Samozatajni ruski milijarder prekinuo šutnju i upozorio na prijeteću katastrofu. Putinu stiže jasna poruka

Jedan od najutjecajnijih ruskih biznismena, Andrej Melnikov, koji je pod zapadnim sankcijama, objavio je u časopisu The Economist opsežan esej u kojem opisuje svoja gledišta o uzrocima rata u Ukrajini i mogućim scenarijima nakon njegovog završetka. Godinama je bio poznat kao milioner koji je izbjegavao politiku i medije, ali sada je odlučio javno govoriti. Ovo je prvi put da je ruski oligarh tako otvoreno govorio o ovoj temi zapadnim medijima.

Prema The Economist-u, članak nisu objavili zato što se slažu s njegovim stavovima ili zato što on podržava demokraciju i ljudska prava, već zato što je on pragmatični poslovni čovjek usmjeren na unapređenje svojih tvrtki.

Njegove riječi mogle bi odjeknuti u Rusiji u razdoblju u njezinoj povijesti u kojem su ratovi započeti lošim namjerama doveli do mobilizacije industrijalaca i time do političkih promjena. On upozorava Zapad da Rusija ne želi pasti u kaos, brutalnu autarkiju ili opasnu ovisnost o drugim silama. Iako izričito ne navodi da Vladimir Putin mora biti uklonjen s vlasti, promjena koju traži značila bi kraj vladavine jednog čovjeka. Njegov zaključak ostaje dramatičan: ako Rusija nastavi na sadašnjem putu, mogla bi završiti u anarhiji, postati kineski satelit, pretvoriti se u siromašnu europsku periferiju ili se potpuno zatvoriti, slično sjevernokorejskom režimu.

Melnikov tvrdi u svom eseju pod nazivom "Zašto je slomljena Rusija loša za svijet" da "veliki ratovi ne počinju tamo gdje se ispaljuju prvi metci.

Prva je tragedija naroda koji stoljećima živi zajedno u zajedničkom povijesnom prostoru. Druga je sukob između Rusije i Zapada, spor oko teritorija, saveza, povijesnog sjećanja i budućeg svjetskog poretka. Melnikov se sjeća nesreće u Černobilu kao iskustva koja ga je oblikovala. Ja nisam ni političar ni ideolog. Političari djeluju snagom volje, ideolozi uvjerenjem. Moj svijet sastoji se od složenih materijalnih sustava: tokovi prirodnih resursa, njihovo pretvaranje u gnojiva i električnu energiju, logistika koja povezuje te tokove i dugoročni vremenski horizonti. Takvim sustavima nije stalo do deklaracija.

Oni funkcioniraju sve dok postoje kritične veze, a oni se urušavaju kada podržavaju strukture. Taj protok je poput rijeke, ne može se prekinuti. Može se preusmjeriti, ali neće nestati. Pokušavam opisati svijet kao fizičar, onakav kakav jest, a ne kakav bismo mi željeli da bude. Moje formativno iskustvo bila je katastrofa u Černobilu 1986. godine, koja se dogodila blizu grada u kojem sam rođen. Dokazalo je da složen sustav koji sadrži ogromne količine energije ne oprašta pogrešne procjene ili arogantnost. Niz naizgled neznatnih događaja može eskalirati u katastrofu prije nego što itko shvati što se događa.

Zbog tog iskustva, nuklearni faktor se ne može smatrati apstrakcijom. On predstavlja krajnju granicu preko koje sve rasprave gube smisao. Kada su posljedice fizički nepovratne, takav pristup je jedini odgovoran, naglašava Melnikov.