ON
← Natrag na feed
Sabor usvojio Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
Croatia🏛️ PolitikaSredinaprije 19 dana

Sabor usvojio Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada

Hrvatski parlament usvojio je novi Zakon o borbi protiv neprijavljenog rada, kojim se uvode strože kazne za poslodavce koji više puta koriste neprijavljenu radnu snagu. Zakon povećava kazne na 8.000 eura po neprijavljenom radniku za ponavljanje prekršaja u roku od tri godine. Također smanjuje razdoblje javnog prikaza "crne liste" poslodavaca koji koriste neprijavljene radnike sa šest na jednu godinu i ukida "bijeli popis". Poslodavci na crnoj listi izgubit će pristup aktivnim politikama zapošljavanja. Ministarstvo rada izjavilo je da će se boriti protiv neprijavljenog rada svim raspoloživim mjerama.

U značajnom zakonodavnom potezu, hrvatski parlament usvojio je novi zakon koji je usmjeren na suzbijanje neprijavljenog rada, uvodeći strože kazne za poslodavce koji se bave takvom praksom. Zakon je usvojen po ubrzanom postupku, dobivši 81 glas za i 36 uzdržanih.

Sada, treći prekršaj u roku od tri godine podrazumijeva novčanu kaznu od 8.000 eura, značajno povećavajući uloge za ponovljena kršenja.

Zakon također uvodi izmjene u vezi s razdobljem objavljivanja na takozvanom "crnoj listi" poslodavaca koji su proglašeni krivim za neprijavljen rad. Prethodno su ove informacije objavljene šest godina, ali sada će biti objavljene samo godinu dana. Uz ovu promjenu dolazi i ozbiljnija posljedica: poslodavci navedeni na crnoj listi izgubit će pristup mjerama aktivne politike zapošljavanja.

Međutim, ova se odredba ne primjenjuje na slučajeve koji uključuju treći ili naknadni slučaj neprijavljenog rada.

Druga velika promjena uključuje ukidanje "bijele liste", koja je prethodno istakla poslodavce bez ikakvih kršenja povezanih s prijavom njihove radne snage.

Osim toga, sustav poznat kao JEER (Unified Electronic Record of Employment) proširen je izvan digitalnih platformi kako bi obuhvatio i druge vrste aktivnosti.

Uz ove reforme vezane uz rad, hrvatski parlament također je odobrio Prostorni plan Ekskluzivne gospodarske zone Republike Hrvatske na Jadranskom moru. Ova mjera, podržana s 80 glasova i 26 uzdržanih, ima za cilj stvoriti jednostavnije i učinkovitije uvjete za poslovne operacije unutar slobodnih zona. Ključni aspekt ove reforme uključuje smanjenje zahtjeva za izvoznim prihodima s 50 posto na 33 posto za poduzeća koja posluju u tim zonama.

Hrvatski ulazak u Europsku uniju doveo je do ukidanja statusa slobodnih zona za područja u kojima su tvrtke prvenstveno djelovale na unutarnjem tržištu EU-a. Kao rezultat toga, broj slobodnih zona pao je s 14 u 2013. na šest, a od tada je bilo malo interesa za uspostavljanje novih ili znatno proširenje postojećih.

Parlament je u drugoj jednoglasnoj odluci donio zakonodavstvo kojim se provodi Uredba 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe 2022/869. Ova uredba utvrđuje jasne rokove za provedbu mjera obnove unutar i izvan ekološke mreže Natura 2000. Do 2030. najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja u EU-u trebalo bi biti obuhvaćeno tim mjerama, s ciljem obnove svih ekosustava za koje se smatra da su potrebni do 2050.

Usvajanje ovih zakona naglašava sveobuhvatan pristup rješavanju pitanja rada i održivosti okoliša. S povećanim kaznama za nedeklarirani rad i pojednostavljenim postupcima za upravljanje popisima poslodavaca, vlada nastoji učinkovitije provoditi usklađenost. U međuvremenu, proširenje slobodnih zona i provedba direktiva o okolišu EU-a odražavaju tekuće obveze za gospodarski rast i očuvanje okoliša. Ove zakonodavne akcije zajednički imaju za cilj poboljšati pridržavanje propisa, promicati poštenu radnu praksu i podupirati održivi razvoj u različitim sektorima hrvatskog društva.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i svoj personalizirani feed Za tebe.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i svoj personalizirani feed Za tebe.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i svoj personalizirani feed Za tebe.

Postani podupiratelj

2 izvještaja

Net.hr logoNet.hrNeovisanSredinaČinjenice 98Objektivnost 95prije 19 dana
Veće kazne za rad na crno, ukida se i bijela lista poslodavaca

Hrvatski parlament usvojio je novi Zakon o borbi protiv neprijavljenog rada, kojim se uvode strože kazne za poslodavce koji koriste neregistriranu radnu snagu. Zakon povećava kazne za ponavljanje prekršaja, uvodi novu kaznu od 8.000 eura po neregistriranom radniku i smanjuje razdoblje javnog prikaza na "crnoj listi" poslodavaca koji su proglašeni krivim za takve prakse sa šest godina na godinu dana. Zakon također uspostavlja ubrzani postupak za uklanjanje poslodavaca s crne liste ako plaćaju potrebne kazne ili ako sudska odluka poništi kaznu.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode činjenične informacije o zakonodavnim promjenama, bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička strana, opisuju se zakonske mjere koje je uveo hrvatski parlament, ali ne uključuju komentar, pristrasan jezik ili selektivno prikupljanje izvora koji bi ukazivali na jasnu ideološku sklonost.

Zašto ove ocjene (Činjenice 98 · Objektivnost 95): This article mirrors the content of the first with slightly more concise phrasing but presents the same factual details accurately. It remains neutral in tone and avoids bias.

Jutarnji list logoJutarnji listNeovisanSredinaČinjenice 97Objektivnost 94prije 19 dana
Sabor usvojio Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada

Hrvatski parlament usvojio je novi Zakon o borbi protiv neprijavljenog rada, kojim se uvode strože kazne za poslodavce koji više puta koriste neprijavljenu radnu snagu. Zakon povećava kazne na 8.000 eura po neprijavljenom radniku za ponavljanje prekršaja u roku od tri godine. Također smanjuje razdoblje javnog prikaza "crne liste" poslodavaca koji koriste neprijavljene radnike sa šest na jednu godinu i ukida "bijeli popis". Poslodavci na crnoj listi izgubit će pristup aktivnim politikama zapošljavanja. Ministarstvo rada izjavilo je da će se boriti protiv neprijavljenog rada svim raspoloživim mjerama.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode činjenične informacije o zakonodavnim promjenama, bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička strana.

Zašto ove ocjene (Činjenice 97 · Objektivnost 94): The article provides detailed and accurate information about the new law, including specific fines, procedural changes, and the abolition of the white list. The facts align closely with the cross-source consensus from other articles.

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče