Jedna žena iz Slovenije pitala je da li još uvijek ima pravo na svoj dio obiteljske kuće nakon što joj je umrla majka, unatoč lošim odnosima s sestrom koja je postala zakonski skrbnik majke. Majka žene je prethodno dogovorila notarski dokument u kojem se navodi da će nakon njezine smrti kuća biti podijeljena jednako između njezinih dvije kćeri. Međutim, sestra, koja je imenovana za skrbnika, postavlja pitanja o valjanosti ovog dogovora. Majka je prije preseljenja u ustanovu za njegu pripremila oporuku preko notara, navodeći da bi svaka kćerka trebala naslijediti polovicu imovine.
Prema pravnim stručnjacima, sama činjenica da je sestra postala staratelj ne utječe na nasljedna prava navedena u oporuci.
Prema građanskom zakonu, skrbnici moraju djelovati u najboljem interesu osobe koja je pod njihovom skrbi, ali zahtijevaju odobrenje Centra za socijalni rad ili suda za važne financijske odluke koje uključuju imovinu podređenog.
Ako se majka smatra pravno nesposobnom zbog zdravstvenih problema, bilo koja nova oporuka ili izmjena ne bi bila priznata kao valjana. Postoji i mogućnost osporavanja oporuke ako se pojave dokazi da je majka bila pod utjecajem ili prisiljena od strane sestre tijekom njenog stvaranja. Ako je oporuka izmijenjena pod prisilom, obmanom ili nerazumijevanjem, mogla bi biti poništena u postupku o ostavini. Ovaj scenarij zahtijevao bi pravnu akciju za osporavanje autentičnosti oporuke. Kao odgovor na zabrinutost žene, pravni savjet predlaže provjeru trenutnog statusa oporuke kod notara koji ju je sastavio.
U drugom slučaju, žena koja živi s partnerom 31 godinu traži razjašnjenje o nasljednim pravima u vezi s zajedničkom kućom i vikend nekretninom u Hrvatskoj. Par je živeo izvan braka, a muškarac se preselio u njezin dom, doprinoseći tekućim troškovima. Žena je uložila svoje nasljedstvo i mirovinu u vikend nekretninu u Hrvatskoj, koju je izgradila sa svojom djecom.
Ona želi znati kako će imovina naslijediti. Pravna analiza pokazuje da, iako partner ima jednaka prava nasljeđivanja prema slovenačkom zakonu, on ne naslijedjuje kuću automatski ako je registrirana na ime žene i njezinih sinova. Doprinos kućanskim troškovima ne odgovara ulaganju u samu imovinu. Sin bi naslijedio kuću osim ako partner nije imenovan u oporci. Muškino poslovanje smatra se njegovom osobnom imovinom. U nedostatku oporuke, imovina bi prešla na ženu i njegovu kćer, a svaka bi dobila jednak dio.
Ako je nekretnina registrirana kao 50/50, obje strane bi imale jednake udjele pri smrti, bez obzira na stvarne doprinose. Ako je nekretnina registrirana drugačije, raspodjela bi se mogla mijenjati. Ženi se savjetuje da provjeri unos u zemljišni registar i razmotri izradu pismenog ugovora koji odražava istinska ulaganja. Za hrvatsku imovinu preporučuje se savjetovanje s lokalnim notarom kako bi se osiguralo da se slijede pravni postupci.
Oba slučaja naglašavaju važnost jasne pravne dokumentacije i proaktivnog pravnog savjetovanja u pitanjima nasljeđivanja i skrbništva.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj