Strašni prizori u Ukrajini: napad na park u kojem su bila djeca. Izvještavaju o žrtvama.

Ruske bespilotne letjelice pogodile su više lokacija diljem Ukrajine u petak, ubivši najmanje tri osobe i izazivajući opsežne prekide struje koji su pogodili više od milijun stanovnika. Napadi su ciljali gradove kao što su Harkov, Volyn i Rivne, s eksplozijama prijavljenim u trgovačkim centrima, industrijskim objektima i energetskoj infrastrukturi. U Harkovu, tri smrtna slučaja su potvrđena, uključujući 71-godišnju ženu i 58-godišnjeg muškarca, zajedno s 12 dodatnih ozljeda. Gradonačelnik Harkova je primijetio da je jedna bespilotna letjelica pogodila glavnu tržnicu u gradu. Prema ukrajinskim zračnim snagama, Rusija je lansirala 149 dronova dugog dometa tijekom noći i rano ujutro.

Od toga, 27 nije presretnuto i dostiglo nepoznate ciljeve. Hitne službe su radile na gašenju požara uzrokovanih napadima, a u tijeku su napori da se vrati struja u pogođena područja. U sjeverozapadnoj regiji Volyn, oko 370.000 stanovnika suočeno je s privremenim nestankom struje zbog oštećenja električne mreže. Do kasnog jutra, oko 100.000 njih je obnovilo struju, iako su prekidi mogli trajati i do 24 sata u glavnom gradu regije, Lutsku. Napadi su se proširili i izvan Ukrajine, a izvještaji pokazuju da su ruske vlasti potvrdile napad ukrajinske bespilotne letjelice na veliku naftnu rafineriju u Ryazani. Američki predsjednik Donald Trump proglasio je prekid vatre.

Unatoč tome, Ukrajina je nastavila s napadima na ruske rafinerije nafte, navodeći nastavak agresije Rusije protiv svoje energetske infrastrukture. Uz napade na ukrajinskom tlu, ruske snage tvrde da su presrele 126 bespilotnih letjelica koje su bile usmjerene na regiju Sankt Peterburga, što je rezultiralo jednim smrtnim ishodom i pet ozlijeđenih. Požari su izbili na naftnom terminalu u Sankt Peterburgu i na naftnom skladištu u Ručiju, što je dovelo do ograničenja na aerodromu Pulkovo iz sigurnosnih razloga. Industrijske zone, uključujući logistički centar kojim upravlja Ozon, također su pretrpjele štetu od napada bespilotnih letjelica.

Utjecaj sukoba proširio se na baltičke države, gdje je Litvanija izdala upozorenja za svoje građane u središnjim i sjevernim regijama zbog nepoznatog letećeg objekta. NATO je poslao borbene zrakoplove, a aerodrom u Kaunasu je privremeno zatvoren. Letonija je slično izdala upozorenja u određenim pograničnim regijama, navodeći potencijalne prijetnje. Ti incidenti naglašavaju zabrinutost zbog mogućnosti širenja sukoba na teritoriju NATO-a. U međuvremenu su europski čelnici potvrdili svoju predanost podupiranju Ukrajine usred tekućih napetosti. Europska unija je naglasila svoju nemogućnost da zamjeni sustav Starlink koji Ukrajina koristi za vojne komunikacije u kratkom roku.

Na sastancima na visokoj razini u Bruxellesu razgovarano je o povećanju podrške Ukrajini i pojačavanju pritiska na Rusiju da prihvati trajni prekid vatre i vrati se pregovorima. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky izrazio je zahvalnost za kontinuiranu podršku europskih čelnika, opisujući ih kao prave vođe koji su stajali uz Ukrajinu od početka rata. Razgovori su se također dotakli ukrajinskog puta ka članstvu u EU, s planovima za pokretanje razgovora o preostalim poglavljima pregovora prije kraja godine. Kako se situacija nastavlja razvijati, fokus je i dalje na obnovi osnovnih usluga i rješavanju humanitarnih posljedica tekućeg sukoba.

Ukrajinski dužnosnici i međunarodni saveznici i dalje imaju ključne prioritete u nastojanjima da stabiliziraju energetsku mrežu i osiguraju sigurnost u ranjivim regijama.