Rusi u strahu zbog poteza kojeg bi Putin mogao povući? Masovno povlače novac iz banaka

Početkom kolovoza 2026. pojavili su se izvještaji koji sugerišu da su Rusi povlačili velike iznose gotovine iz banaka zbog straha da bi predsjednik Vladimir Putin mogao pokušati pristupiti svojoj štednji kako bi financirao tekuće vojne operacije u Ukrajini.

Situacija je pogoršana rastućom nestabilnošću u Rusiji, posebno nakon pojačanih napada dronova ukrajinskih snaga na energetsku infrastrukturu duboko unutar ruske teritorije. Ovi su napadi poremetili opskrbu gorivom, što je dovelo do obnovljenih ograničenja prodaje benzina i dizela u cijeloj zemlji. Vozači su se suočili s dugim redovima na benzinskih pumpi, što je dodatno povećalo anksioznost javnosti. Izvješća sugerišu da su mnogi Rusi, bojeći se potencijalne vladine intervencije, počeli povlačiti sredstva s bankovnih računa u očekivanju mogućih mjera kao što su zamrzavanje depozita ili ograničenja povlačenja.

Čini se da je fenomen stekao zamah tijekom nekoliko mjeseci, s glasinama o mogućnosti da državne vlasti ograničavaju pristup osobnoj štednji. Takva je spekulacija pojačana putem platformi društvenih medija, posebno Telegram kanala, koji su širili neprovjerene tvrdnje o potencijalnim financijskim kontrolama. Kao odgovor, Anton Siluanov, ruski ministar financija, odbacio je te navode kao lažne informacije, naglašavajući da nema službenih planova za ograničavanje depozita ili nametanje novih ograničenja povlačenja. U međuvremenu, širi gospodarski utjecaj rata nastavlja se probijati kroz rusko društvo.

Financijski analitičari su primijetili da ovaj pomak odražava rastući osjećaj neizvjesnosti u vezi sa stabilnošću rublje i pouzdanosti domaćih bankarskih sustava. Neki stručnjaci su ukazali na povećano kretanje kapitala u inozemstvu kao znak dubljih strukturnih zabrinutosti o održivosti trenutnih gospodarskih politika u dugotrajnim uvjetima sukoba.

Iako je teško utvrditi izravnu vezu između rata i specifičnih financijskih odluka, obrazac masovnog povlačenja u skladu je s povijesnim presedanima ekonomskog stresa u vrijeme političke krize. Analitičari upozoravaju da bi nastavak erozije povjerenja mogao dovesti do daljnje destabilizacije, posebno ako vlada ne riješi temeljna pitanja povezana s inflacijom, devalvacijom valute i povjerenjem javnosti u financijske institucije.

Zbog čestih izvještaja o civilnim žrtvama i oštećenju infrastrukture, mnogi stanovnici osjećaju se sve ranjivijim na posljedice dugotrajnog rata.