Rus odbio ratovati u Ukrajini pa pobjegao preko Hrvatske: Sada strahuje da će ga vratiti u Putinove ruke

Ruski dezerter koji je pobjegao iz Hrvatske nakon što je izbjegao vojnu službu u Ukrajini izrazio je strah od vraćanja u Rusiju, gdje bi mogao biti pogubljen ili zatvoren.

Prije svog poziva, on je bio izbačen iz strukovne škole u Krasnojarsku, za koju vjeruje da je orkestrirana kako bi ga spriječila da položi ispite i tako izbjegne vojnu službu. Tvrdi da su se mnogi studenti i pripravnici suočili s sličnim postupkom, pri čemu su vlasti navodno koristile akademski pritisak kao oruđe za prisilnu regrutaciju.

Tvrdio je da su časnici vršili pritisak na njega i druge regrute da potpišu ugovore kojima su se obvezali na vojnu službu, unatoč njihovoj nevolji. Nakon pokušaja samoubojstva zbog nepodnošljivih uvjeta, Zvezdova je prisiljavao da potpiše ugovor od strane višeg časnika, koji mu je prijetio pravnim posljedicama ako odbije. Nakon njegove indukcije, Zvezdov je dodijeljen borbenim jedinicama u okupiranim dijelovima Ukrajine u blizini Melitopolja, gdje su žrtve izuzetno visoke.

Odatle je putovao kroz Bosnu i Hercegovinu prije nego što je stigao u Hrvatsku, gdje je podnio zahtjev za politički azil. Međutim, hrvatske vlasti tek trebaju donijeti odluku o njegovom zahtjevu, pa se preselio u Njemačku, gdje je podnio još jedan zahtjev za azil. Njemačka je odbila njegov zahtjev za azilom, pozivajući se na Uredbu o Dublinu, koja zahtijeva da se vrati u Hrvatsku, prvu državu članicu EU u koju je ušao. Njemačke vlasti moraju ga premjestiti u Hrvatsku u roku od šest mjeseci, rok koji ističe krajem srpnja. Ako mu Hrvatska ne odobri azil, odgovornost za njegov slučaj prelazi na Njemačku.

Prema aktivistima za ljudska prava, ruski dezerteri koji traže azil u Njemačkoj imaju male šanse za uspjeh. Dok su neki političari iz prethodnih administracija sugerirali da bi odbijanje služenja u ratu i dezerterstvo moglo biti osnova za politički azil, ove izjave nisu kodificirane u zakon.

Zvezdovova priča naglašava sve veći broj ruskih vojnika koji bježe od sukoba u Ukrajini, često u teškim okolnostima. Mnogi su ispričali iskustva prisile, zlostavljanja i psihološke traume dok su služili u ruskoj vojsci. Neki su uspjeli pobjeći u susjedne zemlje, ali rijetki pronalaze utočište zbog strogih imigracijskih politika i nedostatka jasnih pravnih putova za tražitelje azila. Situacija naglašava izazove s kojima se suočavaju oni koji pokušavaju pobjeći od rata, posebno s obzirom na geopolitičke napetosti koje okružuju sudjelovanje Rusije u Ukrajini.

Dok Zvezdov čeka odluku o svom statusu azila, boji se da će biti prisilno vraćen u Rusiju, gdje bi se mogao suočiti s teškim posljedicama, uključujući pogubljenje ili dugotrajno zatvaranje.