Revizija otkrila ozbiljne probleme u vještačenjima: Najviše ih se odnosi na inkluzivni dodatak
Revizija koju je provela Državna revizorska institucija izdala je uvjetovane mišljenje u vezi s financijskim izvješćima i usklađenosti s propisima za Institut za stručna vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Revizori su primijetili da se postupci stručnih vještačenja često odvijaju izvan zakonom propisanih rokova, što sprječava nadležne organe da donose odluke unutar potrebnih vremenskih okvira. Većina neriješenih zahtjeva prvog stupnja odnosi se na pravo na doplatke za inkluziju, status njegovatelja i mirovine po osnovu invaliditeta, a podnijela ih je Hrvatska služba za socijalno zbrinjavanje i Hrvatski fond za zdravstveno osiguranje. U 2024. godini, institut je obradio 192.629 zahtjeva, pri čemu su vanjski stručnjaci obradili 53,7 posto slučajeva, dok je interno osoblje riješilo 46,3 posto. Broj zahtjeva prvog stupnja značajno je porastao zbog primjene Zakona o doplatcima za inkluziju, povećavši se za 42,9 posto u odnosu na 2023. godinu. Do kraja 2025. godine, riješeno je 54,3 posto od ukupno 340.473 zahtjeva prvog stupnja, što znači da je gotovo polovina ostala neriješena.
Državna revizorska služba izdala je uvjetovane mišljenje u vezi s financijskim izvješćima i usklađenošću s propisima Instituta za stručna vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Revizori su tijekom pregleda poslovanja za fiskalnu godinu 2025. godine identificirali ozbiljne probleme. Jedno od ključnih otkrića bilo je da su postupci stručnih vještačenja u prvom stupnju često prekoračili zakonom propisane rokove. Kao posljedica toga, nadležna tijela nisu mogla donositi odluke unutar zakonskih rokova, što je usporavalo građanima pristup pravima kao što su naknade za uključivanje, mirovine po osnovu invaliditeta i status njegovatelja.
Krajem 2025. godine, 155.653 zahtjeva podnesenih u prvostupanju ostala su neriješena. Ovaj broj predstavlja 45,7 posto svih slučajeva koje je institucija obradila te godine. Za većinu ovih neriješenih slučajeva, zakonski rok za donošenje odluke od strane nadležnih tijela već je istekao. Revizori su primijetili da čekanje na stručna mišljenja odgađa donošenje odluka i ostvarivanje prava građana. Kao odgovor, revizijski ured je naredio instituciji da provodi preglede na pravovremeni način. Povećanje radnog opterećenja započelo je nakon stupanja na snagu Zakona o uključivim naknadama 1. siječnja 2024. godine.
Godine 2024., broj zaprimljenih zahtjeva u prvostupanju povećao se za 61.670, što predstavlja porast od 42,9 posto u odnosu na 2023. godinu. Ovaj porast uglavnom se pripisuje novoj legislativi. Rast se nastavio i 2025. godine, kada je broj zaprimljenih zahtjeva porastao za dodatnih 27.466, odnosno 13,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni broj zahtjeva u prvostupanju koje je institut obradio 2025. godine iznosio je 340.473. Od toga ukupnog broja, 233.010 je zaprimljeno tijekom godine, dok su 107.463 prenesena iz prethodnih razdoblja. Do kraja 2025. godine, institut je riješio 184.820 slučajeva, što predstavlja 54,3 posto ukupnog obujma posla.
Pregledi u drugom stupnju, koji se provode nakon žalbi na prvotne odluke, također su zabilježili kašnjenja. Broj zahtjeva za pregled u drugom stupnju primljenih u 2025. godini naglo je porastao za 6.002, što predstavlja povećanje od 86,1 posto u odnosu na 2024. godinu. Ovaj porast bio je povezan i sa zahtjevima za uključivanje u sustav doplataka. Prošle godine je primljeno ukupno 12.972 zahtjeva za pregled u drugom stupnju. Hrvatski fond za zdravstveno osiguranje podnio je 7.370 tih zahtjeva, što predstavlja 56,8 posto, dok je Hrvatska agencija za mirovinsko osiguranje podnijela 4.948 zahtjeva. Vanjski stručnjaci imali su značajnu ulogu u obradi velikog broja predmeta. U 2025. godini, institut je ukupno riješio 192.629 zahtjeva, uključujući one u prvom i drugom stupnju.
Zaposlenici su obradili 89.167 slučajeva, što predstavlja 46,3 posto. Vanjski stručnjaci, angažirani putem ugovora o radu, obradili su preostalih 103.462 slučaja, što čini 53,7 posto ukupnog broja obradenih slučajeva. Dakle, vanjski suradnici su obradili više od polovice svih gotovih pregleda. Broj zaposlenika u institutu se povećao tijekom godine, od 155 stručnjaka na početku 2025. godine do 179 na kraju godine. Proces započinje primanjem slučaja, nakon čega slijedi trijaža koju provode stručnjaci i viši stručnjaci iz različitih disciplina. U ovoj fazi se provjerava zahtjev i prateća medicinska dokumentacija, a ako je dokumentacija nepotpuna, traže se dodatni podaci.
Predmeti se općenito obrađuju prema datumu zaprimanja. Međutim, prioritet se daje pojedincima u vrlo lošem zdravstvenom stanju. Ova prioriteta primjenjuje se uglavnom na pacijente onkoloških bolesti s teškim dijagnozama, one koji prolaze kemoterapiju ili su u terminalnoj fazi, uzimajući u obzir očekivanu životnu dob. Revizori su istaknuli određene probleme u vezi s postupcima nakon smrti. Tijekom revizijskog perioda u svibnju, institut je provodio postupke pregleda čak i nakon smrti korisnika, za sva zatražena prava. Prije 27. travnja, postupak za isplatu naknada je bio obustavljen nakon smrti korisnika.
Revizori su istaknuli da su zbog toga što su pregledi prvog stupnja često trajali duže od zakonskih rokova, uključujući i 30-dnevni rok koji je Hrvatski fond za zdravstveno osiguranje imao za donošenje odluke tijekom inspekcijskog postupka, nastajali kašnjenja koja su ometala ostvarivanje prava. Zahtjevi za stručne preglede podnose se institutu od strane dva glavna tijela: Hrvatskog fonda za zdravstveno osiguranje i Hrvatske agencije za mirovinsko osiguranje. Najveći broj neriješenih zahtjeva prvog stupnja odnosi se na pravo na naknade za pomoć, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, te invalidnine.
Definicija stručnog pregleda uključuje utvrđivanje fizičkih, intelektualnih, senzornih i mentalnih oštećenja, invaliditeta, funkcionalnih sposobnosti, potrebe za podrškom i radne sposobnosti. Ove utvrđene činjenice su potrebne za ostvarivanje prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja i drugim područjima. Izvješće o pregledu služi kao osnova za kvalificirana mišljenja koja se izdaju institutu, a koja odražavaju sistemske kašnjenja koja su zabilježena tijekom razdoblja izvješćivanja.
Revizija koju je provela Državna revizorska institucija izdala je uvjetovane mišljenje u vezi s financijskim izvješćima i usklađenosti s propisima za Institut za stručna vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Revizori su primijetili da se postupci stručnih vještačenja često odvijaju izvan zakonom propisanih rokova, što sprječava nadležne organe da donose odluke unutar potrebnih vremenskih okvira. Većina neriješenih zahtjeva prvog stupnja odnosi se na pravo na doplatke za inkluziju, status njegovatelja i mirovine po osnovu invaliditeta, a podnijela ih je Hrvatska služba za socijalno zbrinjavanje i Hrvatski fond za zdravstveno osiguranje. U 2024. godini, institut je obradio 192.629 zahtjeva, pri čemu su vanjski stručnjaci obradili 53,7 posto slučajeva, dok je interno osoblje riješilo 46,3 posto. Broj zahtjeva prvog stupnja značajno je porastao zbog primjene Zakona o doplatcima za inkluziju, povećavši se za 42,9 posto u odnosu na 2023. godinu. Do kraja 2025. godine, riješeno je 54,3 posto od ukupno 340.473 zahtjeva prvog stupnja, što znači da je gotovo polovina ostala neriješena.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na činjenice i izravne citate iz izvješća revizije, bez korištenja tendencioznog jezika ili izostavljanja ključnih informacija.
Revizija koju je provela Državna revizorska služba otkrila je da je na kraju 2025. godine ostalo neriješeno 155.653 zahtjeva za procjenu invalidnosti, a zakonski rokovi su već istekli za većinu slučajeva. Institut za procjenu, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dobio je uvjetovano mišljenje u vezi s financijskim izvješćima i usklađenošću s operativnim postupcima. Od ukupno 340.473 zahtjeva obradena tijekom godine, samo je 54,3 posto riješenih, što je ostavilo gotovo polovicu slučajeva neriješenih. Nagomilavanje se prvenstveno odnosi na zahtjeve za uključive naknade, status njegovatelja i invalidnine, što uzrokuje kašnjenja u ostvarivanju zakonskih prava građana. Revizori su primijetili da se broj novih zahtjeva povećao za 42,9 posto tijekom 2024. godine nakon uvođenja zakona o uključivim naknadama, što je opteretilo kapacitete instituta.
Procjena pristranosti (Progresivno): Članak naglašava sistemski neuspeh i negativne utjecaje na prava ranjivih građana, koristeći izraze poput "neriješenih" problema i ističući nemogućnost države da ispuni zakonske obveze, što problem predstavlja kao nedostatak upravljanja koji zahtijeva korektivne mjere.
Državno revizorsko povjerenstvo izdalo je uvjetovane mišljenje o financijskim izvještajima i usklađenosti s propisima Instituta za stručnu procjenu, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za godinu 2025. Revizori su utvrdili da se stručne procjene često provode izvan zakonom propisanih rokova, što je spriječavalo druge državne organe da donose odluke unutar potrebnih vremenskih okvira. Ovo kašnjenje je uglavnom utjecalo na zahtjeve za uključive naknade, status njegovatelja i mirovine po osnovu invaliditeta, koje su podnijeli Hrvatski zavod za socijalno osiguranje i Hrvatski fond za zdravstveno osiguranje. U 2025. godini, institut je obradio 340.473 zahtjeva za prvostupanjsku procjenu, što predstavlja povećanje od 13,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog uvođenja zakona o uključivim naknadama. Vanjski stručnjaci su riješili 53,7 posto svih slučajeva, dok je preostalih 46,3 posto obavio interni kadar. Do kraja 2025. godine, 45,7 posto ukupnih zahtjeva za prvostupanjsku procjenu ostalo je neriješeno.
Procjena pristranosti (Sredina): Izvješće se isključivo oslanja na službene rezultate revizije i statističke podatke, bez korištenja tendencioznog jezika ili izostavljanja suprotstavljenih argumenata.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.