Povjerenstvo za mirovine se oslanja na tržišta kapitala

Izvješće njemačke vlade koje je nedavno objavila njezina mirovinska komisija pokrenulo je značajnu raspravu o budućnosti mirovinskog sustava u zemlji. Izvješće iznosi prijedloge s ciljem rješavanja dugoročne održivosti zakonskog sustava mirovinskog osiguranja, koji se suočava s sve većim izazovima zbog demografskih promjena i povećanja očekivanog trajanja života.

Prema izvješću, postojeća struktura zakonskog mirovinskog sustava, u kojoj doprinosi sadašnjih radnika izravno financiraju sadašnje umirovljenike, postaje sve neodrživa. S obzirom na to da Njemačka doživljava smanjenje stope nataliteta i starenje stanovništva, broj doprinosnika u odnosu na umirovljenike smanjuje se. Bez intervencije, ova bi neravnoteža mogla dovesti do većih stopa doprinosa i potencijalno nižih isplaćivanja mirovina. Kako bi se to riješilo, mirovinska komisija predlaže uvođenje novog stuba kapitala u sustav, u kojem će postotak budućih doprinosa biti usmjeren u investicijske fondove.

To bi omogućilo složen rast tijekom vremena, smanjujući ovisnost o tradicionalnom modelu plaćanja po uporabi.

Predložena reforma odražava elemente švedskog mirovinskog sustava, koji je uveden između 1999. i 2003. godine. U Švedskoj, dio plaće svakog radnika dodjeljuje se mirovinskom planu financiranom kapitalom, omogućujući pojedincima da izaberu svoje investicije iz niza opcija, uključujući dionice i fondove s kojima se trguje na burzi (ETF). Ovi planovi su povijesno donosili prinose znatno iznad inflacije, nudeći dugoročnu financijsku sigurnost. Međutim, za razliku od Švedske, njemački prijedlog uključuje povećanje obveznih doprinosa za dva postotka, za što kritičari tvrde da bi moglo dodatno opterećiti poslodavce i zaposlenike.

Podržavači reforme, kao što je Stephan Leitner, izvršni direktor Deutsche Börse, smatraju da je taj potez nužan i koristan. Oni tvrde da integracija tržišta kapitala u mirovinski sustav može pomoći u smanjenju ovisnosti o tradicionalnom modelu plaćanja po potrebi, a omogućiti svim građanima - bez obzira na razinu prihoda - da imaju koristi od tržišnih dobitaka.

Unatoč tim argumentima, postoje zabrinutosti u vezi pouzdanosti povrata od ulaganja na tržištu kapitala. Kritičari, uključujući i predstavnike Udruženja za socijalnu skrb Njemačke, dovode u pitanje mogu li prihodi ostvareni od takvih ulaganja dosljedno poduprijeti zakonski mirovinski sustav. Oni ističu nestabilnost financijskih tržišta i potencijalne rizike povezane s oslanjanjem na nepredvidive povrate. Kao odgovor, stručnjaci poput Norberta Kuhna iz Njemačkog instituta za tržište dionica ukazuju na diverzifikaciju rizika u više imovine i sposobnost izravnavanja kratkoročnih fluktuacija putem redovnih, tekućih ulaganja.

Prema projekcijama Povjerenstva za mirovine, očekuje se da će stub kapitala početi značajno doprinositi ukupnom financiranju mirovine otprilike 2040. Do tada će prijelazno razdoblje uključivati uspostavljanje nove infrastrukture, kao što je fond kojim upravlja država ili uključivanje Bundesbanke u upravljanje ulaganjima. Za razliku od Švedske, gdje pojedinci imaju značajan izbor u načinu ulaganja svog novca, početna faza u Njemačkoj čini se više centraliziranom, s ograničenom javnom kontrolom o tome kamo se ulaganja usmjeravaju.

Uvođenje novog državnog računa za mirovinske štednje, koji bi trebao biti pokrenut u sljedećoj godini, također je dio širih napora za modernizaciju njemačkog mirovinskog krajolika. Ova inicijativa ima za cilj zamijeniti postojeći Riesterov mirovinski sustav i ponuditi jednostavniju, transparentniju alternativu za privatno planiranje mirovine. Stručnjaci sugeriraju da bi usklađivanje ovog novog računa s zakonskim mirovinskim sustavom moglo povećati učinkovitost i pojednostaviti pristup mirovinskoj štedi za sve građane. Međutim, postizanje ove integracije ostaje izazov, zahtijevajući pažljivu koordinaciju među različitim dionicima, uključujući kreatore politika, financijske institucije i širu javnost.