Prema studiji koju su proveli istraživači s nizozemskog Sveučilišta u Lejdenu i engleskog Sveučilišta u Oxfordu, deset posto najbogatijih ljudi na svijetu odgovorno je za štetu okoliša u vrijednosti od milijarde dolara godišnje.* Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu *Communications Sustainability*, naglašava kako način potrošnje ove elitne skupine značajno pridonosi klimatskim promjenama, gubitku biološke raznolikosti, obogaćivanju dušika i fosfora te korištenju slatke vode.
Ovi brojevi predstavljaju troškove štete okolišu uzrokovane isključivo njihovim ponašanjem u potrošnji, kao što su česta putovanja avionom, posjedovanje velikih automobila, potrošnja mesa i grijanje domova pomoću nafte i plina.
Prema studiji, bogati deset posto definirani su kao pojedinci koji imaju neto vrijednost od oko 100.000 dolara. Njihov utjecaj drastično varira ovisno o geografiji. Na primjer, svaka osoba u prvih deset posto u Sjedinjenim Državama uzrokuje između 19.000 i 63.000 dolara godišnje štete okolišu, u prosjeku oko 38.000 dolara po osobi. U Njemačkoj je prosjek oko 10.000 dolara po osobi, dok u Indiji brojka pada na između 410 i 1.400 dolara po osobi.
Istraživači naglašavaju da ovi troškovi premašuju globalno izdvojeno financiranje za inicijative za klimu i biološku raznolikost. 3 bilijuna godišnje do 2035. za financiranje klime. Međutim, šteta pripisana samo prvih deset posto već premašuje ovaj cilj. Studija koristi četiri planetarne granice za procjenu opsega degradacije okoliša: klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, emisije dušika i fosfora i korištenje slatke vode. Od njih, gubitak biološke raznolikosti čini najveći dio, u rasponu od 47 do 56 posto ukupne štete, a zatim slijede klimatske promjene koje doprinose između 36 do 45 posto.
Zagađenje dušikom i fosforom čini po šest do osam posto, a korištenje slatke vode dva posto.
Podaci koji su korišteni u studiji potječu iz 2017. godine, a odražavaju najnovije globalno usporedive informacije dostupne u to vrijeme. Istraživači su dodijelili monetarne vrijednosti oštećenju okoliša na temelju Priručnika o cijenama okoliša, koji procjenjuje društvene troškove emitiranja jedne tone ugljičnog dioksida ili gubitka biološke raznolikosti. Ove procjene podliježu neizvjesnosti, posebno u pogledu gubitka biološke raznolikosti, gdje je točan gospodarski utjecaj i dalje nejasan.
Studija sugerira da bi oni koji su odgovorni za štetu okolišu trebali snositi i troškove sanacije, slijedeći načelo da zagađivač plaća.
Istraživači napominju da je deset posto svjetske populacije neproporcionalno koncentrirano u Sjevernoj Americi i Europi, a 60 posto živi u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji.
Iako se studija prvenstveno fokusira na utjecaje bogatih povezanih s potrošnjom, ne uzima u obzir njihove investicije u tvrtke za fosilna goriva ili druge industrijske sektore. Ovo ograničenje znači da bi se cijeli opseg njihovog utjecaja na okoliš mogao još uvijek potcijeniti. Ipak, istraživanje pruža uvjerljiv argument za promjene politike čiji je cilj da najbogatiji budu odgovorni za njihovu ulogu u klimatskim promjenama i gubitku biološke raznolikosti.
5 izvještaja
Die ZeitNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 15 danaPrema istraživanju znanstvenika s Sveučilišta u Lejdenu i Sveučilišta u Oxfordu, 10% najbogatijih ljudi godišnje uzrokuje značajnu štetu okolišu.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni nalazi akademskog istraživanja bez da se otvoreno zalaže za bilo koji politički stav.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): Highly factually accurate with precise figures matching the primary source. Slightly less objective due to framing the issue as a moral imperative to hold the wealthy accountable.
taz – die tageszeitungNeovisanLijevoČinjenice 95Objektivnost 85prije 13 danaPotrošnja deset posto najbogatijih ljudi na svijetu odgovorna je za štetu okoliša u iznosu od milijardi.
Procjena pristranosti (Lijevo): Članak predstavlja činjeničnu izjavu bez otvoreno pristrasnog jezika ili uokvirenja.Ne zauzima jasan stav o ovom pitanju, ali izvješćuje o ekonomskom utjecaju skupina visokih prihoda na okoliš.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): The article presents well-supported facts from a study by Leiden and Oxford universities published in Communications Sustainability. The figures are clearly stated and contextualized. However, the headline and some phrasing may imply blame on the wealthy, slightly affecting objectivity.
Deutsche Welle (Deutsch)Državni / javniSredinaČinjenice 93Objektivnost 87prije 14 danaIstraživanje istraživača sa Univerziteta Leiden u Nizozemskoj i Univerziteta Oxford u Engleskoj procjenjuje da najbogatiji 10% čovječanstva uzrokuje štetu okolišu i klimi vrijednu otprilike 1,7 do 5,7 bilijuna dolara godišnje. Istraživanje, objavljeno u časopisu 'Communications Sustainability', naglašava da se gotovo polovica tih šteta odnosi na gubitak biološke raznolikosti, a klimatske promjene čine oko 40%.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja nalaze akademskog istraživanja bez da otvoreno favorizira bilo koju političku perspektivu.
Zašto ove ocjene (Činjenice 93 · Objektivnost 87): Accurate with the main findings and proper attribution. Slightly less objective through the inclusion of specific regional examples like Saint-Tropez.
N1 SlovenijaNeovisanSredinaprije 11 danaNova studija procjenjuje štetu za okoliš koju je prouzročila najbogatija 10% svjetske populacije, izračunavajući da se kreće između 1,7 biliona i 5,7 biliona dolara godišnje (oko 1,5 milijardi do 5 milijardi eura). Istraživanje, koje su proveli znanstvenici Inge Schrijver, Rutger Hoekstra i Paul Behrens, koristi podatke iz 2017. godine kako bi procijenili utjecaj potrošnje ove skupine na emisiju ugljičnog dioksida, gubitak biološke raznolikosti, korištenje dušika i fosfora i iscrpljivanje slatke vode.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni rezultati znanstvenog istraživanja bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička perspektiva.
watsonNeovisanSredinaprije 14 danaNova studija otkrila je da je najbogatija desetina svjetske populacije odgovorna za štetu okoliša u iznosu od milijardi dolara.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni rezultati studije bez da se otvoreno favorizira neki određeni politički stav, a usredotočen je na utjecaj distribucije bogatstva na okoliš, a ne na izričite preporuke politike ili zauzimanje stava o srodnim političkim pitanjima.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
