Situacija je iznimno oštra.

Slovenija se suočava s iznimno suvim uvjetima u velikom dijelu zemlje, a razine vode u rijekama dostižu povijesno niske razine. Prema podacima Slovenske agencije za okoliš (Arso), situacija je kritična u nekoliko regija, uključujući Gorenjsku, Notranjsku, Ljubljanu i njenu okolinu, bazen Bistrica, Dolenjsku, dolinu Donje Save, dijelove Goriske i Savinje. Na drugim mjestima, kao što su Koceljeva, Pomurje, Podravje, Koroska, obalna regija, gornja Savinja i Bovska, prevladavaju iznimno suvi uvjeti, što dodatno opterećuje dostupnost vode.

Težina suše dovela je do značajnog smanjenja toka rijeka, što je utjecalo na više od polovice hidroloških stanica širom Slovenije. Od njih, otprilike 10% bilježi iznimno niske prilive za ovo doba godine. Rijece poput Mura, Soča, Save u njenom donjem toku i Krke zabilježile su neke od najnižih razina ispuštanja ikad zabilježenih. Prosječni 30-dnevni tokovi glavnih slovenskih rijeka, Mura, Drava, Soča, rijeke Ljubljana, Krke i njenih pritoka, i u njenom gornjem toku, trenutno su ispod najnižih povijesnih prosjeka za ovaj period, na temelju podataka iz 1991. do 2020.

Većina drugih rijeka također pokazuje tokove ispod 25. postotka, što ukazuje na široko rasprostranjene suše. Stručnjaci predviđaju da će se trenutna suša nastaviti u narednim danima, s potencijalnim pogoršanjem u dijelovima Savinje i Dolenjske.

Za područja koja doživljavaju ekstremnu sušu potrebno je do 85 milimetara kiše kako bi se počeo preokretati trend, dok bi u dolini Donje Save bilo potrebno gotovo 100 milimetara. U manje pogođenim regijama između 25 i 50 milimetara kiše moglo bi donijeti znatno olakšanje.

U mnogim regijama očekuje se stabilizacija razine vlage u tlu, iako stručnjaci upozoravaju da je cjelokupno stanje vodnih resursa zemlje i dalje neizvjesno.

Sljedeći tjedni bit će ključni za utvrđivanje može li se trenutna suša ublažiti pravovremenim kišama ili će biti potrebne dodatne intervencije kako bi se spriječilo dugoročno oštećenje ekosustava i sigurnosti hrane.