Ruski predsjednik Vladimir Putin prvi put je priznao da Rusija gradi "neke rezerve nafte" tijekom sastanka usredotočenog na energetska pitanja. Naglasio je na potrebu jačanja domaće proizvodnje nafte i povećanja proizvodnje. U međuvremenu, ukrajinske snage nastavile su napade na rusku energetsku infrastrukturu, detonirajući postrojenje za prečišćavanje nafte u južnoj Krasnodarskoj regiji, koje godišnje proizvodi oko četiri milijuna tona sirove nafte. Krasnodarska regija jedna je od najvećih ruskih područja za proizvodnju nafte smještena u blizini Crnog mora. U utorak su ukrajinske snage započele velike zračne napade na Sevastopol, najveći grad na Krimu, uključujući napade na naftne postrojenja. Kao odgovor, Rusija, koja je anektirala Krim 2014. godine, ograničila je prodaju goriva javnosti kako bi se suprotstavila nestašici energije. Prema tim napadima nisu postojali izvještaji na prvoj liniji.
Talibowie u Brukseli. KE: Spotykamy się, ale nie uznajemy ich rządu
Tijekom sastanka u Bruxellesu, koji se održao u okviru političkih pregovora, čelnici talibanskih organizacija i predstavnici vodstva zemlje potvrdili su da je odluka o priznavanju talibanske vlade kao pravnog tijela vlasti izričito odbijena. Tijekom razgovora naglašeno je da, iako obje strane žele voditi dijalog, ne postoji formalni mehanizam koji bi omogućio priznavanje talibanske vlade. Odluka je donesena na temelju analize političke i povijesne situacije, kao i u kontekstu nacionalne sigurnosti. Sve strane osigurale su da će nastaviti pregovore, ali neće ometati proces izgradnje stabilnosti u regiji.
Tijekom posljednjih tjedana, kako u Poljskoj, tako i u drugim zemljama, povećan je interes za probleme povezane s situacijom u Afganistanu. Saradnja između različitih međunarodnih organizacija, uključujući NATO, kao i lokalnih vlasti, postala je važan element rasprave. Među glavnim temama koje su se raspravljale bilo je pitanje mogućnosti stvaranja nove političke strukture u Afganistanu, koja će imati mogućnost funkcioniranja bez vanjskih intervencija. U tom kontekstu, razgovori u Bruxellesu predstavljaju sljedeću fazu u procesu pregovora, koji može imati značajan utjecaj na budućnost regije.
Među osobama koje su sudjelovale na sastanku bili su i predstavnici različitih političkih, vojnih i društvenih sektora. Među njima su bili i stručnjaci iz zakotvorenja koji su pružili svoje znanje i iskustvo kako bi podržali pregovarački proces. Među ključnim točkama rasprave bila je mogućnost uspostavljanja demokratskog sustava u Afganistanu koji će imati mogućnost djelovanja neovisno o utjecaju vanjskih sila. U tom kontekstu, razgovori u Bruxellesu predstavljaju primjer tzv. "zagradnih pregovora", odnosno procesa u kojem različite strane pokušavaju pronaći zajednički jezik i razumijevanje kako bi se minimalizirao i povećala vjerojatnost uspjeha sukoba.
Važno je napomenuti da je odluka o odbijanju priznanja talibanske vlade donesena u kontekstu opće situacije u regiji u kojoj postoje velike napetosti i rizik od eskalacije sukoba. U tom smislu, razgovori u Bruxellesu mogu biti ključni dio procesa koji ima za cilj osigurati sigurnost i stabilnost stanovništva Afganistana. Među mogućim scenarijima koji bi se mogli pojaviti u budućnosti može se uključiti mogućnost osnivanja nove vlade koja će imati mogućnost djelovanja neovisno o utjecaju vanjskih snaga. Međutim, odluka o odbijanju priznanja talibanske vlade će se donijeti tek nakon potpune analize situacije u Afganistanu.
Među glavnim izazovima koji se moraju riješiti su problemi sigurnosti i stabilnosti u regiji. U tom kontekstu, razgovori u Bruxellesu predstavljaju primjer tzv. "negocijacija u pozadini", odnosno procesa u kojem različite strane pokušavaju pronaći zajednički jezik i razumijevanje kako bi se smanjio sukob i povećala vjerojatnost uspjeha. Među mogućim scenarijima koji bi se mogli pojaviti u budućnosti, može se spomenuti mogućnost osnivanja nove vlade koja će imati mogućnost djelovati neovisno o utjecaju vanjskih snaga. Međutim, odluka o osnivanju vlade talibana će se donijeti tek nakon potpune analize situacije i glasova uzbanskih strana.
U tom kontekstu, razgovori u Bruxellesu predstavljaju primjer tzv. "negocjacji w tyle", odnosno procesa u kojem različite strane pokušavaju pronaći zajednički jezik i razumijevanje kako bi se smanjio sukob i povećala vjerojatnost uspjeha. Među mogućim scenarijima koji bi se mogli pojaviti u budućnosti, možete spomenuti mogućnost osnivanja nove vlade koja će imati mogućnost djelovati neovisno o utjecaju vanjskih snaga. Međutim, odluka o osnivanju vlade talibana će se donijeti tek nakon potpune analize situacije u uzbekskom području.
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
U članku se raspravlja o evoluciji ratovanja, fokusirajući se na pojavu bespilotnih letjelica kao nove stvarnosti u modernim sukobima.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se bavi općim tehnološkim napretkom u vojnim operacijama bez zauzimanja stava ili pokazivanja pristrasnosti prema bilo kojoj političkoj ideologiji.
Zašto ove ocjene (Činjenice 100 · Objektivnost 100): No content provided to evaluate.
Kijev bio je napadnut ruskim raketama i dronovima tijekom noći između nedjelje i ponedjeljka, što je izazvalo najmanje 11 smrtnih slučajeva i 53 povreda u glavnom gradu i Harkivu. Napadi su također ciljali Unescovu crkvu svete Sofije u Kijevu, važan religijski i kulturni značajni objekt. Ukrajinski predsjednik Zelenski opisao je napad kao poruku od Puteva za EU i G7, naglašavajući da Rusija ovisi o teroru umjesto diplomatske politike. Moskva je priznala štete kao posljedicu neispravnog američkog sistema Patriot.
Procjena pristranosti (Lijevo): Članak prikazuje napad na katedralu kao namjerni akt Rusije koji cilja povijesno i duhovno srce Ukrajine, koristeći jak jezik poput „poruke Puteva EU i G7“, što implicira namjeru i kritiku ruskih akata. Formulacija ističe da je napad ciljao važan simbol ukrajinske povijesti i kulture.
Zašto ove ocjene (Činjenice 100 · Objektivnost 90): Article accurately reports Putin's admission of fuel shortages caused by Ukrainian drone attacks, citing direct quotes and providing context about Russia's response. Presentation remains largely neutral despite reporting on a sensitive topic.
Ukrajinski napad bespilotnim letjelicama pogodio je veliku rafineriju nafte u Slavyansk-na-Kubaniju, na jugu Rusije, što je uzrokovalo veliku požar i rezultiralo jednim smrtnim ishodom i drugom ozljedom. Napad, dio šire strategije Ukrajine za ciljanje ruske energetske infrastrukture, proizveo je značajan crni dim koji je vidljiv u online videima. Rafinerija Slavyansk godišnje obrađuje gotovo četiri milijuna tona sirove nafte i ključno je izvozno središte za naftne proizvode. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij tvrdio je da je na meti bila i druga rafinerija u regiji Yaroslavl, iako ruske vlasti to nisu službeno potvrdile. Kao odgovor na tekuću nestašicu goriva pripisanu tim napadima, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je osnivanje radne skupine za rješavanje problema opskrbe i razmotrio ograničavanje izvoza dizela kako bi se prioritetirale domaće potrebe.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene činjenične informacije o napadu bespilotnim letjelicama, njegovim posljedicama i odgovorima ukrajinskih i ruskih dužnosnika.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 95): The article accurately describes the Ukrainian drone strike on the Slavyansk refinery, the resulting fire, and Zelenskyy's claim about another refinery being targeted. It remains neutral in tone and sticks closely to reported facts.
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se članovima svoje vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, navodeći da će njegova vlada osigurati nacionalnu sigurnost unatoč tekućim ukrajinskim napadima. Ti napadi uključuju napade na ruske rafinerije nafte, tvornice oružja i logističku infrastrukturu. Kao odgovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij najavio je da su ukrajinske snage ciljale dvije rafinerije nafte u Rusiji, jednu u regiji Krasnodar i drugu u regiji Yaroslavl. Napadi su prouzročili žrtve i poremećaje, uključujući nedostatak goriva i prekid struje u ruskom okupiranom Krimu.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pružajući uravnotežen prikaz njihovih stavova i postupaka.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 95): The article accurately reports on Ukraine's intensified aerial assault on Crimea and the declaration of emergency in the region. It remains neutral in tone and sticks closely to reported facts.
Russian President Vladimir Putin admitted that sustained Ukrainian drone attacks on energy infrastructure have led to fuel shortages in some regions, though he described the situation as manageable. The attacks have targeted oil refineries and fuel storage sites in areas like Krasnodar and Yaroslavl. In response, the Russian government has formed a task force to address fuel supply issues, particularly in Crimea and the agricultural sector, and is considering temporarily banning diesel exports to prioritize domestic needs. Putin rejected a Ukrainian proposal to limit long-range strikes, arguing that such a move would benefit Ukrainian forces. Authorities are evaluating further measures to stabilize the fuel market while avoiding negative impacts on oil production.
Procjena pristranosti (Sredina): The article presents Putin's statements directly, quoting his comments on fuel shortages, government responses, and rejection of a Ukrainian proposal. It does not exhibit overtly biased language, framing, or selective sourcing. The content remains focused on factual reporting of statements and situ-
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): Accurately reports Putin's acknowledgment of fuel shortages caused by Ukrainian strikes. Directly quotes Putin's statements and aligns closely with the primary source. Maintains a neutral tone throughout.
U noći 28. lipnja, ukrajinske odbrambene snage navodno su pogodile dvije ruske rafinerije nafte, željeznički most na Krimu i skladište streljiva u Donjeckoj oblasti. Generalni štab potvrdio je napade na rafineriju Slavyansk-na-Kubani u Krasnodarskom okrugu, gdje su požari prijavljeni nakon što su zabilježeni pogodci u spremnicima za skladištenje nafte, skladištima proizvoda i jedinicama za preradu sirove nafte. Prema SBU-u, napad je izvršio Centar za specijalne operacije "A", uz snage bespilotnih letjelica, GRU i druge. Rafinerija Slavyansk, u vlasništvu TOV "Slavyansk EKO", jedna je od najvećih na južnoj obali Rusije i proizvodi benzin, gorivo, ulje gorivo i druge naftne proizvode.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se predstavljaju akcije ukrajinskih odbrambenih snaga protiv ruske infrastrukture kao opravdane i naglašava se njihov strateški utjecaj, koristeći izraze poput "уразили" (napad), koji podrazumijevaju aktivni otpor i kontranapadne operacije.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article closely aligns with the primary source document, confirming the Ukrainian strikes on two Russian oil refineries and a bridge in Crimea. It presents the information objectively and accurately.
U članku se govori o nedavnim napadima ukrajinskih bespilotnih letjelica koji su zaobišli ruske sustave protuzračne obrane, napadajući kritičnu infrastrukturu kako na okupiranom Krimu, tako i duboko u Rusiji, uključujući Moskvu.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljena različita gledišta, bez da se otvoreno favorizira bilo koja strana, uključujući gledišta proruskih blogera, disidenata i vojnih stručnjaka, pružajući uravnoteženu raspravu o učinkovitosti ruske zračne obrane i implikacijama ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article accurately reports Putin's admission of fuel shortages and the impact of Ukrainian strikes, maintaining a neutral and objective tone throughout.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je da su ukrajinske snage izvele još jednu seriju dugoročnih napada na ruske i okupirane lokacije na Krimu. Prema njegovom izvještaju, ti su napadi uništili elemente naftne infrastrukture, vojne logističke objekte i sustave zračne obrane.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvješćuje o vojnim akcijama Ukrajine s specifičnim tvrdnjama o ciljevima i rezultatima, ali predstavlja ove informacije neutralno, bez otvorene favoriziranja bilo koje strane.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): Very factual account of Ukrainian strikes on Russian targets including Crimea. Neutral tone with minimal editorializing.
Četiri osobe su poginule, a 28 je ozlijeđeno u ukrajinskom napadu bespilotnih letjelica na Krim pod ruskom kontrolom, prema riječima ruskog guvernera.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvještava o određenom događaju s podacima o žrtvama koje su dostavili ruski dužnosnici i spominje zaustavljanje distribucije goriva.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): Detailed and accurate account matching the primary source including the two refinery strikes, casualties, and fuel distribution changes.
Ukrajina je intenzivirala napade na rusku energetsku infrastrukturu, uključujući veliku rafineriju u Moskvi, s ciljem ometanja prihoda od financiranja ruskog ratnog nafte. Neki stručnjaci za benzinske stanice provodili su raspodjelu goriva i energije, a primjećuju da je otprilike trećina kapaciteta rafinerije Rusije pogođena tim napadima.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja obje strane sukoba s izravnim citatima ukrajinskih i ruskih zvaničnika, pružajući kontekst o prirodi napada i njihovim strateškim implikacijama.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): Highly factual with precise casualty figures and details about infrastructure damage. Maintains a neutral tone throughout.
Ukrajinske odbrambene snage uspješno su ciljale objekte s obje strane nezakonito izgrađenog Krimskog mosta tijekom noćnih udara. Predsjednik Volodimir Zelenski je putem telegrama najavio da su ukrajinski napadi dugog dometa pogodili rusku vojnu logistiku, naftnu industriju i sustave zračne obrane.
Procjena pristranosti (Lijevo): Članak predstavlja ukrajinske vojne akcije protiv ruske infrastrukture kao opravdane odgovore na rusku agresiju, koristeći snažan jezik kao što su "zabirayut" (napad), "zakrytyy" (okupirani) i "zaboronenyi" (nezakoniti).
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): Comprehensive report confirming both refinery strikes, casualties, and military infrastructure damage as stated in the primary source.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da cijela G7, uključujući Sjedinjene Države, priznaje "teritorijalni integritet Ukrajine" i primijetio je "re-sinhronizaciju" stavova o tom pitanju. Istaknuo je "vrlo duboku promjenu u pristupu SAD-a", napominjući da su Donald Trump i drugi čelnici G7 priznali nedostatak istinskog interesa Rusije za mir. Macron je naglasio "zajedničku posvećenost" unapređenju situacije u Ukrajini, što je u suprotnosti s prošlogodišnjim G7 gdje su razlike između Trumpa i europskih čelnika bile značajne.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja izjave Macrona i spominje Trumpove akcije bez da otvoreno favorizira bilo koju stranu.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article accurately reports on Macron's statements regarding the G7 summit and the shared commitment on Ukraine. It presents the information objectively, quoting Macron directly and aligning with the cross-source consensus.
Čelnici zemalja G7 izrazili su ujedinjenu podršku Ukrajini nakon dana i pol sastanka u Evianu u Francuskoj. U zajedničkoj izjavi objavljenoj preko noći, naglasili su svoju predanost podupiranju slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen sažetak izjave G7 bez otvorene favoriziranja bilo koje strane, izvještava o procesu kolektivnog odlučivanja i spominje podršku Ukrajini i sankcije protiv Rusije bez korištenja emocionalno napunjenog jezika ili naglašavanja jedne perspektive.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article accurately summarizes the G7 summit's main points, focusing on Ukraine and the Strait of Hormuz. It presents information objectively, citing the official G7 declaration and providing balanced coverage of the discussions.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prvi je put javno priznao da je nedostatak goriva u Rusiji uzrokovan ukrajinskim raketnim i bespilotnim letjelicama na energetsku infrastrukturu. Nedostatak je doveo do dugih redova na benzinskih stanica, racioniranja goriva i ograničenja u regijama poput Krima, gdje je ostalo samo nekoliko dana goriva. Putin je razgovarao o ovom pitanju s dužnosnicima i rukovoditeljima nafte, priznajući izazove s kojima se suočavaju vozači i poljoprivredni sektor, koji se oslanja na pravovremenu opskrbu gorivom.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuje Putinovo priznanje nestašice goriva uzrokovane ukrajinskim napadima, bez otvorene naklonosti bilo kojoj strani.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): High factual accuracy reflecting the primary source on fuel shortages. Objectivity is good as it presents information neutrally without overt bias towards any political stance.
Ukrajina je pogodila dvije dodatne ruske rafinerije nafte smještene u regijama Krasnodar i Jaroslavl, otprilike 300 i 700 km udaljene od ukrajinske teritorije, prema objavi predsjednika Volodimira Zelenskog na društvenim medijima. Napadi su izvedeni korištenjem oružja dugog dometa, nastavljajući napore Kijeva da oslabi sposobnost Rusije da održi rat ciljanjem energetske infrastrukture. Krasnodarska rafinerija, koja obrađuje zrakoplovno gorivo, pretrpjela je štetu zajedno s obližnjim stambenim zgradama i komunalnim linijama.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične informacije o vojnim akcijama koje je Ukrajina poduzela protiv ruske infrastrukture, citirajući izjave ukrajinskog predsjednika Zelenskog i lokalnih vlasti.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): Highly factual with specific details like locations and capacities of refineries. However, some speculative elements like 'long-range sanctions' may be interpretive.
Ukrajina je 28. lipnja 2026. izvršila napade na dvije ruske rafinerije nafte smještene u regiji Krasnodar (Slaviansk) i okrugu Yaroslavl. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade putem društvenih medija, navodeći da su oni bili dio napora da se oslabiti ratne sposobnosti Rusije ciljanjem njezine energetske infrastrukture. Napadi su navodno izazvali požare u rafinerijama, s dimom vidljivim na video snimcima koje je podijelio Zelenski. Lokalne vlasti u Krasnodaru izvijestile su da su ostaci s oborene bespilotne letjelice zapalili požar u rafineriji Slaviansk, iako nije bilo prijavljenih ozlijeđenih. Ovi napadi slijede povećane ukrajinske napade na ruske energetske objekte tijekom posljednjih mjeseci, što je dovelo do nedostatka goriva u dijelovima Rusije i okupiranih područja.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične informacije o vojnim akcijama između Ukrajine i Rusije, uključujući izravne citate Zelenskog i izvještaje lokalnih vlasti.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): Accurate reporting of Zelensky's claim about hitting two refineries, citing regional authorities for Slaviansk. However, the article assumes confirmation of the attack on Yaroslavl without explicit verification, slightly reducing factual precision.
Ruski imenovani guverner Krima izvijestio je o četiri smrtna slučaja i 28 ozlijeđenih u napadu ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruski okupirani poluotok Krim na jugu Ukrajine.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvješćuje o vojnim akcijama u kojima su uključene Ukrajina i Rusija bez otvoreno pristrasnog jezika ili selektivnog prikupljanja izvora.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): This article closely mirrors the primary source, detailing the strikes, casualties, and the involvement of both Ukrainian and Russian authorities. It presents information objectively and aligns well with the official statements.
Većina Amerikanaca ne odobrava pristup predsjednika Trumpa prema Iranu, unatoč potpisivanju sporazuma između SAD-a i Irana nakon prestanka neprijateljstava. Prema anketi, više od polovice američkih odraslih smatra da su vojne akcije protiv Irana otišle predaleko. Anketa je provedena u razdoblju kada se Trump prebacio s prijetnji raketnim napadima i bombardiranjima na diplomatske ponude, naglašavajući duboku nepopularnost tromjesečnog sukoba između SAD-a, Izraela i Irana.
Procjena pristranosti (Lijevo): Članak predstavlja kritičke perspektive Trumpove politike prema Iranu, naglašavajući široko rasprostranjeno nezadovoljstvo među Amerikancima, posebno naglašavajući negativne stavove demokrata i nezavisnih.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): High factual accuracy with detailed reporting on the Israeli strike in Gaza. The article maintains a neutral tone and presents the facts objectively.
Predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je da su međunarodni stručnjaci zaključili da Ukrajina nije bila uključena u navodni napad bespilotnim letjelicama na autobus koji je prevozio građane Bjelorusije u ruskoj regiji Bryansk. Tvrdio je da je incident bila ruska provokacija s ciljem uvučenja Bjelorusije u rat protiv Ukrajine. Napad se navodno dogodio 17. lipnja, kada je autobus s bjeloruskom omladinskom nogometnom ekipom koji je putovao u Gelendžik pogođen bespilotnom letjelicom. Prema ruskom guverneru Yegoru Kovalčuku, jedan državljanin Bjelorusije je poginuo, a šest drugih je ozlijeđeno, uključujući četvero djece. Ukrajina je službeno negirala sudjelovanje, navodeći da njene snage nisu upravljale bespilotnim letjelicama u tom području tijekom tog vremena. Kao odgovor, povjerenik za ljudska prava Ukrajine kontaktirao je Bjelorusiju kako bi riješio situaciju.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se navodi da je incident namjerna ruska provokacija s ciljem uključivanja Bjelorusije u sukob, usklađivanja s tvrdnjama ukrajinske vlade i naglašavanja ruske agresije.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 80): The article accurately reports Zelensky's denial of involvement in the bus attack and cites official Ukrainian statements. It maintains a neutral tone by presenting both Russian and Ukrainian perspectives without taking sides.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je zabrinutost zbog potencijalnog nedostatka goriva nakon nedavnih napada ukrajinskih snaga. Kijev je opisao ove napade kao opravdan odgovor na rusko bombardiranje civilnih područja i energetske infrastrukture od početka vojne operacije u veljači 2022.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode Putinove zabrinutosti zbog nestašice goriva i opravdanja Kijeva za njihove postupke, pružajući uravnotežen pogled na situaciju bez korištenja pristrasnog jezika ili selektivnog nabavljanja.
Zašto ove ocjene (Činjenice 90 · Objektivnost 90): The article accurately reports Putin acknowledging fuel shortages due to Ukrainian strikes and mentions Kyiv's justification for the attacks. It presents the information objectively without taking sides.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
