"Prestanimo brojati ubijene žene": javni poziv 31 aktivistkinje i novinarke nakon novog femicida

Grupa od trideset i jednog aktivista i novinara iz Bosne i Hercegovine izdala je javnu izjavu nakon nedavnog ubojstva žene u Gračaniću, pozivajući vlasti da preusmjere fokus s jednostavnog brojanja žrtava na odgovornost institucija za njihovu ulogu u sprečavanju nasilja u obitelji.

Aktivisti napominju da je od početka ove godine u Bosni i Hercegovini ubijeno pet žena, jedno dijete i bilo je dva pokušaja ubojstva. Najmlađa žrtva imala je samo dvije godine, a najstarija sedamdeset devet. U četiri slučaja korišteno je vatreno oružje, a počinitelji su često bili trenutni ili bivši partneri, članovi obitelji ili rođaci žrtava.

Izjava naglašava da se nakon svakog incidenta postavlja pitanje da li se zločin mogao spriječiti, ali odgovori ostaju neizvjesni.

Aktivistkinje upozoravaju da se rasprave o obiteljskom nasilju ne smiju svesti na pozive za strožijim kaznama bez rješavanja institucionalnih odgovora.

Aktivisti pozivaju da svako ubojstvo služi kao katalizator za temeljne istrage ponašanja svih relevantnih institucija. To uključuje ispitivanje kako policija reagira na izvještaje, da li tužitelji adekvatno slijede optužbe i da li socijalne službe pružaju dovoljnu potporu žrtvama. Aktivisti naglašavaju da se samo prepoznavanjem potencijalnih neuspjeha i dodjeljivanjem odgovornosti može izgraditi sustav koji će spriječiti daljnje smrti.

Izjava također potiče društvo da ubijanje žena od strane partnera, bivšeg partnera ili članova obitelji ne gleda kao izolirane incidente ili djela strasti, već kao femicide - ubojstva motivirana rodno zasnovanim nasiljem i demonstracijom moći.

Zaključno, aktivisti naglašavaju važnost stvaranja podržavajućeg okruženja u kojem žrtve mogu bez straha tražiti pomoć.

Film istražuje duboko ukorijenjene društvene, institucionalne i kulturne uvjete koji dopuštaju da se takvo nasilje nastavlja nekontrolisano.

Tvorci dokumentarnog filma, koji je producirao doku.ba, inspirirani su tekućim serijom slučajeva femicida prijavljenih u gradovima kao što su Gradačac, Sarajevo, Tuzla, Kalesija i Mostar.

Kroz emocionalna izvješća preživjelih obiteljskog nasilja i razgovore s stručnjacima za socijalnu zaštitu, provedbu zakona, pravdu, psihologiju i civilno društvo, film se bavi složenim mehanizmima iza rodno utemeljenog nasilja. Posebna pozornost posvećena je najranjivijem trenutku za žrtve - razdoblju kada pokušavaju pobjeći od zlostavljanih odnosa - i dovodi u pitanje odgovornosti institucija, obitelji i medija u rješavanju ovih pitanja.

Redatelj Osman Zukić priznaje osjetljivost obavljanja intervjua s žrtvama obiteljskog nasilja, naglašavajući izazove s kojima se suočavaju tijekom produkcije izvan tehničkih i organizacijskih prepreka.

Dokumentarni film ne nudi konačna rješenja, već ima za cilj osvijetliti tamnije kutke društva. Naglašava da je femicid u Bosni i Hercegovini sistemski problem koji zahtijeva stvaranje sigurnijeg okruženja za sve građane.