ON
← Natrag na feed
Sve više Zagrepčana prijavljuje ugriz ove životinje, neki se i cijepili: Otkrivamo što se događa
Croatia🏛️ PolitikaSredinaprije 11 dana

Sve više Zagrepčana prijavljuje ugriz ove životinje, neki se i cijepili: Otkrivamo što se događa

U članku se govori o sve većem broju viđenja šišmiša u zagrebačkim domovima tijekom posljednjih tjedana, napominjući da, iako neki stanovnici izvještavaju o ugrizu šišmiša, stručnjaci upozoravaju na paniku. Podaci ukazuju na to da je prošle godine 75 ljudi širom zemlje vakcinisano protiv bjesnoće zbog kontakta s šišmišima, ali ovaj broj još nije dostigao slične razine u Zagrebu ove godine. Od početka veljače, 23 osobe su vakcinisane. Stručnjaci objašnjavaju da je većina prijavljenih ugriza vjerojatno lažno pozitivna, jer šišmiši obično ne grizu osim ako ih ljudi ne izazovu. U članku se također spominje da je oko 50 šišmiša ove godine rehabilitirano u zagrebačkom centru za rehabilitaciju divljih životinja. Veterinari objašnjavaju da mladi šišmiši, koji uče letjeti, često ulaze u ljudska stanovanja tijekom toplog vremena, posebno kako se približava jesen. Visoke temperature doprinose dehidraciji, što ih čini ranjivijim.

Nedostatak krvi potaknuo je poziv na donacije u Zagrebu, a vlasti pozivaju građane da daju krv u centru u Petrovoj 3. Poziv naglašava smanjenu količinu određenih krvnih skupina, što je dovelo do hitne potrebe za više donatora.

Donatori treba provjeriti svoj posljednji datum donacije na svojoj donorskoj kartici, a oni bez nje mogu kontaktirati banku krvi na 01/4600-337 za informacije. Prije donacije, pojedincima se savjetuje da jedu svjetlo i piju puno bezalkoholnih tekućina.

U posljednjih nekoliko tjedana došlo je do znatnog porasta susreta s šišmišima, što je izazvalo zabrinutost među stanovnicima. Međutim, stručnjaci naglašavaju da su ove interakcije općenito bezopasne.

Mataušić kaže da je u Zagrebu ove godine zabilježen porast broja primljenih šišmiša, a da je oko 50 spašenih šišmiša bilo liječeno. Iako su viđenja šišmiša obično povezana s proljećem i iznenadnim temperaturnim promjenama, trenutna situacija je pod utjecajem nadolazeće jesenske sezone. Mladi šišmiši, koji još uvijek savladavaju let, češće su dezorijentirani i ulaze u kuće.

Iako se neki šišmiši mogu naviknuti na ljude nakon nekoliko dana brige, on upozorava da ih ne treba trenirati kao pse. "Oni mogu prepoznati glasove i ljude, ali ih se ne može pripitomiti", kaže on. On opisuje kako nežan pristup, nudeći hranu i strpljenje, može dovesti do mirnog suživota, iako takvo ponašanje nije lako izazvano.

Najveća vrsta šišmiša koja se nalazi u Hrvatskoj, veći šišmiša potkovica, relativno je rijetka i živi u udaljenim područjima kao što su otoki Kornat i Brijuni. Nasuprot tome, manji šišmiša pipistrelle češće se susreće u stambenim okruženjima. Unatoč strahu oko vampirskih šišmiša, koji postoje u Južnoj Americi, nema dokumentiranih slučajeva prenošenja bjesnoće od šišmiša u Europi. To naglašava važnost smirenosti i traženja stručnog savjeta ako dođe do bliskog susreta. Stanovnici se potiču da ostanu smireni i izbjegavaju izravnu interakciju s šišmišima. Ako šišmiši uđu u dom, otvaranje svih dostupnih izlaza omogućuje mu siguran bijeg.

Kako sezona napreduje, stalna budnost i edukacija pomoći će osigurati miroljubivu koegzistenciju između ljudi i šišmiša u gradu.

Idi na primarne izvore (1)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

3 izvještaja

Net.hr logoNet.hrNeovisanSredinaČinjenice 98Objektivnost 96prije 12 dana
Sve više Zagrepčana prijavljuje ugriz ove životinje, neki se i cijepili: Otkrivamo što se događa

U članku se govori o sve većem broju viđenja šišmiša u zagrebačkim domovima tijekom posljednjih tjedana, napominjući da, iako neki stanovnici izvještavaju o ugrizu šišmiša, stručnjaci upozoravaju na paniku. Podaci ukazuju na to da je prošle godine 75 ljudi širom zemlje vakcinisano protiv bjesnoće zbog kontakta s šišmišima, ali ovaj broj još nije dostigao slične razine u Zagrebu ove godine. Od početka veljače, 23 osobe su vakcinisane. Stručnjaci objašnjavaju da je većina prijavljenih ugriza vjerojatno lažno pozitivna, jer šišmiši obično ne grizu osim ako ih ljudi ne izazovu. U članku se također spominje da je oko 50 šišmiša ove godine rehabilitirano u zagrebačkom centru za rehabilitaciju divljih životinja. Veterinari objašnjavaju da mladi šišmiši, koji uče letjeti, često ulaze u ljudska stanovanja tijekom toplog vremena, posebno kako se približava jesen. Visoke temperature doprinose dehidraciji, što ih čini ranjivijim.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene činjenične informacije o ponašanju šišmiša i javnom zdravlju, bez da se zauzme jasan ideološki stav.

Zašto činjenice (98): The article closely follows the primary source document, accurately reporting statistics such as the 75 vaccinations last year and 23 this year, quoting experts like Nika Lazić and Tvrtko Mataušić verbatim. It also includes specific details from the source, including the rescue of 50 bats by the Zag

Zašto objektivnost (96): The article maintains a neutral tone throughout, presenting facts without editorializing or bias. It provides balanced information, explaining both the potential risks and the lack of significant danger, while offering practical advice on handling bat encounters.

tportal logotportalNeovisanSredinaČinjenice 94Objektivnost 92prije 11 dana
Šišmiši ulaze u zagrebačke stanove: Evo što treba napraviti da vas ne ugrizu

U članku se govori o nedavnom porastu broja primjećenja šišmiša koji ulaze u kuće u Zagrebu zbog neuobičajeno toplog vremena. Stručnjaci naglašavaju da su ugrizi šišmiša rijetki i obično nisu štetni, a stanovnici bi trebali potražiti medicinsku pomoć ako dožive bliski kontakt. Epidemiolog Nika Lazić napominje da je od 23 cijepljene osobe samo nekoliko prijavilo da su ugriznuti. Veterinar Tvrtko Mataušić objašnjava da mladi šišmiši uče letjeti i mogu ući u kuće, ali postaju ljuštiji nakon nekoliko dana. Savjetuje da se zadrži mir i dozvoli im da prirodno izađu umjesto da ih pokuša uhvatiti. U članku se također govori o negativnom ugledu šišmiša, pojasnjavajući da njihovi mali zubi otežavaju razbijanje ljudske kože i da u Europi nije zabilježen nijedan slučaj prenošenja bjesnoće od šišmiša.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se iznose uravnoteženi podaci iz više izvora stručnjaka, uključujući epidemiologe i veterinare, bez da se otvoreno favorizira neki određeni politički stav.

Zašto činjenice (94): The article accurately reports most of the key data from the primary source, including vaccination numbers and expert quotes. However, it slightly rewords some phrases and omits minor details, such as the exact number of rescued bats and the specific mention of the 'veliki večernjak' bat species. Th

Zašto objektivnost (92): The article remains largely objective but uses slightly more directive language when advising readers on what to do if they encounter a bat. While still balanced, it leans slightly toward caution, emphasizing protective measures more than the original source did.

Net.hr logoNet.hrNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 80prije 14 dana
Poziv Zagrepčanima: Nedostaje krvi, provjerite možete li je darivati i spasiti nečiji život

U članku se navodi da su rezerve krvi za određene krvne skupine smanjene u Zagrebu, što je potaknulo poziv građanima da doniraju krv na lokaciji Petrova 3. Doniranje krvi dostupno je tijekom radnih dana od 7:30 do 7:00 i subotom od 7:30 do 3:00.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža činjenične informacije o procedurama donacije krvi i poziva na sudjelovanje javnosti u rješavanju nedostatka.

Zašto činjenice (85): The article provides accurate information about blood donation shortages and schedules, aligning with cross-source consensus. It includes specific details like age, weight requirements, and frequency guidelines, which are standard in blood donation practices. The information is presented as factual

Zašto objektivnost (80): The tone is informative and encouraging, aiming to motivate citizens to donate blood. While not overtly biased, it uses emotionally charged language such as 'spasiti nečiji život' (save someone's life) which may lean towards a positive/nurturing perspective.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče