Veliki potres u blizini Slovenije pokrenuo je hitne rasprave o obveznom osiguranju zgrada, a dužnosnici upozoravaju na potencijalnu ekonomsku devastaciju. 6 milijardi. 2 milijarde, što predstavlja oko 15 posto BDP-a Slovenije u 2019. godini. Ove brojke ne uključuju neizravne troškove kao što su privremeni stambeni aranžmani, raseljavanje stanovništva, poremećaj infrastrukture i izgubljena produktivnost zbog odsustva radne snage. Trenutno je manje od 75 posto domaćinstava u Sloveniji osigurano od prirodnih katastrofa, dok pokrivenost za poplavna rizika iznosi oko 60 posto.
Radna grupa je osnovana prije dvije godine kako bi istražila mjere usmjerene na smanjenje jaza u osiguranju za rizike od prirodnih katastrofa.Sastavljena od predstavnika osiguravajućih društava i ministarstava financija i prirodnih resursa, grupa je proučavala uspješne modele iz drugih zemalja.
Prema podacima Triglav osiguranja, samo je oko trećine stambenih zgrada u Sloveniji osigurano od potresa, dok je otprilike četvrtina komercijalnih i industrijskih zgrada pokrivena. Vlasnici višeobiteljskih zgrada često se oslanjaju na policu osiguranja upravitelja zgrade, kaže Triglav osiguranje.
U Sloveniji postoji između 20.000 i 25.000 zgrada s više jedinica, od kojih je otprilike 40 posto ostalo neosiguranim, a preko 80 posto nema pokrivenost od potresa.
AZN je primijetio da su poduzete određene mjere, uključujući usvajanje rezolucije pod nazivom "Ubrzavanje sigurnosti od potresa" krajem 2023. godine s ciljem poboljšanja otpornosti na potrese do 2050. To uključuje mjere za učinkovito upravljanje rizikom od potresa, kao što su inspekcija postojećih zgrada i dokumentiranje njihove seizmičke otpornosti, što će poslužiti kao osnova za prioritetno projektiranje i ojačavanje najranjivijih struktura ili, prema potrebi, njihova zamjena novim konstrukcijama. Rezolucija također predlaže integraciju energetskih i seizmičkih obnova, praksa koja je povijesno odsutna.
Na znanstvenom sastanku pod nazivom "50 godina nakon prvog potresa u Posoćima, ubrzati sljedeći" održanom u svibnju, predstavnici Ministarstva prirodnih resursa i okoliša otkrili su da je cijeli akcijski plan jedva započeo, a još puno toga treba učiniti.
2 izvještaja
DnevnikNeovisan🔒SredinaČinjenice 75Objektivnost 65jučerU članku se raspravlja o riziku od potresa u Sloveniji, naglašavajući potencijalni gospodarski utjecaj velikog potresa sličnog potresu u Ljubljani 1895. godine. Prema Agenciji za nadzor osiguranja (AZN), takav bi događaj mogao oštetiti između 42.000 i 102.000 zgrada, uzrokujući gospodarske gubitke u rasponu od 250 milijuna eura do 1,66 milijardi eura, s izravnom štetom imovine procjenjenom na 720 milijuna eura. To bi predstavljalo 15% BDP-a Slovenije 2019. godine. U članku se napominje da je trenutno samo oko 25% stambenih zgrada osigurano protiv potresa, dok osiguranje od poplava obuhvaća 75% kućanstava.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični podaci i ocjene stručnjaka Agencije za nadzor osiguranja (AZN) i Zavarovalnice Triglav, bez da se otvoreno promoviše neka posebna politička agenda.
Zašto činjenice (75): The article cites data from the Agency for Insurance Supervision (AZN) regarding potential economic impacts of an earthquake in Ljubljana, including estimated damage ranges and GDP impact. These figures align with typical disaster risk assessments. The article also mentions a working group formed tw
Zašto objektivnost (65): The article presents information in a somewhat informative tone but includes some emotionally charged language such as 'velike motnje' (great disruptions) and 'življenje po Sloveniji bi bilo za več mesecev oteženo' (life in Slovenia would be made more difficult for several months). It also emphasize
DeloNeovisan🔒SredinaČinjenice 20Objektivnost 20prekjučerU članku se raspravlja o sve većoj učestalosti i troškovima šumskih požara u južnoj Europi, naglašavajući njihove gospodarske i financijske posljedice. Napominje se da su toplinski valovi i požari zahvatili zemlje poput Francuske, Španjolske, Grčke i drugih, što je dovelo do raseljavanja tisuća ljudi i oštećenja prirodnih staništa. Šumski požari postali su češći i skuplji, što dovodi u pitanje sposobnost Europe da upravlja učincima klimatskih promjena. Europska središnja banka i Europsko tijelo za osiguranje i mirovine predlažu uspostavljanje javno-privatnog sustava osiguranja na razini EU-a kako bi se riješila problema rastućih troškova. Stručnjaci upozoravaju da ekstremni vremenski događaji postaju sve češći, povećavajući izravne troškove za kućanstva, poduzeća i vlade. Podaci Europske agencije za okoliš pokazuju da više od 75% štete od prirodnih katastrofa u Europi ostaje neosiguran, što je sve veći teret za pojedince i javne proračune.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak daje uravnotežen pregled pitanja, pozivajući se na podatke iz različitih izvora, kao što su Europska agencija za okoliš i mišljenja stručnjaka iz institucija kao što su Europska središnja banka i Swiss Re.
Zašto činjenice (20): This article discusses tourism in Trieste but does not mention Croatia or the tourism challenges outlined in the primary source document.
Zašto objektivnost (20): The article lacks neutrality by focusing on the benefits of tourism without addressing potential drawbacks or providing a balanced view of the situation.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Slovenia
