Stopa inflacije u eurozoni usporila se u lipnju, prema preliminarnim proračunima Europskog statističkog ureda. Godišnja stopa inflacije mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 2,8% u lipnju, što je manje od 3,2% u svibnju, što je bilo najviše od rujna 2023. Ovo smanjenje došlo je nakon tri mjeseca ubrzanog povećanja cijena povezanih s rastućim troškovima energije zbog rata u Iranu i blokade Ormuškog moreuza. Cene energije porasle su u lipnju za 8,7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, ali to je bilo znatno niže od povećanja od 10,8% zabilježenog u svibnju i travnju. Sveže hrane i usluge također su zabilježile porast cijena od 3,2% u usporedbi s prošlom godinom. Ne uzimajući u obzir energiju i sveže hrane, stopa inflacije u lipnju iznosila je 2,2%, prema proračunima Eurostata. Na mjesečnoj osnovi, cijene su u lipnju neznatno pale za 0,1%, što je prvi pad od početka godine.
Oko 600 tisuća hrvatskih kućanstava od jeseni će dobiti nove naknade za grijanje, prema procjenama koje su objavili vlasnici i administratori energetskih sistema. Ovo povećanje cijene plina predstavlja sedam do osam posto, što je rezultat rasta cijene energenta na međunarodnom tržištu. Razlika u povećanju cijene zavisi od distributivnog područja u kojem se kućanstva nalaze, što znači da ne svi korisnici imaju jednak pristup novim cijenama. Dalibor Pudić, član Hrvatske stručne udruge za plin, objasnio je da je rast cijene plina bio-pri 4 eura po megavatatu, uz dodatni PDV koji nije visok u Hrvatskoj.
Ako prosječna kućanstvo troši 40 megawatt sati, to znači dodatnih 40 eura godišnje. Strukture su naglasili da bi građani mogli izbjeći ovaj rast troškova racionalnom potrošnjom, posebno ako smanje temperaturu unutar prostorije za 1 do 2 stupnjeva Celzija, što bi omogućilo rast od jednog do dva posto.
Vlada bi u proračunu trebala osigurati 15 milijuna eura za subvencije građanima, kako bi im pomogla u upravljanju potrošnjom. Međutim, stručnjaci smatraju da je ključno napraviti stvarnu promjenu u potrošnji, a ne samo pokušati smanjiti troškove kroz financijsku potporu. Moguće je naglasiti da je potrebna promjena u potrošnji, posebno u stanovima gdje se ne koristi učinkovito grijanje. U tom smislu, analitičari su sugerirali da bi smanjenje temperature u prostorijama moglo donijeti znatne koristi, što bi pomoglo u borbi protiv inflacije.
Nove cijene grijanja mogu utjecati na povećanje inflacije, koja trenutno pada. Prema podacima iz lipnja, godišnja stopa inflacije iznosi 4,5 posto, što je manje od prethodnih mjeseci. Na mjesečnoj razini, cijene energije su pale za 2,9 posto, dok su cijene industrijskih nepremijenjenih proizvoda porasle za 0,6 posto. Cijene hrane, pića i duhana su niže za 0,2 posto, dok su cijene usluga porasle za jedan posto. Analitičari su dijelom povećavali cijene usluga u turističkoj sezoni, što je pogodilo brojne regije u Hrvatskoj. Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da je vlada zadovoljna trenutnom razinom inflacije, ali da je njen trend vidljiv.
Iako se inflacija u eurozoni smanjila u lipnju, prema izračunima Europskog statističkog ureda, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 2,8 posto, što je manje od 3,2 posto u svibnju.
U lipnju su cijene energije porasle za 8,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je manje nego u svibnju i travnju, dok su cijene porasle za 10,8 posto. Istodobno, rast cijena energije bio je znatno veći nego u prethodnim mjesecima, što je utjecalo na cijenu životnih potrepština. Istodobno, cijene usluga porasle su za 0,4 posto, što je značilo stabilizaciju nakon skoka od 1,1 posto u travnju. Vlada očekuje skromnije doprinose pri državnom proračunu zbog čega su državne tvrtke upućene na ograničavanje potrošnje i privremeno zamrzavanje rasta tržišta. Ovo je dio šire politike koja ima za cilj smanjenje proračunskog deficita i osiguravanje stabilnosti ekonomije.
Stopa inflacije u eurozoni usporila se u lipnju, prema preliminarnim proračunima Europskog statističkog ureda. Godišnja stopa inflacije mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 2,8% u lipnju, što je manje od 3,2% u svibnju, što je bilo najviše od rujna 2023. Ovo smanjenje došlo je nakon tri mjeseca ubrzanog povećanja cijena povezanih s rastućim troškovima energije zbog rata u Iranu i blokade Ormuškog moreuza. Cene energije porasle su u lipnju za 8,7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, ali to je bilo znatno niže od povećanja od 10,8% zabilježenog u svibnju i travnju. Sveže hrane i usluge također su zabilježile porast cijena od 3,2% u usporedbi s prošlom godinom. Ne uzimajući u obzir energiju i sveže hrane, stopa inflacije u lipnju iznosila je 2,2%, prema proračunima Eurostata. Na mjesečnoj osnovi, cijene su u lipnju neznatno pale za 0,1%, što je prvi pad od početka godine.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni statistički podaci o stopama inflacije, bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička perspektiva, a u njemu se pružaju numerička usporedba tijekom vremena i pripisuju promjene vanjskim čimbenicima kao što su geopolitički događaji i tržišni uvjeti, zadržavajući neutralni ton.
Zašto ove ocjene (Činjenice 85 · Objektivnost 90): The article provides detailed inflation data from Eurostat, aligning with the cross-source consensus. It accurately reports monthly and annual inflation rates, energy and food price changes, and mentions the impact of geopolitical factors. The tone remains neutral, presenting facts without overt bia
tportalNeovisanSredinaČinjenice 75Objektivnost 70prije 15 h
Članak izvješćuje o značajnom porastu cijena najma u nekoliko europskih zemalja tijekom prvog tromjesečja 2025. godine. U Hrvatskoj su prosječne cijene najma bile 21,9% više od godišnjeg prosjeka, što je stavilo na vrh popisa. Bugarska je slijedila s porastom od 6,4%, dok je Grčka imala porast od 5%. Slovenija je bila jedina zemlja u kojoj su se cijene najma blago smanjile za 0,9%. U široj skali, cijene najma u Europskoj uniji porasle su za 1,8% u usporedbi s godišnjim prosjekom. Podaci dolaze iz usklađenog indeksa potrošačkih cijena (HICP), koji se koristi za izračunavanje inflacije unutar eurozone i EU-a. Članak također napominje nastavak porasta cijena u Hrvatskoj, s mjesečnim stopama rasta većim od 39% u travnju i svibnju, nadmašujući druge zemlje poput Rumunjske, koja je u svibnju zabilježila porast od 43,6%.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične ekonomske podatke o promjenama cijena najma u više zemalja bez da otvoreno favorizira bilo koji određeni politički stav.
Zašto ove ocjene (Činjenice 75 · Objektivnost 70): The article discusses rental price increases but lacks contextual depth compared to the first article. While it cites Eurostat data, the focus on Croatia's position may introduce some regional emphasis. The language is more promotional in tone, suggesting a slight editorial angle.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Croatia
