Zašto opada povjerenje u plan stabilizacije: turbulencije na tržištu, pouka iz Perua i utjecaj iz SAD-a koji Vlada očekuje

ClarínNeovisanProgresivno3. stu

Članak analizira opadanje povjerenja u plan gospodarske stabilizacije predsjednika Argentine, Javiera Mileia, pri čemu se taj trend pripisuje volatilnosti tržišta, poučjima iz Perua i vanjskim faktorima povezanim sa američkom politikom. U članku se navodi da su početne prognoze o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,5% revidirane na manje od 1%, što je potaknulo vladu da kratkotrajno najavi porez na trgovinu dionicama tvrtke Ceedars, prije nego što je ta mjera povučena zbog negativne reakcije tržišta. Ekonomisti Ricardo Arriazu i Domingo Cavallo tvrde da je trenutna strategija potrebna revizija, navodeći prekomjerno zaduživanje Ministarstva financija i rizike povezane s nedostatkom deviznih rezervi u svjetlu potencijalnih globalnih neizvjesnosti. Suprotno tome, predsjednik Centralne banke, Santiago Bausili, brani pristup vlasti, tvrdeći da je američka podrška Mileiu stabilna bez obzira na izborne rezultate i da je financijska volatilnost posljedica slabih temeljnih pokazatelja, a ne izborne neizvjesnosti.

Procjena pristranosti (Progresivno): Članak analizira vladinu politiku kroz kritične komentare stručnjaka, ističući tehničke nedostatke i političke rizike, dok istovremeno predstavlja obranu vlasti kao reakciju koja zanemaruje temeljne probleme.

PerfilNeovisanSredina3. stu

Ekonomist Orlando Ferreres predviđa da će argentinski ekonomski rast u 2027. godini iznositi približno 2,5%, opisujući tu godinu kao ključnu za nastavak gospodarskog programa predsjednika Javiera Mileija. On tvrdi da neizvjesnost oko predsjedničkih izbora u listopadu 2027. godine i nedostatak političkog konsenzusa trenutno usporavaju privatne investicije i ograničavaju mogućnosti oporavka. Ferreres ističe da slaba potrošnja i niska predvidivost predstavljaju značajne prepreke za poslovanje, što rezultira razinom investicija koja se procjenjuje između 17% i 18% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Što se tiče inflacije, on predviđa da će povećanje cijena u sektorima energetike i transporta spriječiti značajno usporavanje krajem 2026. godine, što će dovesti do godišnje inflacije bliske 30%. Izrazio je zabrinutost zbog rizika od povratka na povijesne obrasce naglih promjena u gospodarskoj politici.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se u potpunosti oslanja na mišljenje jednog ekonomista u vezi s budućim projekcijama i ne sadrži protuargumente niti kritičku analizu njegove metodologije.

InfobaeNeovisanSredina2. stu

Prihod po osnovi poreza u Argentini dosegnuo je 21,6 bilijuna pezosa u listopadu, što predstavlja godišnji porast od 33,7%, prema službenim podacima objavljenim od strane vlade. Ovaj iznos odgovara približno 13,8 milijardi američkih dolara i predstavlja porast od 1,4% u odnosu na rujan. Izvješće navodi da je ova financijska ostvarenja zabilježena u vrijeme kada je gospodarska aktivnost ostala slaba u industrijskim i komercijalnim sektorima, a privatne procjene sugeriraju da je mjesečna inflacija iznosila 32,7%. Tijekom prvih deset mjeseci godine, kumulativni prihod po osnovi poreza povećao se za 29,8% na 196 bilijuna pezosa. Podaci za cijelu 2025. godinu pokazuju da je ukupni prihod po osnovi poreza povećan za 39,4% na 183,1 bilijuna pezosa.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na službene statističke podatke i prezentira makroekonomske pokazatelje, bez korištenja tendencioznog jezika, stranačkih komentara ili selektivnog odabira izvora koji bi ukazivali na ideološku pristranost.

PerfilNeovisanSredina2. stu

Prihod po osnovi poreza u Argentini dosegnuo je 21,6 bilijuna pezosa u listopadu, što predstavlja realni porast od 0,7% u odnosu na prošlu godinu, prema podacima Agencije za prihode (ARCA). Unatoč ovom pozitivnom mjesečnom trendu, ukupni prihodi po osnovi poreza za prvih deset mjeseci 2026. godine i dalje su 2,7% niži u stvarnim vrijednostima u odnosu na isti period u 2025. godini. Prihodi po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećali su se nominalno za 21,8%, ali su pali za 8,2% u stvarnim vrijednostima zbog inflacije, što odražava smanjenu gospodarsku aktivnost i potrošnju. Prihodi po osnovi poreza na dohodak povećani su za 55,1% u odnosu na prošlu godinu, uglavnom zbog razlika u rokovima za podnošenje poreznih prijava u skladu s nedavnim zakonodavnim promjenama. Ostali porezi pokazali su različite rezultate, pri čemu su davanja za izvoz porasla za 238,4%, dok su davanja za uvoz pala za 9,6%.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na službene statističke podatke od ARCA-e i tehničku analizu od instituta za poreze, prezentirajući brojeve bez ideoloških komentara ili stranačkih pristranosti.