Poljska poziva EU da odbije boravak migrantima koji ilegalno ulaze

Poljska je pozvala Europsku uniju da odbije prava boravka migrantima koji ilegalno ulaze u blok, nakon porasta neovlaštenih dolazaka u španjolsku afričku eksklavu Ceutu.

Migracijska kriza u Ceuti eskalirala je prošlog tjedna, a desetke tisuća migranata pokušalo je doći na teritorij. Većina je stigla plivanjem s marokanskih obala, metoda koja je dovela do brojnih smrtnih slučajeva. Španjolske vlasti potvrdile su da je većina onih koji su uspješno ušli naknadno vraćena u Maroko. Unatoč tim naporima, situacija je izazvala uzbunu među čelnicima EU-a, a neki su pozvali na ograničenja u sudjelovanju Španjolske u schengenskom području slobodnog kretanja. Iako se pojedinci koji napuštaju Ceutu za ostatak EU-a suočavaju s provjerama identiteta, kritičari tvrde da trenutni sustav omogućuje nastavak neovlaženog pristupa.

Poljski premijer Donald Tusk javno je izrazio zabrinutost i pozvao Španjolsku da oponaša pristup Poljske u upravljanju neregularnom migracijom. U tviteru je izjavio da je Poljska provela stroge politike azila, ojačala granice i rasporedila tisuće osoblja kako bi osigurala svoju istočnu granicu.

U 2025., sud je potvrdio odluku Poljske da suspendira pravo na azil za pojedince koji nelegalno dolaze iz Bjelorusije. Odluka je podržala stav zemlje da takvim pojedincima ne bi trebalo odobriti status boravišta, čime se pojačao argument da migracija ne bi trebala biti iskorištena u političke svrhe.

Europski parlament i Vijeće u utorak su se sastali s predstavnicima iz Poljske i Španjolske, koji su istaknuli potrebu za jedinstvenom europskom strategijom, uključujući brzo raspoređivanje sredstava EU-a i mehanizama potpore kako bi se Španjolskoj pomoglo u učinkovitom upravljanju krizom. Poziv na koordinaciju odražava širi trend povećanja nadzora nad migracijskim politikama i potencijalnim posljedicama neuspjeha u provođenju stroge kontrole.

Kako se EU i dalje bori s složenosti upravljanja migracijama, rasprava o tome kako uspostaviti ravnotežu između humanitarnih obveza i interesa nacionalne sigurnosti vjerojatno će ostati središnje pitanje u budućim raspravama.