N1 SlovenijaNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 8528. 08. 2026. Zbog pustinjske prašine zrak u Sloveniji je lošiji.Članak izvještava o povišenim razinama čestica PM10 u zraku širom Slovenije zbog prašine iz Sahare, s najvećim koncentracijama zabilježenim u Cerkvenki i Ljubljani. Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) upozorava da te čestice mogu štetiti zdravlju slično kao i one iz prometa ili pušenja, savjetujući ranjive skupine da ograniče aktivnosti na otvorenom kada razina čestica prelazi određene pragove.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene činjenične informacije o uvjetima okoliša bez otvorenih ideoloških okvira. Dok se raspravlja o zabrinutosti za javno zdravlje vezano uz zagađenje, ne zauzima strankarski stav niti naglašava određene političke programe.
Zašto činjenice (90): The article accurately reports PM10 levels at various locations including Črni na Koroškem (54 µg/m³), Kranj (51 µg/m³), Bežigrad (25 µg/m³), and others, matching the ARSO data. It also references NIJZ guidelines appropriately.
Zašto objektivnost (85): The article presents facts objectively, citing measured values and health recommendations without overt bias. It includes both high-risk areas and lower-level readings while advising caution for vulnerable groups.
Svet24NeovisanProgresivnoČinjenice 90Objektivnost 8528. 08. 2026. Pustinja nad Slovenijom: koliko je opasna za naše zdravlje?Članak pod nazivom "Puščavski prah nad Slovenijo: kako nevaren je za naše zdravlje?" iz Svet24.si raspravlja o potencijalnim zdravstvenim rizicima povezanima sa saharskim prašnjavim olujama koje pogađaju Sloveniju.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se pitanje saharske prašine prikazuje kao značajan problem javnog zdravlja, što je u skladu s lijevom perspektivom koja daje prioritet zaštiti okoliša i dobrobiti javnosti.
Zašto činjenice (90): The article accurately reports PM10 levels at Črni na Koroškem (54 µg/m³), Kranj (51 µg/m³), Kopru (13 µg/m³), Trbovlje (15 µg/m³), Bežigrad (25 µg/m³), and Celovška (39 µg/m³), aligning with the ARSO data. It also cites NIJZ guidelines correctly.
Zašto objektivnost (85): The article maintains a neutral tone, presenting measured values and health advisories without subjective interpretation. It provides clear thresholds for different population groups without taking sides.
LokalecNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 8528. 08. 2026. Vlasti upozoravaju na povišene razine čestica u zrakuU članku se navodi da su se razine čestica PM 10 u zraku povećale zbog pustinjskog prašine, prema upozorenjima lokalnih vlasti. Najviša očitavanja zabilježena su u Črni na Koroškem i Kranju, s vrijednostima koje dostižu 54 i 51 mikrogram po kubnom metru. U Ljubljani, mjerenja na različitim stanicama za praćenje bila su između 25 i 29 mikrograma po kubnom metru. Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) upozorava da ove čestice mogu štetiti zdravlju slično onima uzrokovanim prometom ili pušenjem. Osjetljivim skupinama savjetuje se da prate razine čestica i prilagode svoje aktivnosti ako se pojave simptomi, osobito kada koncentracije dostignu između 40 i 50 mikrograma po kubnom metru.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža činjenične informacije o uvjetima okoliša i zdravstvenim savjetima vezano uz kvalitetu zraka.
Zašto činjenice (90): The article accurately reports PM10 levels at Črni na Koroškem (54 µg/m³), Kranj (51 µg/m³), Kopru (13 µg/m³), Trbovlje (15 µg/m³), Bežigrad (25 µg/m³), and Celovška (39 µg/m³), matching the ARSO data. It also references NIJZ guidelines appropriately.
Zašto objektivnost (85): The article remains objective, presenting measured values and health advisories without bias. It clearly outlines recommended actions based on particle concentrations without taking a stance.
Žurnal24NeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 8028. 08. 2026. Zbog trenutnih događaja, ARSO i NIJZ s ozbiljnim upozorenjem.Članak izvješćuje o povišenim razinama čestica PM10 u zraku na nekoliko lokacija u Sloveniji zbog prašine iz Sahare. 17. srpnja, mjerenja su zabilježila najveće vrijednosti od 54 μg/m3 u Cerkniškoj Kranjskoj i 51 μg/m3 u Ljubljani, dok su niža očitavanja zabilježena u drugim područjima kao što su Koper i Trbošćica. Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) upozorava da ove čestice imaju slične štetne učinke kao one iz prometa ili pušenja, savjetujući stanovnike, posebno ranjive skupine, da prate podatke i prilagode svoje aktivnosti u skladu s tim. Članak naglašava potrebu za mjerama predostrožnosti u razdobljima visoke koncentracije čestica.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične informacije o kvaliteti zraka i zdravstvenim savjetima bez da otvoreno favorizira bilo koji politički stav.
Zašto činjenice (85): The article accurately reports PM10 levels at Črni na Koroškem (54 µg/m³) and Kranj (51 µg/m³), aligning with the ARSO data. It also mentions the potential for thunderstorms in northern Slovenia, though this is not directly related to the air quality data.
Zašto objektivnost (80): The article is mostly neutral but slightly emphasizes the weather forecast over the air quality issue. It still provides measured values and health advisories without overt bias.
DnevnikNeovisan🔒SredinaČinjenice 70Objektivnost 5029. 08. 2026. Nevidljiva prijetnja s juga: Saharini pijesak je opasan, pa je pametno zaštititi seSaharska prašina nedavno je stigla do Slovenije, uzrokujući značajno povećanje razine zagađenja zraka zbog visokih koncentracija čestica. Ove čestice, poznate kao PM10 i PM2.5, iznimno su male i mogu prodrijeti duboko u respiratorni sustav, što predstavlja zdravstvene rizike kao što su iritacija, kašalj i upaljenje.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se fokusira na okolišne uvjete i utjecaje na zdravlje uzrokovane saharskom prašinom, što je znanstveno i meteorološko pitanje, a ne politički napunjena tema.
Zašto činjenice (70): The article discusses Saharan dust but does not reference specific air quality data from ARSO. It mentions PM10 particles but provides no numerical values or locations from the primary document. The information about health risks is general and not tied to the actual measurements reported by ARSO.
Zašto objektivnost (50): The article uses emotionally charged language like 'invisible threat' and 'dangerous' without providing balanced context. It frames Saharan dust as an urgent health risk without acknowledging that the data is preliminary and not yet confirmed.
Po pustinjskoj prašini još oluja28. kolovoza 2026. Agencija za okoliš Republike Slovenije (Arso) izdala je vremensko upozorenje za lokalne oluje prvenstveno na sjeverozapadu Slovenije. U regiji se javlja povišen nivo čestica PM10 u zraku zbog saharske prašine koju su prevozili južnjački vjetrovi iz Sjeverne Afrike. Ti uvjeti uzrokovali su nestabilne vremenske obrasce, uključujući jake vjetrove i lokalizirane oluje. Arso je izvijestio o visokim koncentracijama PM10, dostižući 51 mikrogram po kubnom metru u Kranju. Zdravstvene vlasti upozoravaju da čestice saharske prašine mogu štetiti zdravlju slično kao i zagađenje od prometa ili pušenja, savjetujući stanovnicima da prate kvalitetu zraka i smanje aktivnosti na otvorenom ako se pojave simptomi kao što su iritacija očiju, kašalj ili bol u grlu. Osjetljivim skupinama, uključujući one s respiratornim ili srčanim stanjima, starijim osobama, djeci i osobama, savjetuje se poduzeti mjere opreza pri nižim pragovima PM10.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se fokusira na okolišne uvjete, posebno na vremenska upozorenja i pitanja kvalitete zraka vezane uz prašinu iz Sahare. Prikazuje činjenične informacije iz službenih izvora kao što su Arso i Nacionalni institut za javno zdravlje bez prikaza bilo kakvog ideološkog okvira ili pristranosti.
Zašto činjenice (65): The article mentions PM10 levels in Kranj at 51 µg/m³ but does not cite the primary source document which shows Kranj had 6 µg/m³ on September 3rd and 8 µg/m³ on September 2nd. The article also references Saharan dust but provides no specific data from the ARSO report. This creates a factual inconsi
Zašto objektivnost (70): The article uses emotionally charged terms like 'poisonous' and 'dangerous' when describing Saharan dust, which introduces bias. It frames the situation as an urgent health threat without presenting balanced information about typical air quality conditions.