U članku se razmišlja o obilježavanju Dana hrvatskog ustanka u Srbiji, naglašavajući složene povijesne napetosti između Hrvata i Srba tijekom Drugog svjetskog rata. Autor se prisjeća svog iskustva na proslavi u pograničnom gradu koji je još uvijek pogođen ratnim razaranjem, te napominje emocionalnu atmosferu i simboličko prisustvo nedavno obnovljenog spomenika. Kritizira suvremene srpske nacionalističke narative koje obuhvaćaju ustanak isključivo kao zločin protiv Hrvata, a ne kao pokret otpora protiv fašizma. Članak tvrdi da ta perspektiva iskrivlja povijest i omogućuje revizionističke mitove, posebno ističući ulogu bivšeg predsjednika Franjo Tuđmana u uklanjanju datuma iz nacionalnog kalendara, što je pridonijelo percepciji antifascizma kao srpskog nastojanja. Autor naglašava da je ustanak bio poziv na preživljavanje i da trenutno narativni kontekst ignorira širi kontekst kolektivne borbe.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se povijesni narativ Dana ustanka opisuje na način koji dovodi u pitanje dominantne srpske nacionalističke interpretacije, naglašavajući zajedničku borbu protiv fašizma i kritizirajući napore da se događaj preoblikuje kao isključivo zločinački.

![[EDITORIAL] Ang patlang sa retoriko at realidad ni Pangulong Marcos](https://images.weserv.nl/?url=www.rappler.com%2Ftachyon%2F2026%2F07%2Fmarcos-5th-sona-reuters-july-27-2026-004-scaled.jpg&w=3840&q=75&output=webp&we)


