Ovaj tekst o Maksimiru smo objavili prije točno 19 godina
Ovaj članak iznova razmatra izvješće koje je Index.hr objavio u listopadu 2007. o tekućoj rekonstrukciji stadiona Maksimir u Zagrebu, koji je tada opisan kao potencijalno jedan od najskupljih stadiona na svijetu zbog visokih procijenjenih troškova u usporedbi s europskim kolegama poput Wembleyja i Allianz Arene. U članku se ističe da gotovo dva desetljeća kasnije stadion ostaje nedovršen, a istočna tribina je trenutno zatvorena zbog štete od potresa, dok je grad pokrenuo projekt za potpuno novi stadion. Iako je međunarodno arhitektonsko natjecanje odabralo pobjednički dizajn, proces se suočava s pravnim preprekama nakon što su tri žalbe dovele do toga da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave privremeno zabranila pregovore između grada Zagreba i pobjednika. U članku se navodi da unatoč promjenama gradonačelnika, državnih dužnosnika i modela financiranja tijekom posljednjih devetnaest godina, Maksimir stoji kao istaknuti simbol propalih infrastrukturnih projekata u hrvatskoj sportskoj povijesti. U njemu se objašnjava da su prethodne cifre u milijardama kuna predstavljale planirane višegodišnje vrijednosti ugovora, a ne neposredne novčane izdatke, iako su stotine,
Grad Zagreb je predložio produljenje roka za suvlasnike zgrada koji mogu podnijeti zahtjev za financijsku kompenzaciju za infrastrukturu za odvoz otpada do 31. prosinca 2027. godine. Ovaj nacrt odluke, koji je trenutno u javnoj raspravi, predstavlja treću izmjenu propisa uvedenog krajem 2023. godine. Produljenje roka dodaje godinu dana na trenutni rok, čime se konačni rok za podnošenje zahtjeva pomiče tri godine kasnije od prvobitno planiranog. Prema podacima prikupljenim s šesnaest službenih popisa objavljenih od strane grada, do sada je 1.125 adresa ispunilo kriterije za povrat sredstava.
Ovi podaci uključuju zgrade koje su primile financiranje za prilagodbu postojećih odlagališta, a ne samo one koje grade nove zatvorene konstrukcije za kontejnerima za komunalni otpad. U svom godišnjem izvješću o izvršenju proračuna za 2024. godinu, grad je objavio da je tijekom tog razdoblja obradio 729 zahtjeva za povrat troškova. Ukupno je 1,2 milijuna eura isplaćeno kvalificiranim vlasnicima nekretnina. Razlika između broja odobrenih adresa i iznosa isplaćenog odražava prirodu subvencija, koje pokrivaju specifične strukturne promjene, a ne fiksni iznos po jedinici.
Program kompenzacija pokriva troškove nastale nakon 8. ožujka 2022. godine, kao što su izgradnja zatvorenih prostora za kontejner, sanacija starih deponija i ugradnja brave i sustava kontrole pristupa. Stanovnici su bili dužni sami organizirati i financirati ove radove prije podnošenja zahtjeva za refundaciju, a ta je obveza uvjetovana novim modelom odvoza otpadnih materija koji je uveden u listopadu 2022. godine. Rok za podnošenje zahtjeva je više puta pomican. U početku, grad je planirao zatvoriti rok za podnošenje zahtjeva krajem 2024. godine. Taj je rok kasnije pomaknut na kraj 2025. godine, a zatim ponovno na kraj 2026. godine. Najnoviji prijedlog produžuje taj rok do kraja 2027. godine.
Ako Gradski vijeće odobri promjenu, to će biti treća modifikacija tog pravila u manje od tri godine. Grad je u listopadu 2023. objavio da će preuzeti dio troškova izgradnje kontejnera za otpad, na temelju sustava u kojem stanari unaprijed plaćaju koristeći zajedničke rezerve ili dodatne doprinose, a odobreni gradski subvencionirajući iznos kasnije se vraća na račun zgrade. Gradski dužnosnici su naglasili da produženje ne mijenja cijenu usluga odvoza otpada niti komunalnu naknadu. Jednostavno produžuje razdoblje tijekom kojeg suvlasnici mogu ostvariti svoje pravo na povrat propisanih troškova.
Iako je produženje potvrde pokazatelj da će mogućnost financijske prilagodbe zgrada ostati otvorena znatno duže nego što se prvotno planiralo, to ne mora nužno odgoditi fizičku izgradnju svih preostalih objekata. Navedenih 1.125 adresa ne otkriva koliko je višestambenih zgrada još uvijek bez dovoljno prostora za kontejner za otpad, jer se u taj broj uključuju i prilagodbe postojećih objekata. Odvojeno, zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet potvrdio je da će uskoro početi radovi na renoviranju kina Tuškanac.
Govoreći na radiju Sljeme, Korlaet je opisao kino kao drugi najvažniji kino u Zagrebu, nakon kina Europa, te je istaknuo njegovu dugu povijest, koja uključuje period kada je bio streljanica, društvena dvorana i kazalište, prije nego što je postao kino. Izjavio je da kino nudi pažljivo odabran program i nezavisne filmove, pružajući alternativu velikim kino-centrima. Korlaet je otkrio da je konačno pronađen izvođač radova za taj projekt. Kino je van funkcije zbog oštećenja nosive konstrukcije uzrokovanih potresima, što je dodatno pogoršala oluja 2023. godine.
Obnova ima za cilj poboljšati tehničke uvjete za projekcije i udobnost publike, a istovremeno očuvati prepoznatljiv identitet kina. Radovi će uključivati ojačavanje konstrukcije i kompletnu unutarnju adaptaciju. Intervencije u tlocrtu su ograničene na potrebne sigurnosne mjere, s fokusom na glavnu dvoranu, krov i ulazni prostor. Konkretni zadaci uključuju ojačavanje lukova u prizemlju modernim materijalima, ugradnju novih armiranobetonskih stupova, zamjenu oštećenih drvenih greda i potpunu rekonstrukciju krova s novom čeličnom konstrukcijom. Postojeći strop velike dvorane bit će sačuvan.
Procjena vrijednosti renovacije, uključujući opremu, iznosi 7 milijuna eura, bez PDV-a, a financirana je u potpunosti iz gradskog proračuna. Radovi su planirani za početak ujesen, a očekuje se završetak u roku od 12 mjeseci. U međuvremenu, stanje nogometnog stadiona Maksimir i dalje privlači pažnju zbog prošlih problema s infrastrukturom. Prije devetnaest godina, lokalni mediji su izvještavali da je samo novi stadion Wembley bio skuplji od trenutne rekonstrukcije stadiona Maksimir. Tada je već potrošeno otprilike 470 milijuna kuna na taj projekt, koji je započeo 1997. godine.
Tri konzorcija ponudila su modele za dovršetak, upravljanje i održavanje stadiona, s ukupnim vrijednostima koje su se kretale između 4,3 i 5,9 milijardi kuna tijekom nekoliko desetljeća. Najnižu ponudu dao je konzorcij Alpine Bau. Usporedbe s europskim stadionima istaknule su visoku cijenu u odnosu na funkcionalnost; na primjer, Allianz Arena u Münchenu koštala je otprilike 280 milijuna eura, dok je stadion Dragão u Portu koštao oko 98 milijuna eura. Unatoč brojnim obećanjima bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, koji je jednom prijetio da će građani pljuvati po njemu ako stadion ne bude dovršen do 2006. godine, rekonstrukcija nikada nije dovršena. Stadion je ostao kombinacija renoviranih i zastarjelih dijelova.
Projekt javno-privatnog partnerstva, predložen još 2007. godine, također je propao, omogućivši gradu da izbjegne preuzimanje obveza vrijednih milijarde. Danas, istočni tribina ostaje zatvoren zbog oštećenja nastalih potresom. Iako Zagreb sada ima projekt za potpuno novi stadion, rezultat međunarodnog arhitektonskog natječaja, taj proces se suočava s preprekama. Podnesene su tri žalbe protiv odabranog rješenja, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je privremeno zabranila gradu pregovore s pobijednicima.
Idi na primarne izvore (2)
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
Zamjenik gradonačelnika Zagreba, Luka Korlaet, najavio je tijekom radio intervjua da je restauracija kinematografije Tuskany u Zagrebu službeno započela. Kino Tuskany, koji ima dulju povijest od kina Europa, prethodno je korišten kao strijelnica, dvorana zajednice i kazalište prije nego što je postao kino u svojoj četvrtoj fazi. Nije radila od oštećenja uzrokovanih zemljotresima i dodatno pogoršana olujom 2023. godine. Projekt obnove uključuje jačanje strukture zgrade, poboljšanje tehničkih uvjeta za prikazivanje filmova i smještaj publike, uz očuvanje prepoznatljivog identiteta kina. Radovi će se usredotočiti na kritične dijelove zgrade, kao što su velika dvorana, krov i ulazni prostor. Procijenjeni trošak obnove, uključujući opremu, iznosi 7 milijuna eura, koji se u potpunosti financira iz gradskog proračuna. Očekuje se da će radovi početi u jesen i trajati približno 12 mjeseci.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navodi činjenično izvješće o najavi općinskog infrastrukturnog projekta, citirajući lokalnog dužnosnika. Nema očiglednog ideološkog okvira, napunjenog jezika ili jednostranog izvora. Sadržaj se usredotočuje na praktične aspekte obnove, njezine troškove i vremenski okvir, uz
Zašto činjenice (0): U članku se govori o obnovi Kino Tuškanac u Zagrebu, što nije u potpunosti povezano s primarnim izvornim dokumentom o novčanim kaznama za Hajduk i Dinamo nakon nogometnog derbija. Ne sadrži informacije iz izvora.
Zašto objektivnost (100): Ton je neutralan i informativan u vezi s temom obnove kina, ali budući da se ne bavi predmetnim događajem, ne može se procijeniti zbog pristranosti u odnosu na izvor.
Grad Zagreb produžio je rok za stanovnike da zatraže naknadu za infrastrukturu kontejnera za otpad do 31. prosinca 2027. godine, čime je označen treći amandman na odluku prvobitno donesenu krajem 2023. godine. Prema podacima koje je prikupila Jutarnji list iz 16 gradskih popisa, 1.125 adresa trenutno ispunjava kriterije prihvatljivosti za naknadu troškova povezanih s izgradnjom zatvorenih prostora za kontejnere za otpad i prilagodbom postojećih odlagališta. Izvješće o godišnjem izvršavanju proračuna grada pokazuje da je 2024. godine primljeno 729 zahtjeva, što je rezultiralo isplaćivanjem više od 1,2 milijuna eura. U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 Komisija je utvrdila da je u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1304/2013 u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1304/2013 i člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1304/2013. Odobrenje za proširenje omogućuje stanovnicima više vremena za podnošenje zahtjeva, iako broj prihvatljivih adresa ne odgovara izravno broju novoizgrađenih kutija, jer se sredstva također dodjeljuju za izmjene postojećih objekata.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvješćuje o općinskom upravnom postupku u vezi s financiranjem infrastrukture za upravljanje otpadom. Iako se radi o politici lokalne vlasti i raspodjeli proračuna, ton je uglavnom informativni, pozivajući se na službene gradske dokumente i proračunske izvještaje. Postoji minimalna editorializing ili jedan
Zašto činjenice (0): This article reports on municipal waste management policies in Zagreb, specifically regarding reimbursement for trash box installations. It shares no factual overlap with the primary source concerning HNL disciplinary rulings or club fines.
Zašto objektivnost (0): The content is unrelated to the specific event of the Hajduk-Dinamo derby aftermath, making any assessment of objectivity relative to that event impossible due to total irrelevance.
Dnevnik.hrNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 80
U Zagrebu su u tijeku građevinski radovi na velikom raskrižju koji uključuju provedbu privremenih mjera za regulaciju prometa. Projekt obuhvaća ugradnju novih semafora na Zagrebskoj aveniji, s ciljem smanjenja gužve na Zagrebskoj ulici. Ovaj razvoj je dio tekućih napora da se poboljša protok prometa u tom području tijekom vikenda. U članku se spominju i druge nepovezane priče, uključujući kaznu vezanu uz nogomet za Hajduka i tragičnu industrijsku nesreću.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se fokusira na poboljšanje infrastrukture i upravljanje prometom, koji su pitanja javne politike, ali su predstavljeni neutralno bez otvorene ideološke strukture. Ne postoji jasan naglasak na bilo koji određeni politički stav ili kontroverzu.
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (80): The article presents information neutrally about traffic regulations and infrastructure improvements. There is no clear bias or emotional language. However, the inclusion of a misleading headline and subheading may confuse readers into thinking the article covers the derby fines when it does not.
Index.hrNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 0
Ovaj članak iznova razmatra izvješće koje je Index.hr objavio u listopadu 2007. o tekućoj rekonstrukciji stadiona Maksimir u Zagrebu, koji je tada opisan kao potencijalno jedan od najskupljih stadiona na svijetu zbog visokih procijenjenih troškova u usporedbi s europskim kolegama poput Wembleyja i Allianz Arene. U članku se ističe da gotovo dva desetljeća kasnije stadion ostaje nedovršen, a istočna tribina je trenutno zatvorena zbog štete od potresa, dok je grad pokrenuo projekt za potpuno novi stadion. Iako je međunarodno arhitektonsko natjecanje odabralo pobjednički dizajn, proces se suočava s pravnim preprekama nakon što su tri žalbe dovele do toga da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave privremeno zabranila pregovore između grada Zagreba i pobjednika. U članku se navodi da unatoč promjenama gradonačelnika, državnih dužnosnika i modela financiranja tijekom posljednjih devetnaest godina, Maksimir stoji kao istaknuti simbol propalih infrastrukturnih projekata u hrvatskoj sportskoj povijesti. U njemu se objašnjava da su prethodne cifre u milijardama kuna predstavljale planirane višegodišnje vrijednosti ugovora, a ne neposredne novčane izdatke, iako su stotine,
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se prvenstveno fokusira na povijesni vremenski okvir, financijske podatke i trenutni status određenog sportskog objekta. Iako se u njemu spominju upravni organi i sporovi o nabavci, ton je retrospektivan i činjeničan, navodeći prijašnja izvješćivanja i trenutna kašnjenja u postupku bez korištenja
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (0): The text focuses entirely on infrastructure development and public spending on a stadium, completely omitting the football match incidents and penalties described in the ground truth data.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.