Okrugli stol u saboru o ustanku u Srbu: "Pop Đujić je bio jedan od vođa ustanka"

Okrugli stol održan u hrvatskom parlamentu razmatrao je ustanak u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata, fokusirajući se na njegovu povijesnu interpretaciju i uloge koje su odigrale različite skupine.

Učesnici su naglasili da Dan ustanka hrvatskog naroda, koji se tradicionalno obilježava 27. srpnja, nije bio zajednički ustanak u kojem su sudjelovali i Hrvati i Srbi u Slavoniji, već isključivo srpski ustanak koji se dogodio u regijama južne Bosne, istočne Slavonije i sjeverne Dalmacije.

Razgovor je istaknuo složenu prirodu događaja 1941. godine, napominjući da je ustanak bio praćen brojnim zločinima počinjenim protiv nesrpskih stanovnika. Prema Mariju Jarebu, znanstvenom savjetniku u Hrvatskom povijesnom institutu, jedan zločin ne bi trebao biti korišten za opravdavanje drugog. On je istaknuo da su pobunjenici počinili više zločina protiv hrvatskih i muslimanskih zajednica, koji su često zanemareni ili pogrešno prikazani u povijesnim izvještajima. Vlatka Vukelić, profesor na Fakultetu hrvatskih studija, tvrdio je da je jugoslavenska historiografija u velikoj mjeri ignorirala ili minimizirala zločine koje su počinili pobunjenici.

Zlatko Begonja, umirovljeni sveučilišni profesor, identificirao je tri glavna igrača u ustanku: komuniste, četnike i talijanske fašiste.

Četnici su se, s druge strane, borili za ostvarenje ideje o Velikoj Srbiji, za koju su smatrali da je to spriječeno neovisnom Hrvatskom. Iako su Rimski sporazumi iz svibnja 1941. dodijelili Italiji velike dijelove hrvatskih obalnih područja, Gornju Posavinu i Dalmaciju, Begonja je sugerirao da su talijanski fašisti dijeli zajedničke interese s četnicima u sprječavanju osnivanja neovisne hrvatske države, jer bi to ometalo njihovu imperialističku politiku duž jadranske obale.

Na okruglom stolu je istaknuta nužnost ponovnog pregledavanja povijesnih priča kako bi se osigurala točnost i poštenje. Pozvao je na sveobuhvatnije razumijevanje događaja iz 1941. godine, prepoznajući složenost i različite perspektive koje su oblikovale sukob.

Rješavanjem ovih pitanja otvoreno, sudionici su nastojali promicati sveobuhvatniji i istinitiji povijesni diskurs koji poštuje sve pogođene zajednice.