ON
← Natrag na feed
Objavili tajne dokumente komunističkog režima: Svatko može vidjeti tko je bio doušnik
Croatia🏛️ PolitikaSredina

Objavili tajne dokumente komunističkog režima: Svatko može vidjeti tko je bio doušnik

Mađarska je objavila desetine tisuća tajnih dokumenata policije iz komunističke ere u javno dostupnoj online bazi podataka, omogućujući građanima da pretražuju imena povezana s bivšim državnim sigurnosnim službama. Premijer Peter Magyar opisao je ovaj potez kao ispunjavanje obećanja danog prije više od 36 godina, tijekom promjene režima, napominjući da je do sada objavljeno otprilike 60.000 imena, a očekuje se objavljivanje dodatnih dokumenata do veljače 2027. godine. Objava dolazi nakon desetljeća odgođenog pristupa zbog nedostatka političke volje, iako je tijekom pobune 1956. godine i sljedećih godina uništen veliki broj dokumenata. Ministar kulture, Zoltan Tarr, izjavio je da je ime njegovog oca navedeno u dokumentima, ali je potvrdio da nije bio agent, dok je bivši premijer Viktor Orban negirao bilo kakvu suradnju, tvrdeći da su on i njegova obitelj bili pod stalnim nadzorom. Magyar je pozvao javnost da se prema potencijalno traumatičnim otkrićima odnose s dostojanstvom i ljudskošću.

Mađarska je objavila javnosti desetljećima skrivene dosjee tajne policije iz vremena komunističkog režima, čime su imena otprilike 60.000 bivših suradnika postale dostupna putem nove online baze podataka. Objava je održana u srijedu, što je simboličan trenutak jer se poklapa s danom 1956. godine kada su sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu kako bi ugušili mađarsku revoluciju. Premijer Péter Magyar je izjavio da ovaj potez ispunjava važno izborno obećanje i obvezu danu tijekom promjene režima 1989. godine, a koja je omogućila građanima da se suoče s totalitarnom prošlošću zemlje.

Dokumenti su objavljeni na web stranici Nyitott Akták, gdje korisnici mogu pretraživati rodbinu ili druge osobe navedene u evidencijama sigurnosnih službi. Vrijeme objave izazvalo je raspravu o njenoj potpunosti i potencijalnom društvenom utjecaju. Dok vlada tvrdi da je ovaj korak ključan za ozdravljenje društva nakon 45 godina komunističke vladavine, kritičari tvrde da je akcija stigla prekasno i da postoji rizik od nepotrebnog nanošenja boli obiteljima. Magyar je tijekom konferencije za novinare u Državnom arhivu u Budimpešti naglasio ove zabrinutosti, pozivajući javnost da se prema podacima ophodi s dostojanstvom i ljudskošću.

On je priznao da će mnoge obitelji doći do uznemirujućih informacija, posebno onih koje se odnose na preminule članove obitelji, napominjući da je za obradu takvih trauma potreban otvoren dijalog i postavljanje pitanja. Svaki standardni zapis objavljen na platformi sadrži specifične osobne podatke: pravo ime informatora, kodno ime, datum rođenja, adresu prebivališta i ime njegove majke. Datoteke također navode okolnosti pridruživanja, ukazujući je li pojedinac surađivao dobrovoljno ili je bio prisiljen putem ucjene ili prijetnji. Osim toga, otkriva se ime službenika za sigurnost koji je bio zadužen za informatora.

Međutim, osjetne privatne informacije, kao što su seksualne navike ili problemi sa zloupotrebom opojnih sredstava, koje su korištene kao poluga, su izbrisane iz dokumenata koji su dostupni javnosti. Historijski podaci sugeriraju da je između decembra 1944. i februara 1990. godine, u Mađarskoj, u mrežu špijuna regrutirano između 150.000 i 160.000 ljudi. Trenutna objavljena količina obuhvata otprilike jednu trećinu tog ukupnog broja. Ostali materijali, označeni kao "B-dosijei", trenutno se digitaliziraju. Ovi dodatni dokumenti su planirani za objavljivanje do 25. februara 2027. godine. Oni će pružiti dublje uvide u metode regrutiranja i procijeniti operativnu vrijednost obavještajnih podataka koje je pružao svaki agent.

Politička situacija oko objavljivanja je složena. Tijekom godina, različite vlade su odgađale potpunu transparentnost zbog straha od kompromitiranja uglednih osoba iz cijelog političkog spektra. Do ovog tjedna, obični građani su mogli zatražiti pristup samo svojim vlastitim datotekama ili onima bliskih rođaka, dok su povjesničari imali ograničena istraživačka prava. Mnogi imena u ranijim istragama su bili izbrisani, a neki dokumenti su zadržani od strane sigurnosnih agencija iz postkomunističkog doba za internu upotrebu. Štoviše, dio arhivskog materijala je uništen tijekom nemira 1988. i 1989. godine, a drugi su curenja događa tijekom godina kroz politički motivirane kanale.

Bivši premijer Viktor Orbán odgovorio je na nove spekulacije o njegovim vezama s komunističkim aparatima, nakon prvih objavljenih dokumenata. U izjavi objavljenoj u utorak na društvenim mrežama, Orbán je negirao da je ikada surađivao s tajnom policijom. Izjavio je da su mu, tijekom obavezne vojne službe, dužnosnici ponudili suradnju, koju je odbio. Umjesto toga, tvrdio je da su on, njegova supruga i njegovi politički suradnici bili pod stalnim nadzorom i bili meta ciljanih istraživanja od strane državne stranke. Ministar kulture, Zoltán Tarr, izrazio je nadu da će objavljivanje tih dokumenata olakšati dugoročno pomirenje, otkrivajući tajne komunističkog perioda.

Značajno je da se Tarr-ov otac pojavljuje u objavljenim dokumentima. Međutim, ministar je izjavio da je dobio službenu potvrdu da njegov otac nikada nije bio aktivni agent tajnih službi. Povjesničari su podijeljeni mišljenja o korisnosti objave. Krisztian Ungváry, znanstvenik koji već dugo zagovara puni pristup, tvrdi da je poznavanje podataka koje je država prikupljala o građanima temeljno pravo koje ne bi trebalo ovisiti o političkoj volji vladajuće stranke. S druge strane, Zsuzsanna Borvendég, povjesničarka i zastupnica u parlamentu, upozorila je da objavljivanje imena bez dovoljno konteksta može zavesti javnost.

Ona je primijetila da je, u većini preostalih izvješća, teško pouzdano utvrditi tko je zapravo djelovao kao agent, a tko je samo bio pod nadzorom, a kamoli identificirati njihove motive. Infrastruktura mreže špijuna funkcionirala je unutar jednopartijskog sustava od 1949. do 1989. godine. Slično režimima u Istočnoj Njemačkoj i drugim državama u Istočnom bloku, mađarske vlasti oslanjale su se na široku mrežu civilnih suradnika za nadzor javnog mnijenja. Pojedinci su se često regrutirali pod prisilom, s tim da su im zadani poslovi prijavljivanja kolega, prijatelja, pa čak i članova obitelji, u svrhu otkrivanja znakova nelojalnosti.

Prijetnje koje su se koristile za održavanje suradnje uključivale su otkazivanje zaposlenja, uskraćivanje obrazovnih prilika, ograničavanje medicinske skrbi i otkrivanje privatnih slabosti. Kako se približava rok za drugu skupinu dokumenata, pozornost se usmjerava na to kako će novo detaljno opisane priče o zapošljavanju preoblikovati povijesno razumijevanje. Proces digitalizacije se nastavlja u državnim arhivima, s ciljem dovršetka baze podataka do kraja zime. Do tada, postojećih 60.000 zapisa služi kao glavni izvor informacija za građane koji traže odgovore o svojoj obiteljskoj povijesti tijekom hladnoratovskog razdoblja.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 4 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (4)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

4 izvještaja

Telegram.hr logoTelegram.hrNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 92
Mađarska otvorila tajne dosjee iz komunističkog režima, objavljena imena 60.000 doušnika

Mađarska je otvorila tajne police iz vremena komunističke vladavine, čime su osobni podaci približno 60.000 osoba, koje su bile regrutirane kao informanti između 1944. i 1990. godine, postali dostupni online. Premijer Peter Magyar izjavio je da je ovaj potez usmjeren na pomoć društvu da se oporavi od traume 45 godina komunističke vladavine, ispunjavajući važnu obvezu datiju tijekom nedavne izborne kampanje. Objavljeni dokumenti uključuju imena, šifrene nazive, datume rođenja, adrese i razloge za regrutiranje, kao i informacije o tome je li pojedinac dobrovoljno pristupio ili je bio prisiljen prijetnjama, poput gubitka posla ili otkrivanja privatnih podataka. Kritičari tvrde da je objavljivanje prekasno, nepotpuno i da postoji rizik od nepotrebnog nanošenja boli obiteljima, istovremeno potičući brzoplete osude osoba čiji su životni uvjeti bili složeni. Druga, detaljnija zbirka dokumenata, poznata kao "Datoteka B", trenutno se digitalizira i planira se objaviti 25. veljače.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža uravnoteženu perspektivu, uključujući objašnjenje vlade za provedbu mjera, zajedno sa specifičnim kritikama koje se odnose na vrijeme provedbe, potpunost i potencijalnu društvenu štetu.

Zašto činjenice (95): Highly accurate representation of the primary source. Correctly attributes the 'long overdue' quote to Magyar and includes the critical perspective on the timing and completeness of the files. The mention of previous attempts since 1998 adds relevant context that aligns with the general historical n

Zašto objektivnost (92): Very balanced presentation. Uses neutral verbs like 'claims' and 'critics say'. Does not inject editorial opinion but clearly delineates between the government's actions/justifications and the opposition's arguments.

N1 Hrvatska logoN1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 92Objektivnost 90
Mađarska otvorila dosjee komunističke tajne policije: Objavljena imena oko 60.000 doušnika

Mađarska je objavila dokumente tajne policije iz komunističke ere, otkrivajući imena i osobne podatke otprilike 60.000 osoba koje su bile regrutirane kao informanti između 1944. i 1990. godine. Premijer Peter Magyar predstavio je dokumente u Državnom arhivu u Budimpešti, ističući da je ovo nužan korak prema suočavanju s prošlošću i zacjeljivanju društvenih rana nakon 45 godina represije. Datum objave je odabran simbolično, kako bi se poklopio s godišnjicom sovjetske gušenja revolucije iz 1956. godine. Iako dokumenti sadrže detalje o tome je li suradnja bila dobrovoljna ili prisiljena prijetnjama, kao što je gubitak posla ili otkrivanje privatnih podataka, kritičari tvrde da objavljivanje ovih imena riskira unaprijed osuđivanje pojedinaca koji su često bili prisiljeni na suradnju pod pritiskom. Dodatni detaljni zapisi, poznati kao "B-datoteke", trenutno se digitaliziraju i planiraju se za objavu u veljači.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja obrazloženje vlade, zajedno s konkretnim kritikama vezanim za poštivanje pravnih procedura i pritisak, zadržavajući uravnotežen ton bez zauzimanja strana.

Zašto činjenice (92): Faithfully reflects the primary source regarding the release of files, the specific data points included (names, codenames, etc.), and the quotes from PM Magyar. It accurately cites the approximate number of informers (60,000) mentioned in the text snippet, though the primary source estimates 150-16

Zašto objektivnost (90): Maintains a neutral journalistic tone. Presents both the government's rationale (healing, fulfilling promises) and the critics' concerns (incompleteness, family anguish) without taking sides. The language is descriptive rather than evaluative.

Večernji list logoVečernji listNeovisanSredinaČinjenice 88Objektivnost 85
Objavili tajne dokumente komunističkog režima: Svatko može vidjeti tko je bio doušnik

Mađarska je objavila desetine tisuća tajnih dokumenata policije iz komunističke ere u javno dostupnoj online bazi podataka, omogućujući građanima da pretražuju imena povezana s bivšim državnim sigurnosnim službama. Premijer Peter Magyar opisao je ovaj potez kao ispunjavanje obećanja danog prije više od 36 godina, tijekom promjene režima, napominjući da je do sada objavljeno otprilike 60.000 imena, a očekuje se objavljivanje dodatnih dokumenata do veljače 2027. godine. Objava dolazi nakon desetljeća odgođenog pristupa zbog nedostatka političke volje, iako je tijekom pobune 1956. godine i sljedećih godina uništen veliki broj dokumenata. Ministar kulture, Zoltan Tarr, izjavio je da je ime njegovog oca navedeno u dokumentima, ali je potvrdio da nije bio agent, dok je bivši premijer Viktor Orban negirao bilo kakvu suradnju, tvrdeći da su on i njegova obitelj bili pod stalnim nadzorom. Magyar je pozvao javnost da se prema potencijalno traumatičnim otkrićima odnose s dostojanstvom i ljudskošću.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža uravnotežen pregled, citirajući kako sadašnju desno-centrijsku vladu, tako i vođu opozicije, koristeći neutralan opisni jezik, bez komentara o političkim implikacijama objave tih dokumenata.

Zašto činjenice (88): Mostly accurate but introduces external sourcing (Reuters, Politico) not present in the primary document. While these sources likely corroborate the facts, the strict adherence to the provided primary source is slightly lower due to reliance on outside attribution. The claim about documents being de

Zašto objektivnost (85): Generally objective but uses slightly more emotive phrasing such as 'historical step' and 'totalitarian past'. However, it balances this by quoting the PM directly and noting the political delays under previous governments, providing a multi-perspective view.

Jutarnji list logoJutarnji listNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 80
Magyar zaista otvorio tajne arhive komunističkih špijuna. Mnogi su zatečeni čije se ime spominje

Mađarska je otvorila arhive koji sadrže podatke o tajnim suradnicima s bivšim komunističkim režimom, ispunjavajući ključno izborno obećanje premijera Petera Magyara. Dokumenti su stavljeni na raspolaganje putem online platforme "Nyitott Aktak", omogućavajući građanima da pretražuju imena povezana s bivšim sigurnosnim službama. Ovaj potez dolazi 70 godina nakon sovjetske represije Mađarske revolucije iz 1956. godine. Premijer Magyar je pozvao javnost da se prema tim podacima ophodi s poštovanjem, napominjući da su neki od navedenih pojedinaca samo bili pod nadzorom, a ne aktivni špijuni. Bivši premijer Viktor Orbán je demantirao optužbe za suradnju, tvrdeći da je odbio ponude za suradnju tijekom svoje vojne službe, iako je priznao da je bio pod nadzorom. Dodatni dokumenti koji detaljno opisuju metode regrutiranja bit će objavljeni do veljače 2027. godine.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža uravnoteženu perspektivu, uključujući upozorenja sadašnje vlade o mogućoj pogrešnoj interpretaciji i izravne citate vođe opozicije koji negira prošle veze, izbjegavajući upotrebu provokativnog jezika.

Zašto činjenice (85): Contains significant deviations from the primary source. It mentions specific individuals (Zoltan Tarr, Viktor Orban) and specific details (father's confirmation) that are not in the provided primary document. While these may be true in reality, they are not supported by the ground truth text provid

Zašto objektivnost (80): Less objective due to the sensationalized headline ('Forza', 'Surprised') and the focus on specific political figures (Orban) which implies a political scandal angle. This framing shifts the tone from a societal/historical event to a political gossip piece, introducing bias through selection of topi

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče