Sabotaža plinovoda Sjeverni tok 2022. godine, koji je prevozio prirodni plin iz Rusije u Njemačku, imala je dugotrajne posljedice na odnose između Ukrajine i Njemačke. Analitičari tvrde da je incident otkrio nedostatke u njemačkom pristupu "mekoj moći" prema Rusiji, oslanjajući se na gospodarske veze umjesto na sukob. Eksplozije su prouzročile masovno oslobađanje metana i zaustavile tokove plina, što je značajno utjecalo na njemačku energetsku infrastrukturu i potaklo preispitivanje njegove ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Dvojica osumnjičenih, uključujući ukrajenskog ronioca Volodimira Zhuravleva, uhićeni su i suočeni su s izručenjem u Njemačku. Njihovi slučajevi naglašavaju tekuće pravne i diplomatske napetosti između Berlina i Kijeva, kao i šire geopolitičke implikacije sabotaže.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se sabotaža Sjevernog toka prikazuje kao ključni događaj koji je razotkrio pretjerano oslanjanje Njemačke na rusku energiju i kritizirao njezin pristup vanjskoj politici prema Rusiji.






