Noćna mora ljetnih noći: Znanstvenici otkrivaju zašto ne možemo zaspati u vrućini

Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu One Earth, visoke ljetne temperature narušavaju obrasce spavanja u cijelom svijetu, otkrivajući kako toplota utječe na prirodni cirkadijski ritam tijela i njegovu sposobnost prelaska u dubok san. Znanstvenici su potvrdili da povišene temperature izravno ometaju ovaj biološki proces, ostavljajući mnoge pojedince nesposobnim da zaspe ili postignu odmorni san tijekom vrućih ljetnih noći. Ljudsko tijelo zahtijeva pad temperature jezgre, otprilike jedan stupanj Celzijusa, kako bi započelo fiziološke procese potrebne za spavanje.

To smanjenje signalizira mozgu da oslobodi melatonin, primarni hormon spavanja, omogućujući tijelu da se opusti i uđe u dublje faze odmora. Međutim, kada noćne temperature ostaju visoke, ovaj ključni mehanizam ne uspijeva. Unutarnji termostat tijela bori se da učinkovito rasprši višak toplote, sprečavajući neophodno hlađenje potrebno za početak spavanja. Kao rezultat, tijelo ostaje u stanju budnosti, srčani ritam se povećava, a mozak ne prima signal za isključivanje, što dovodi do fragmentiranog i plitkog sna.

Prelomna studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Kopenhagenu analizirala je više od sedam milijuna zapisa spavanja prikupljenih putem pametnih satova od gotovo 50.000 pojedinaca u 67 zemalja. Njihovi nalazi potvrđuju da toplije noći narušavaju globalnu kvalitetu spavanja. Studija je otkrila da izgubljeni sati spavanja zbog toplotnog stresa ne mogu biti nadoknadeni dužim razdobljima spavanja u narednim danima.

Osim neugodne vrućine, dugotrajna dnevna svjetlost i kasni zalasci sunca igraju značajnu ulogu u kroničnoj nesanici tijekom ljetnih mjeseci. Ti uvjeti ometaju prirodni biološki sat tijela, odgađajući proizvodnju melatonina do kasnijeg vremena od uobičajenog. To znači da čak i kada pojedinci pokušavaju otići u krevet u svoje tipično vrijeme, još nisu spremni za spavanje. Stručnjaci za spavanje snažno preporučuju potpuno zatamnjenje spavaćih soba najmanje jedan do dva sata prije spavanja.

Kao i pijenje ledenih pića, hladna voda uzrokuje da se krvne žile na koži brzo suze, čuvajući toplinu unutar tijela. Nakon izlaska iz takvog tuša, tijelo se počinje brzo zagrijati iznutra, što otežava osjećaj udobnosti u krevetu ubrzo nakon toga. Stručnjaci naglašavaju važnost stvaranja hladnog okruženja za spavanje kako bi ublažili utjecaj porasta temperature na spavanje. Preporuke uključuju korištenje ventilatora, klima uređaja i prozračivog materijala za krevet kako bi se održala niža temperatura u sobi. Osim toga, izbjegavanje zaslona i snažnih svjetala prije spavanja može pomoći u regulaciji unutarnjeg sata tijela i promicati bolju higijenu spavanja.

Kako klimatske promjene nastavljaju povećavati globalne temperature, izazov održavanja zdravih uzoraka spavanja postaje sve hitniji. Istraživači pozivaju na daljnje studije kako bi istražili dugoročna rješenja i prilagodljive strategije za borbu protiv rastućeg problema poremećaja spavanja izazvanog toplinom. U međuvremenu, pojedinci se potiču da usvoje praktične mjere kako bi osigurali da se odmaraju unatoč porastu razine žive vani.