Nema jasne većine u Izraelu dok se prebrojavaju glasovi na izborima
Izraelski izborni odbor završio je prebrojavanje otprilike 500.000 glasačkih listića u odsustvu u četvrtak, potvrđujući da ni premijer Benjamin Netanyahu ni opoziciona koalicija nisu osigurali jasnu parlamentarnu većinu. Lokalne medijske projekcije pokazuju da Netanyahuov blok ima 53 mjesta, dok opozicijske stranke imaju 48 mjesta, a stranke koje predvode Arapi imaju 19 mjesta. Izraelski predsjednik treba imenovati kandidata za formiranje vlade sljedeći tjedan, iako bi neuspjeh u tome u zakonskom vremenskom okviru izazvao nove izbore početkom sljedeće godine. U članku se napominje da su prioriteti birača bili pod velikim utjecajem briga za unutarnju sigurnost, uz značajan međunarodni pritisak u vezi s situacijom u Gazi i nasiljem naseljenika na Zapadnoj obali.
Politička kriza u Izraelu se u četvrtak dodatno produbila, jer su konačni rezultati parlamentarnih izbora održanih 27. listopada potvrdili da nijedna politička skupina nema potrebnu većinu za formiranje vlade. Blok premijera Benjamina Netanyahua osvojio je 53 mandata u 120-članom parlamentu, dok je oporbena skupina koju vodi Gadi Eisenkot osvojila 48 mandata. Treća skupina, koja se sastoji od stranaka predvođenih Arapima, osvojila je 19 mandata. Obje glavne skupine nisu osvojile 61 mandat, koji je potreban za parlamentarnu većinu, što je zemlju ostavilo bez jasnog pobjednika i pokrenulo složene pregovore o formiranju koalicije. Centralna izborni odbor je završio brojanje otprilike pola milijuna glasova poslanih poštom, koji se često nazivaju glasovima u "dvostrukom omotu".
Ovi glasovi su dati od strane vojnih službenika, diplomata, zatvorenika i osoba hospitaliziranih, koji nisu mogli glasati na svojim uobičajenim biralištima. Uključivanje ovih glasova nije promijenilo raspodjelu mandata između glavnih političkih stranaka. Procjene lokalnih medija prije konačnog potvrđivanja rezultata su bile u skladu s konačnim brojkama, što ukazuje na stabilan, ali fragmentiran parlament. Službeni konačni rezultati trebali bi biti potvrđeni i objavljeni do srijede, iako trenutne brojke već oblikuju političku strategiju. Predsjednik Isaac Herzog sljedeći tjedan će započeti proces imenovanja kandidata za formiranje vlade.
Tradicionalno, ovu ulogu preuzima vođa stranke koja osvoji najveći broj glasova, ali ustav omogućuje predsjedniku da odabere bilo kojeg člana Kneseta. U obraćanju koje je održao 1. studenog tijekom državne ceremonije posvećene sjećanju na Chaima Weizmanna, prvog izraelskog predsjednika, Herzog je pozvao političke vođe da prekinu zastoj. Rekao je vođama stranaka da prestanu s međusobnim sukobima i da se suoče s realnošću, ističući da predsjedništvo, iako nema izvršnu vlast, i dalje ima mogućnost utjecaja na javno mnijenje. Herzog je naglasio da namjerava potaknuti dijalog u predsjedničkoj rezidenciji kako bi pomogao liderima da pronađu zajednički jezik.
Raspodjela od 120 mandata otkriva specifični sastav tri glavne skupine. Blok premijera Netanyahua uključuje njegovu stranku Likud, koja je osvojila 27 mandata, čime je postala najveća pojedinačna stranka. Uz nju su i stranke United Torah Judaism sa sedam mandata, Otzma Yehudit sa sedam, Shas sa šest i Religiozni sionistički pokret sa šest mandata. Opozicijski blok, ujedinjen prvenstveno ciljem uklanjanja Netanyahua s vlasti, sastoji se od stranke Yashar, koju vodi Gadi Eisenkot, sa 21 mandatom, B’Yachad sa 12, Demokrati sa osam i Yisrael Beiteinu sa sedam mandata. Sektor kojim dominiraju arapske stranke obuhvaća koaliciju Joint List sa 11 mandata i stranku Ra'am, koju vodi Mansour Abbas, sa osam mandata.
Pregovori o formiranju koalicije započeli su odmah nakon objave preliminarnih rezultata. Eisenkot, koji je na čelu stranke Yashar, sastao se s bivšim premijerom Naftalijem Bennettom, liderom stranke "Zajedno", kako bi razgovarali o brzom formiranju vlade. Eisenkot se također sastao s Yairom Golanom, predsjednikom stranke "Demokrati". Golan je jedini član oporbenog saveza koji podržava formiranje koalicije sa strankama koje predvode izraelski građani palestinskog porijekla. Sve ostale oporbene skupine su odbile takve saveze. Golan se zasebno sastao s Mansourom Abbasom i izjavio da je odgovornost ovog trenutka iskoristiti priliku za promjenu i spasiti Izrael. Unatoč ovim sastancima, značajne prepreke i dalje postoje.
Eisenkot je javno obećao da neće ulaziti u savez s palestinskim izraelskim strankama, ali matematička potreba nameće da njegova koalicija ne može postići većinu bez podrške 19 zastupnika koji predstavljaju arapsku manjinu. Alternativni scenarij koji se razmatra uključuje vladu nacionalnog jedinstva koja bi obuhvatila i Netanyahua i Eisenkota. Međutim, analitičari sugeriraju da bi i ova opcija mogla biti jednako neprihvatljiva za umjerene birače koji su težili odlučnom promjeni trenutnog vodstva. Izbori su općenito smatrani referendumom o premijerskoj funkciji Netanyahua, a održani su neposredno prije godišnjice napada od 7. listopada 2023. koji su započeli rat u Gazi.
Sigurnosna pitanja dominirala su dnevnim redom glasanja, ali je međunarodni ugled zemlje također ugrožen zbog stalnih kritika vezanih za tretman Palestinaca u Gazi i sve većeg nasilja koje provode jevrejski doseljenici na okupiranom Zapadnom obalnom području. Napetosti su eskalirale nakon glasanja zbog optužbi za izborne nepravilnosti. Netanyahuova stranka Likud tvrdi da su stranke vođene Arapima imale koristi od kupovine glasova i ilegalne mobilizacije birača, opisujući izbore kao "ukradene". Shin Bet, izraelska agencija za unutarnju sigurnost, istražuje sumnje da su strani novci, povezani s Katarom i Turskom, korišteni za utjecaj na odaziv arapskih birača.
Dodatno, policijska jedinica Lahav 433 istražuje sumnje u mito u vezi sa izborima. Katar je negirao bilo kakvu uključenost u izbore. Iako je visoki predstavnik Centralne izborne komisije odbacio optužbe stranke Likud, vršitelj dužnosti direktora generalne komisije izjavio je da nema osnova za optužbe o sistematskim kršenjima integriteta izbora. Predsjednik Noam Sohlberg zatražio je od sigurnosne službe Shin Bet da istraži sumnje u neprimjereni utjecaj stranih sila, ali spor nastavlja opterećivati političke odnose. Ako se nakon nekoliko pokušaja ne može formirati vlada, Izrael se suočava s mogućnošću još jednih izbora početkom sljedeće godine.
U ovom trenutku, fokus je još uvijek na tome hoće li ideološka bliskost mnogih stranaka, osim uobičajene rivalnosti koja uključuje Netanyahua, moći prevladati međusobno nepovjerenje. Ured predsjednika nastoji djelovati kao posrednik, ali uspjeh tih napora ovisi o tome hoće li ključne osobe biti spremne kompromitirati principe koji su ranije definirali njihove političke identitete. Nadolazeći tjedni odlučit će hoće li se Kneset usmjeriti prema stabilnosti ili daljoj fragmentaciji.
3 izvještaja
Le MondeNeovisan🔒SredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 95
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu doživio je pad popularnosti, ali oporba nije uspjela svrgnuti ga s vlasti. Očekuje se da će pregovori o formiranju parlamentarne većine biti napeti, jer će različite političke skupine pokušati sastaviti vladajuću koaliciju. Luc Bronner, dopisnik lista Le Monde koji se nalazi u Izraelu, pruža analizu potencijalnih scenarija nakon nedavnih izbora u toj zemlji.
Procjena pristranosti (Sredina): Tekst koristi neutralne opise, poput "napetih pregovora", i autorstvo analize pripisuje određenom dopisniku, bez uključivanja uredničke ocjene ili favoriziranja bilo koje frakcije.
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (95): Tekst je izuzetno neutralan i sažet. Jednostavno opisuje trenutno stanje ('nacionalni zastoj', 'napete pregovore') bez iznošenja mišljenja, ocjena ili emotivnog jezika. Služi kao direktan uvod u detaljniju analizu.
AfricanewsNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 90
Izraelski izborni odbor završio je prebrojavanje otprilike 500.000 glasačkih listića u odsustvu u četvrtak, potvrđujući da ni premijer Benjamin Netanyahu ni opoziciona koalicija nisu osigurali jasnu parlamentarnu većinu. Lokalne medijske projekcije pokazuju da Netanyahuov blok ima 53 mjesta, dok opozicijske stranke imaju 48 mjesta, a stranke koje predvode Arapi imaju 19 mjesta. Izraelski predsjednik treba imenovati kandidata za formiranje vlade sljedeći tjedan, iako bi neuspjeh u tome u zakonskom vremenskom okviru izazvao nove izbore početkom sljedeće godine. U članku se napominje da su prioriteti birača bili pod velikim utjecajem briga za unutarnju sigurnost, uz značajan međunarodni pritisak u vezi s situacijom u Gazi i nasiljem naseljenika na Zapadnoj obali.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja strogo činjenični izvještaj o izbornim rezultatima, navodeći određene brojeve mjesta iz projekcija lokalnih medija bez korištenja opterećenog jezika ili izražavanja preferencije za bilo koju političku frakciju. Neutralno opisuje slijedeće postupke i ukratko spominje šire,
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (90): The tone remains largely neutral and descriptive. It presents the lack of a majority as a factual outcome rather than an opinion. While the closing sentence mentions 'widespread criticism' regarding Gaza and settler violence, this is framed as a contextual factor affecting the election rather than a
MarianneNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 75
Nakon izraelskih parlamentarnih izbora koji nisu rezultirali jasnom većinom, predsjednik Isaac Herzog nastoji olakšati formiranje nacionalne jedinstvene vlade. Dana 1. studenog, tijekom svečane ceremonije u čast bivšeg predsjednika Chaima Weizmanna, Herzog je pozvao političke čelnike da prestanu s međusobnim sukobima i da se suoče s trenutnom situacijom. Izjavio je da će pružiti podršku kako bi se suprotstavljenim strankama pronašlo zajedničko rješenje, napominjući da mnoge frakcije dijele slične ideološke pozicije. Članak naglašava da Benjamin Netanyahu i dalje predstavlja značajnu prepreku za formiranje široke koalicije, unatoč mogućnosti postizanja dogovora među drugim grupama.
Procjena pristranosti (Sredina): Tekst koristi neutralan diplomatski jezik, kao što je "neupravljiv", i fokusira se na proceduralne napore predsjednika, umjesto da zauzima stav o specifičnim politikama ili osuđuje bilo koju određenu frakciju.
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (75): Iako je uglavnom informativan, tekst koristi pomalo književne i blago dramatične izraze ("popeti se na drveće", "ljestve"), koje se pripisuju predsjedniku, što dodaje narativni element umjesto stroge neutralnosti. Međutim, prezentira više perspektiva, implicitno, navodeći ideološku bliskost između...
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.