Novi format za sve: zašto je naš svijet na vrhuncu

Europska središnja banka predstavila je nove dizajne za eurobankovke s vertikalnim rasporedom, što označava promjenu u načinu prikazivanja financijskih instrumenata. Četiri od deset novo predloženih dizajna slijede ovaj trend, s logotipovima i brojevima računa orijentiranim vertikalno, a ne horizontalno. Ova promjena mogla bi utjecati na svakodnevne korisnike, jer se pojedinci koji još uvijek nose tradicionalne novčanike mogu naći u borbi za ispravno preuzimanje novčanica, sada prikazanih horizontalno umjesto uspravno. Transformacija odražava širi kulturni pomak prema vertikalnim formatima, koji je uvelike potaknut dominacijom pametnih telefona i njihovim utjecajem na vizualni dizajn.

Ova tranzicija započela je prije nekoliko godina, počevši s opadanjem kreditnih kartica i prelaskom u područje digitalnih transakcija. Sada se čak i fizička valuta prilagođava normama koje su uspostavili mobilni uređaji. Koncept "vertikalnog pripovijedanja priča" zauzeo je u marketingu i medijima, s velikim platformama kao što su Netflix i Disney koji proizvode sadržaj optimiziran za vertikalne ekrane. Javni emiteri također su prihvatili ovaj format, stvarajući "vertikalne drame" prilagođene gledanju pametnih telefona. Kao rezultat toga, orijentacija informacija postaje sve više usklađena s dimenzijama ručnih uređaja.

Iako se pametni telefoni često navode kao primarni uzrok ovog pomaka, tačnije su opisani kao simptom dubljih društvenih promjena. Čini se da ljudski oblik odražava ovu vertikalnu orijentaciju.

Kroz povijest, geometrijski oblici su igrali središnju ulogu u oblikovanju ljudskog razumijevanja svijeta. Stari filozofi poput Pitagoraca poštovali su trouglove, dok je srednjovjekovna vjerska misao stavljala veliki značaj na krugove. U suvremeno vrijeme, umjetnici poput Kazimira Malevića uzdigli su kvadrate na simbolički status, a Vasilij Kandinski je povezao osnovne oblike s određenim bojama. Danas, uspon ortorthogonal, strog pravokutni kut, ukazuje na novo doba u kojem vertikalnost postaje dominantni estetski i funkcionalni standard. Kritičnici upozoravaju na pretjerano generalizaciju utjecaja vertikalnih formata, napominjući da oni ne moraju suziti perspektive.

Iako se svijet u okviru pravougaonika može osjećati kao fragment, povijesni primjeri pokazuju da takvo uokvirenje može istaknuti bitne kvalitete. Na primjer, portretna umjetnost već dugo koristi vertikalne pravougaonice kako bi naglasila ključne značajke svojih subjekata, čak i ako uhvati samo dio njihove prisutnosti. Međutim, izazov nastaje kada se pojedinačni fragmenti pogrešno zamijene za cjelinu, što dovodi do fragmentiranog pogleda na stvarnost. Novi dizajni eurobankovnica, koji uključuju frazu "In Vielfalt geeint", sugerišu viziju jedinstva kroz raznolikost. Ovaj moto podrazumijeva da, iako se svaki element može pojaviti odvojeno, oni zajedno čine kohezivnu cjelinu.

To upućuje na budućnost u kojoj će se mnogi mali dijelovi naših iskustava, svaki u vertikalnom okviru, na kraju razumjeti kao komplementarni, a ne isključivi.