Netanijahu predlaže blokadu Zapadne obale

Izrael je pokrenuo višednevnu antiterorističku operaciju na okupiranoj Zapadnoj obali, pokrećući veliku sigurnosnu akciju nakon fatalne pucnjave u blizini Hebrona. Zajedničke izjave izraelske vojske i obavještajne službe Shin Bet ukazuju na to da snage sigurnosti trenutno pretražuju mete u području Hebrona i ispitivaju osumnjičene kako bi locirali i demontirali terorističku infrastrukturu. Vlasti su saopćile da također demontiraju građevine za koje se smatra da predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Očekuje se da će operacija trajati nekoliko dana, što će se poklopiti s razdobljem pojačane napetosti uoči predstojećih izbora za parlament u Izraelu.

Vojni odgovor izazvan je napadom u petak ujutro na kontrolnom mjestu blizu križanja Yehuda izvan Hebrona. Dva palestinska naoružana napadača su pucala na izraelske vojnike iz pištolja i automatske puške. Prema vojnim izvještajima, napadači su ubili narednika Rona Jonatana Roytmana, 23 godine, iz Ashkelona, i narednika Yuvala Shai Svilema, 20 godina, iz Hod Hasharona, oba člana 775. bataljona Ari. Tri druga vojnika su pretrpjela blage ozljede. Nastala je vatrena borba koja je trajala otprilike 20 minuta, što je rezultiralo smrću oba napadača. Vojska je izjavila da su osumnjičeni, identificirani kao Palestinci iz Hebrona, bili naoružani puškom M16 i pištoljem.

Preliminarne istrage sugeriraju da su napadači nosili znatno streljivo i namjeravali napasti izraelske civile duž obližnjeg autoceste, iako su napali kontrolnu točku po dolasku. Vojska je tvrdila da je intervencija spriječila veći teroristički napad na civile. Premijer Benjamin Netanyahu sazvao je hitan sastanak sa svojim sigurnosnim kabinetom, uključujući ministra obrane Izraela Katza i načelnika stožera generala Eyala Zamira. Nakon brifinga, Netanjahu je naredio hitno zatvaranje Hebrona i uputio sigurnosnim snagama da se pripreme za potpuno zatvaranje Zapadne obale.

Opisao je planiranu vojnu operaciju u Judeji i Samariji kao neviđenu u razmjerima od Šestodnevnog rata 1967. godine. Netanyahu je izjavio da su ministarstvo obrane i njegov ured nadgledali planiranje ove opsežne operacije, tvrdeći da su izraelske obrambene snage spremne izvršiti je čim se utvrdi vrijeme. On je izbjegličke logore oko Hebrona okarakterisao kao uporišta terorista, obećavajući da će evakuirati stanovnike, pretražiti kuće, ukloniti oružje i srušiti svu infrastrukturu terorista. Ovaj pristup odražava strategije koje su prethodno korištene u izbjegličkim kampovima u Jeninu početkom 2025. godine, gdje su stotine domova uništene, a tisuće raseljenih.

Dok je u početku najavio potpunu blokadu, Netanyahu je kasnije predložio smanjenje teritorijalnog zatvaranja na kordon oko gradova Hebron i Halhul. Unatoč ovom prilagođavanju, vojska je održala blokade i zatvaranje u palestinskim gradovima diljem regije. Za lokalne Palestince, svakodnevni život je praktički zaustavljen. Izvješća pokazuju da je gotovo svako selo izolovano, sa zatvorenim vratima i postavljenim cestovnim blokadama, što sprečava pristup poslu, bolnicama i školama. Palestinska uprava, koju predvodi predsjednik Mahmoud Abbas i u kojoj dominira stranka Fatah, nije bila u mogućnosti intervenirati. Nasuprot tome, izraelska naselja ostaju dostupna i nisu pogođena ograničenjima.

Ne postoji određeni datum završetka zatvaranja, iako je vjerojatno da će trajati do nakon izbora zakazanih za utorak. Slična zatvaranja dogodila su se krajem rujna na otprilike tjedan dana i uobičajena su tijekom židovskih praznika i izbora. Desničarski ministar financija Bezalel Smotrich naredio je uništenje zgrada u blizini mjesta napada, označavajući ih kao ilegalne arapske strukture. Izjavio je da će naredba biti odmah izvršena i pozvao na vojnu ofanzivu na Zapadnoj obali identičnu tekućem ratu u Gazi. Stanovnici u pogođenim područjima tvrde da su srušene kuće pripadale obiteljima koje nisu povezane s napadačima.

Sljedeće noći su bile racije na različitim mjestima na Zapadnoj obali, što je dovelo do desetaka uhićenja. Stotine obitelji u susjedstvu napadača bile su prisiljene napustiti svoje domove. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir tvrdio je da incident pokazuje potrebu za ograničavanjem slobode kretanja Palestinaca. Politički kontekst je naplaćen, jer će izraelski birači sljedećeg utorka odlučiti da li da daju Netanjahu još jedan mandat ili izaberu novo vodstvo. Sukob s Palestincima je središnja tema kampanje, s desničarskim političarima koji traže podršku obećanjem oštrih mjera protiv palestinskog nasilja.

Istraživanja sugerišu potencijalni zastoj, što otežava bilo Netanyahuovom taboru ili opoziciji da osigura većinu. Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump nedavno je izrazio podršku Netanyahuovom pokušaju ponovnog izbora. Istorija o regiji pokazuje da je Izrael okupirao Zapadnu obalu još od Šestodnevnog rata 1967. godine. Oko tri milijuna Palestinaca živi tamo uz više od 600.000 izraelskih naseljenika, čija se naselja smatraju ilegalnim prema međunarodnom pravu. Zapadna obala podijeljena je na područja pod palestinskom upravom i zone pod kontrolom izraelske vojske, posebno u Hebronu.

Napetosti su nedavno eskalirale zbog napada naseljenika na palestinske poljoprivrednike i uzajamnih palestinskih napada na vojnike i civile. Pojas Gaze, kojim vlada Hamas, ostaje odvojen od Zapadne obale. Hamas, kojeg su mnoge države proglasile terorističkom organizacijom, proslavio je napad na Hebron kao herojsku operaciju, ali nije zvanično preuzeo odgovornost. Grupa je 7. listopada 2023. pokrenula masovni napad na Izrael, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i uzeto oko 250 taoca.

Nakon toga, izraelska vojna kampanja u Gazi rezultirala je više od 74.000 smrtnih slučajeva, prema podacima Hamasovih vlasti, broj koji ne razlikuje između boraca i civila.