ON
← Natrag na feed
Najnovija prognoza za zimu donosi loše vijesti za ljubitelje snijega
World🌿 OkolišBliže progresivnom

Najnovija prognoza za zimu donosi loše vijesti za ljubitelje snijega

Europska agencija za zaštitu životne sredine (EEA) objavila je da bi se u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. trebalo provesti više od pet godišnjih pregleda za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. Prema analizi meteorološke internetske stranice Severe Weather Europe, u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi očekuje se značajno smanjenje snijega, osobito na Balkanu, u Skandinaviji i dijelovima središnje Europe. Meteorolog Andrej Flis primjećuje da ažurirani proračuni za listopad pokazuju manje snijega nego što je prognozirano za rujan, a najznačajnije promjene uočene su u južnoj i središnjoj Europi. Očekuje se da će snažan fenomen El Niño, koji zagrijava površinu tropskog Tihog oceana i utječe na globalne vremenske obrasce, utjecati na te uvjete. U Sloveniji, predviđa se da će padati 5 do 10 centimetara manje snijega nego obično. Prognoze pokazuju da će se južna Europa i Balkan suočiti s najvećim nedostatkom, dok bi područja u sjevernoj Europi i nekim planinskim područjima mogla dobiti nešto više od prosječne snežne padavine. Iako opća prognoza ukazuje na manje snježne zime, određeni mjeseci kao što je veljača i dalje mogu donijeti snježne padavine iznad prosjeka u određenim regijama.

Nove zimske prognoze upućuju na razočaravajuće vijesti za ljubitelje snijega u većem dijelu Europe. Nedavna predviđanja za zimu 2026/2027. ukazuju na to da bi se u mnogim dijelovima Europe moglo dogoditi snijeg ispod prosjeka. Prema analizi koju je objavio vremenski portal Severe Weather Europe, u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi moglo bi biti manje snijega nego što se ranije očekivalo. Najveći nedostatak očekuje se na Balkanu, u Skandinaviji i dijelovima Srednje Europe. Meteorolog Andrej Flis primjećuje da najnoviji podaci potvrđuju da je u većem dijelu Europe sve manje snijega.

Najnoviji proračuni za listopad pokazuju manje snijega nego što se predviđalo u rujnu, a najznačajnije promjene zabilježene su u južnoj i središnjoj Europi. Na vremenske obrasce također će utjecati snažan fenomen El Niño. Ovaj klimatski događaj uključuje zagrijavanje površine tropskog Tihog oceana, što utječe na cirkulaciju zraka i vremenske obrasce diljem svijeta. U Sloveniji se očekuje do 10 centimetara manje snijega u odnosu na uobičajeno. Nepovoljne prognoze za južnu Europu i Balkan Prosječno šest sezonskih modela predviđa manje snijega od normalnih vrijednosti u gotovo cijeloj zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi.

Najveći deficit snježnih padavina očekuje se duž zapadne obale Skandinavije, sjevernog Ujedinjenog Kraljevstva i zapadnog Balkana. Više snijega od prosjeka vjerojatno je samo na krajnjem sjeveroistoku Europe i manjim područjima sjevernih planinskih regija. Kalkulacije u listopadu su posebno nepovoljne za južnu Europu i Balkan. U rujnu, modeli su predviđali 4,7 centimetara manje snijega od prosjeka za ovaj region, dok oktobarske projekcije pokazuju očekivani manjak od 12,1 centimetara. Prognoza se pogoršala za 7,4 centimetra, što je najveća negativna promjena među sedam analiziranih europskih regija.

U Srednjoj Europi i Alpima, prognoze su smanjene za 7,3 centimetra u usporedbi s ocjenama iz rujna, dok je u Istočnoj Europi i baltičkim državama smanjenje 5,6 centimetara. Za Skandinaviju, prognoza predviđa osam centimetara manje snijega od prosjeka, a za jugoistočnu Europu, manjak od 4,9 centimetara. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj očekuje se 8,4 centimetara manje snijega od prosjeka, a u zapadnoj i jugozapadnoj Europi, 8,2 centimetara manje. Slovenija se nalazi u području gdje modeli predviđaju manje snježnu zimu. Kada možemo očekivati snijeg? Iako prognoza ukazuje na manje snježne zime, to ne znači da neće biti snijega uopće.

Prema analizi, nijedan od zimskih mjeseci trenutno ne pokazuje znakove iznadprosječnih snežnih padavina u većem dijelu zapadne, središnje i južne Europe. Februara se ističe kao mjesec s potencijalom za nadprosečne količine snežnih padavina. To se odnosi na područje koje se proteže od istočne Srednje Europe prema sjeveroistoku i u nekim dijelovima sjeverne Europe. U ožujku bi moglo doći više snijega nego obično na sjeveru kontinenta. Podaci ukazuju na to da bi razdoblja snijega u Europi mogla biti vjerojatnija u drugoj polovici zime, kada su temperature obično najniže. Prema proračunima, najveća količina snijega očekuje se u veljači.

Većina predviđanja također ukazuje na manje snijega od prosjeka u europskim skijalištima. U Alpima, neki modeli predviđaju do 30 centimetara više snijega od prosjeka, dok drugi predviđaju 30 do 60 centimetara manje. Zbog velikih razlika, prosječna prognoza za istočne Alpe blizu je normalnim razinama, dok se očekuje da će zapadne Alpe dobiti nešto manje snijega. Slovenija nije posebno obuhvaćena analizom, ali se nalazi u području u kojem modeli predviđaju manje snježnu zimu. U međuvremenu, u tropskom Pacifiku, temperatura vode raste do izvanrednih razina, prema meteorolozima.

Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo dovesti do jednog od najjačih El Niño događaja u posljednjih nekoliko desetljeća, s primjetnim učincima koji bi se proširili do 2027. godine. Dok se u Austriji približavaju prve snežne padavine na planinama, poznati meteorolozi gledaju na drugu stranu svijeta. Tisuće kilometara dalje, uz pacifičku obalu Južne Amerike, dolazi do značajnog zagrijavanja. U određenim morskim područjima mjerene su temperature već četiri stupnjeva iznad dugoročnog prosjeka. U posebno značajnom referentnom području odstupanje i dalje prelazi dva stupnja.

Ovi masivni vodeni masivi posjeduju ogromnu toplinsku energiju, sposobnu poremetiti cirkulaciju atmosfere širom svijeta. El Niño se odnosi na periodično ponavljajuće zagrijavanje tropskog Pacifika, koje uzrokuje velike promjene tlaka, vjetra i padavina. Meteorolog Dominik Jung analizira ovaj fenomen u nedavno objavljenom vremenskom kolumnu za "Frankfurter Rundschau", napominjući da je ono što se događa uz obalu Južne Amerike gotovo strašno. Američka meteorološka agencija smatra da postoji velika vjerojatnost za povijesni rekord. Izračuni i modeli sugerišu da bi se ovaj fenomen mogao znatno pojačati do kraja godine.

Jung navodi službene proračune američke meteorološke agencije, koji pokazuju da postoji više od 80 posto šanse da će predstojeći događaj biti jači od svih zabilježenih pojava od 1950. Ako se ovaj scenarij ostvari, čak bi i povijesno značajna iznimka El Niño-a iz 1997/98. godine bila zasjenjena. Međutim, meteorolozi naglašavaju da ti podaci predstavljaju znanstvene prognoze i da se stvarni intenzitet mora pažljivo pratiti u narednim mjesecima. Predviđeni učinci na različite regije svijeta: Australija i Jugoistočna Azija: Ovdje, produženi sušni periodi i teške suše ugrožavaju poljoprivredu.

Dio Južne Amerike: Uz zapadnu obalu očekuju se obilne kiše i razorne padavine. Globalni razvoj temperature: Odgođeno globalno zagrijavanje moglo bi dovesti do novih rekorda 2027. Mnogi ljudi u Austriji se pitaju kakve bi posljedice moglo imati ovo globalno upozorenje za lokalne vremenske uvjete, a posebno za bijeli Božić. Međutim, stručnjaci umanjuju pretjerana očekivanja. Izravni učinci El Niña na Srednju Europu su relativno mali u usporedbi s globalnom slikom i meteorološki su složeni.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 7 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (6)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

7 izvještaja

Siol.net logoSiol.netDržavni / javniSredinaČinjenice 95Objektivnost 85
Najnovija prognoza za zimu donosi loše vijesti za ljubitelje snijega

Europska agencija za zaštitu životne sredine (EEA) objavila je da bi se u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. trebalo provesti više od pet godišnjih pregleda za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. Prema analizi meteorološke internetske stranice Severe Weather Europe, u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi očekuje se značajno smanjenje snijega, osobito na Balkanu, u Skandinaviji i dijelovima središnje Europe. Meteorolog Andrej Flis primjećuje da ažurirani proračuni za listopad pokazuju manje snijega nego što je prognozirano za rujan, a najznačajnije promjene uočene su u južnoj i središnjoj Europi. Očekuje se da će snažan fenomen El Niño, koji zagrijava površinu tropskog Tihog oceana i utječe na globalne vremenske obrasce, utjecati na te uvjete. U Sloveniji, predviđa se da će padati 5 do 10 centimetara manje snijega nego obično. Prognoze pokazuju da će se južna Europa i Balkan suočiti s najvećim nedostatkom, dok bi područja u sjevernoj Europi i nekim planinskim područjima mogla dobiti nešto više od prosječne snežne padavine. Iako opća prognoza ukazuje na manje snježne zime, određeni mjeseci kao što je veljača i dalje mogu donijeti snježne padavine iznad prosjeka u određenim regijama.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža činjenični izvještaj o meteorološkim prognozama i ne predstavlja nikakva politička mišljenja, pristrasnosti ili ideološke okvire. Usredotočen je isključivo na znanstvene podatke i klimatske fenomene kao što je El Niño, bez zauzimanja stava ili naglašavanja bilo koje posebne političke perspektive.

Zašto činjenice (95): The article provides specific details about snowfall predictions for winter 2026/2027, citing the Severe Weather Europe portal and meteorologist Andrej Flis. It mentions El Niño as a contributing factor and gives precise numbers for expected snowfall reductions in various regions including Slovenia.

Zašto objektivnost (85): The article presents the information in a largely neutral manner, using descriptive language rather than overtly emotional or biased phrasing. However, phrases like 'slabe novice' ('bad news') and 'neugodne napovedi' ('unfavorable forecasts') introduce some mild subjectivity, though they remain with

Večer logoVečerNeovisan🔒SredinaČinjenice 92Objektivnost 90
El Niño se neprekidno jača, a znanstvenici upozoravaju na ekstremne vremenske prilike.

U članku se govori o pojačavanju fenomena El Niño, za koji znanstvenici upozoravaju da bi mogao postati najjači u posljednjih tisuću godina ako se nedavna predviđanja ispune. Satelitske slike pokazuju širenje neobično tople vode u Tihom oceanu, posebno duž obale Čilea i prema jugoistočnom Tihom oceanu. Temperature u nekim područjima premašile su dugoročni prosjek za više od tri stupnja Celzijusa. Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da će El Niño vjerojatno trajati barem do veljače sljedeće godine, povećavajući opasnost od ekstremne vrućine, razornih poplava i dugotrajne suše diljem svijeta. U Europi, učinci uključuju vlažnije i olujnije jeseni u Ujedinjenom Kraljevstvu, što potencijalno utječe na proizvodnju energije vjetra i povećanje potražnje za grijanjem prirodnim plinom. Članak navodi Daily Mail kao izvor.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se fokusira na ekološke pojave i njihove globalne utjecaje, prezentirajući znanstvene podatke i prognoze bez otvorenih ideoloških okvira ili pristranog jezika. Ne raspravlja izravno o politici, politikama ili političkim ličnostima.

Zašto činjenice (92): The article accurately describes the expansion of the El Niño event, including the second 'arm' of warm water, the temperature increases, and the projected peak in December. It cites the World Meteorological Organization and quotes scientists like Zeke Hausfather, aligning directly with the primary

Zašto objektivnost (90): The article presents information in a balanced manner, avoiding emotional language or clear bias. It includes both scientific statements and potential impacts without favoring any particular perspective, maintaining a neutral and informative tone throughout.

Der Standard logoDer StandardNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 90
El Niño preobražava Pacifik

Moćni El Niño događaj se trenutno razvija u tropskom Pacifiku, dostižući rekordne anomalije temperature površine mora od plus 3,3 stupnjeva Celzijusa u regiji Niño-3,4 do sredine listopada 2026. NASA-in PACE satelit je primijetio mjerljiv pomak prema dubljim plavim bojama u ekvatorijalnom Pacifiku, što ukazuje na značajan pad populacije fitoplanktona zbog toplije vode. Ova ekološka promjena ugrožava morske prehrambene mreže, što dokazuje obustavljen ribolov sardula kod Perua i gladni pelikanovi koji traže hranu u urbanim područjima. Ovaj je fenomen izazvao ozbiljne regionalne posljedice, uključujući dugotrajne šumske požare u Indoneziji i Maleziji, te četverostruko povećanje broja požara u brazilskoj državi Amazoniji u odnosu na prethodnu godinu. Dok Svjetska meteorološka organizacija predviđa najveći intenzitet u prosincu, NOAA procjenjuje 83-postotnu vjerojatnost da će ovaj događaj nadmašiti sve rekorde od 1950. na temelju relativnih indeksa.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se fokusira na znanstvena promatranja, meteorološke podatke i ekološke posljedice prirodnih klimatskih pojava. Ona se u velikoj mjeri oslanja na objektivna mjerenja satelitskih i međunarodnih agencija, a ne na političko mišljenje ili partijsko uokvirenje. Postoji minimalni politički spor,

Zašto činjenice (85): The article accurately reflects the primary source regarding the current status of El Niño, noting that it is strengthening and approaching record levels. It correctly identifies the Niño-3.4 region as the standard metric and aligns with the source's description of a 'strong-to-very strong' event. H

Zašto objektivnost (90): The tone is largely objective and informative, focusing on scientific measurements and observable consequences. While phrases like 'Blaues Wunder' (Blue Miracle/Wonder) add a slight literary flair, they do not introduce significant bias or emotional manipulation. The piece presents the data and its

Blick logoBlickNeovisanSredinaČinjenice 78Objektivnost 85
Super El Niño sada ima drugu ruku

Najjači El Niño fenomen ikada zabilježen trenutno se širi u Tihom oceanu, s drugim rukom tople vode koja se formira južno od glavnog tijela. Taj bi razvoj mogao imati značajan utjecaj na globalne vremenske obrasce, uključujući potencijalne učinke na nadolazeću zimu u Švicarskoj. U središnjoj Pacifičkoj regiji krajem listopada temperatura je prešla 30 stupnjeva Celzijusa, a vrhunac ovog El Niña očekuje se u prosincu. Iako povijesni podaci upućuju na blaže i vlažnije uvjete u zapadnoj Europi tijekom rane zime, postoji i mogućnost izbijanja hladnog zraka. Znanstvenici pažljivo prate situaciju i zapažaju da se učinci El Niña mogu znatno razlikovati.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se raspravlja o ekološkim pojavama i njihovom mogućem utjecaju na vremenske obrasce, ali ne zauzima politički stav niti se u vezi s tim bavi političkim pitanjima. Ona predstavlja znanstvena zapažanja i povijesne podatke bez pristranosti.

Zašto činjenice (78): The article accurately reports the development of a second 'arm' of warm water in the Pacific, citing Senamhi data and referencing the strengthening El Niño. It mentions the peak expected in December and the potential impact on Europe, aligning closely with the primary source. However, it omits spec

Zašto objektivnost (85): The article maintains a relatively neutral tone, presenting facts about the El Niño phenomenon and its effects. It avoids overtly biased language but frames the situation with some cautionary emphasis on uncertainty regarding the Swiss winter, which slightly reduces neutrality.

oe24 logooe24NeovisanSredinaČinjenice 70Objektivnost 75
Hoće li nas mega-El Niño ove godine odvesti u Austriju na bijeli Božić?

Trenutni porast temperature vode u tropskom Pacifiku izazvao je zabrinutost među meteorolozima zbog mogućih značajnih globalnih vremenskih utjecaja, uključujući jedan od najjačih El Niño događaja u posljednjih nekoliko desetljeća. Taj bi se fenomen mogao produžiti do 2027. i mogao bi nadmašiti intenzitet povijesnog El Niño događaja 1997./98. Američka meteorološka služba procjenjuje preko 80% šanse da se to dogodi. Dok se regije poput Australije i jugoistočne Azije suočavaju s opasnostima od suše, dijelovi Južne Amerike mogli bi doživjeti obilne kiše. U Austriji stručnjaci upozoravaju da, unatoč početnim snijegovima u planinskim područjima, ne treba pretjerano očekivati da će Božić biti bijel.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode znanstvena otkrića i mišljenja stručnjaka, a da se u njemu ne favorizira bilo koje određeno gledište. U njemu se raspravlja o potencijalnim globalnim utjecajima na klimu, ali se ne zauzima stajalište o odgovorima politike ili političkim implikacijama.

Zašto činjenice (70): The oe24 article mentions the unusual warming in the Pacific but lacks specific details about the 'extra arm' of the El Niño event. It refers to potential impacts on Europe, including snowfall in Austria, but does not provide concrete evidence or direct quotes from the primary source. While it ackno

Zašto objektivnost (75): The article presents information in a somewhat alarmist tone, especially when describing the 'unheimlich' nature of the event. It uses emotionally charged language like 'besorgte Blick' and 'gewaltigen Wassermassen', which may suggest a biased perspective rather than strictly factual reporting. The

La Croix logoLa CroixStranački povezanSredinaČinjenice 30Objektivnost 60
El Niño: Svijet u trci s neobičnim fenomenom

U članku se govori o sve jačim posljedicama trenutnog fenomena El Niño, za koji se očekuje da će biti najjači ikada zabilježen. Ona naglašava ekstremne vremenske posljedice kao što su poplave u vodopadima Iguazu i sušenje rijeka u Francuskoj Gvajani. Znanstvenici očekuju vrhunac u prosincu, što će potaknuti zemlje da se pripreme za izazove koji predstavlja ovaj klimatski događaj, koji se pogoršava globalnim zatopljenjem.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža činjenični pregled fenomena El Niño i njegovih utjecaja na okoliš bez donošenja jasnog stava ili korištenja pristrasnog jezika. Usredotočuje se na znanstvena promatranja i očekivane ishode, a ne na političke implikacije ili ideološki okvir.

Zašto činjenice (30): The article fails to address the core event of the expanding El Niño phenomenon and its second 'arm' in the Pacific. Instead, it focuses on unrelated flooding at Iguazu Falls, providing no direct connection to the El Niño event. This makes it largely irrelevant to the topic covered in the other arti

Zašto objektivnost (60): While the article discusses natural disasters caused by heavy rains, it lacks any objective analysis of the El Niño phenomenon itself. Its focus is narrow and does not attempt to provide a balanced view of the broader climatic event being discussed elsewhere.

Die Zeit logoDie ZeitNeovisanProgresivnoČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 75
Svjetska glad: humanitarna organizacija upozorava na El Ninju

U članku se govori o tome kako rastuće cijene energije u kombinaciji s klimatskim fenomenom El Niño pogoršavaju globalnu nestašicu hrane. Organizacija 'Brot für die Welt' upozorava na potencijalnu veću krizu gladi i kritizira političke neuspjehe u rješavanju tih izazova. Ovaj članak naglašava rastuću zabrinutost zbog nesigurnosti hrane usred tih činioca.

Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se pitanje postavlja kroz kritiku političkog neuspjeha, sugerišući nedostatak adekvatne akcije vlada ili kreatora politika. To podrazumijeva kritiku postojećih političkih struktura i njihovog rješavanja globalnih kriza, usklađivanje s lijevom perspektivom koja naglašava sistemsko i političko djelovanje.

Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument

Zašto objektivnost (75): The article uses somewhat alarmist language such as 'Hilfsorganisation warnt vor größerer Hungerkrise' and attributes blame to political failure, which may introduce some bias. While it does cite an organization, the overall tone leans toward concern rather than neutrality.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče