Sve veći broj znanstvenih istraživanja sugerira da pretjerano kretanje kroz platforme društvenih medija može imati mjerljive učinke na kognitivne funkcije kao što su raspon pažnje, zadržavanje pamćenja i sposobnosti donošenja odluka.
Izraz "gnijezdo mozga" postao je sve češći u javnom diskursu, posebno s porastom memova generiranih umjetnom inteligencijom i drugim oblicima brzo konzumiranog online sadržaja.
Iako znanstvenici još uvijek nisu došli do konačnog zaključka o tome može li takav sadržaj trajno promijeniti mozak, sve više dokaza ukazuje na mogućnost da duže vrijeme provedeno ispred ekrana utječe na pozornost, pamćenje i koncentraciju. Jedno moguće objašnjenje uključuje dopamin, neurotransmiter povezan s osjećajima zadovoljstva.
Stručnjaci iz WebMD-a naglašavaju da se problem ne odnosi samo na korištenje društvenih medija. Aktivnosti kao što su gledanje kratkih videozapisa, multitasking u više aplikacija, neprekidno provjeravanje novosti ili satima igranje video igara mogu doprinijeti osjećaju mentalnog umora. U tim scenarijima mozak ostaje pasivan jer se ne mora baviti složenim zadaćama, potencijalno smanjujući njegovu sposobnost održavanja fokusa tijekom duljih razdoblja. Posljedice truljenja mozga nisu trivijalne i ne bi ih trebalo olako odbaciti. Mogu se manifestirati u poteškoćama obavljanja zadataka povezanih s radom, čitanju knjiga ili održavanju koncentracije tijekom razgovora.
Istraživanja također ukazuju na moguću vezu između prekomjernog vremena provedenog na ekranu i oštećenog pamćenja, slabijih vještina donošenja odluka, povećanih razina stresa i veće anksioznosti, osobito među pojedincima koji su često izloženi uznemirujućim vijestima.
Aktivnosti koje stimuliraju um, kao što su čitanje knjiga, učenje novih vještina, bavljenje hobijima, provod vremena u prirodi i sudjelovanje u fizičkoj aktivnosti, također se preporučuju kako bi se podržala bolja koncentracija i očuvanje kognitivnih funkcija.
Povremeno pomicanje stranica neće ugroziti kognitivne funkcije, ali posvećivanje velikog dijela slobodnog vremena kratkom, površnom sadržaju ostavlja manje prostora za aktivnosti koje potiču učenje, pamćenje i koncentraciju.
1 izvještaja
Večernji listNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 85jučer Može li previše skrolanja promijeniti mozak? Znanost otkriva što se zapravo događaU članku se raspravlja o konceptu "pokvarenja mozga", što je izraz koji se koristi za opisivanje potencijalnih negativnih učinaka prekomjerne konzumacije površinskog online sadržaja, posebno na društvenim mrežama. Objašnjava se da, iako "pokvarenje mozga" nije formalna medicinska dijagnoza, stručnjaci upozoravaju da dugotrajna izloženost takvom sadržaju može utjecati na kognitivne sposobnosti poput pažnje, pamćenja i koncentracije.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode mišljenja stručnjaka iz WebMD-a i opisuju fenomen neutralno, fokusirajući se na znanstvena otkrića, a ne zagovarajući određene politike.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): Factuality is high as the article accurately reflects the primary source document about 'brain rot,' including definitions, expert opinions, and suggested solutions. Objectivity is slightly lower due to some emotionally charged language like 'naviku kojoj se teško oduprijeti' which implies a negativ
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj