Nova studija objavljena u časopisu Cell Press Blue dovodi u pitanje dugogodišnje uvjerenje da je više proteina uvijek bolje. Istraživači su otkrili da kod mnogih odraslih koji nisu posebno fizički aktivni, manja potrošnja proteina može doprinijeti zdravijem starenju i čak duljem životu. Rezultati sugeriraju da smanjenje unosa proteina može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti stanično oštećenje i poboljšati ukupnu funkciju stanica. Istraživački tim analizirao je više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima. Otkrili su da manja potrošnja proteina može dovesti do pozitivnih promjena u metaboličkim procesima i staničnom zdravlju.
Međutim, ove prednosti variraju ovisno o dobi, općem zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti. Prema dr. Dudley Lammingu, jednom od autora studije sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, dok protein ima pozitivan učinak na rast mišića i odgovor na vježbanje kod fizički aktivnih osoba, većina ljudi živi sjedilačkim načinom života. Kao takvi, mnogi vjerojatno konzumiraju više proteina nego što je potrebno, što bi moglo imati negativne posljedice na zdravlje. Nekoliko nedavnih studija na ljudima ukazuje na to da smanjenje unosa proteina može pomoći u gubitku težine i smanjenju postotnog udjela tjelesne masti, dok istovremeno poboljšava razinu šećera u krvi.
Meta-analiza je dodatno otkrila da prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, aminokiselina koje čine proteine, može povećati rizik od gojaznosti, upale i drugih bolesti povezanih s godinama. Istodobno, druga istraživanja sugeriraju da veća potrošnja proteina, posebno u kombinaciji s redovnom vježbom, može pomoći starijim odraslima u gubitku tjelesne težine i sprečavanju gubitka mišićne mase povezane s godinama. To naglašava složenost pitanja, jer utjecaj unosa proteina značajno ovisi o pojedinačnim čimbenicima kao što su način života i zdravstveni uvjeti.
Rezultati studije su u suprotnosti s popularnim savjetima o prehrani koji često potiču prehrane bogate proteinima, osobito među starijom populacijom. Dok neki stručnjaci tvrde da povećani unos proteina podržava održavanje mišića i snagu, drugi upozoravaju da višak proteina može s vremenom opterećiti bubrege i dovesti do drugih zdravstvenih komplikacija.
Međutim, ovo najnovije istraživanje dodaje još jedan sloj razgovoru, sugerišući da umjerenost može igrati ključnu ulogu u optimizaciji zdravstvenih ishoda. Rezultati također postavljaju pitanja o djelotvornosti trenutnih preporuka o prehrani i treba li ih prilagoditi kako bi se uzeli u obzir različite razine tjelesne aktivnosti i zdravstvenog stanja. Dok znanstvenici nastavljaju istraživati vezu između konzumacije proteina i dugovječnosti, rasprava o optimalnom unosu proteina daleko je od riješene. Za sada, dokazi ukazuju na nijansirani pristup, koji razmatra i potencijalne koristi i rizike povezane s različitim razinama konzumacije proteina.
Buduća istraživanja vjerojatno će se usredotočiti na utvrđivanje specifičnih pragova i prilagođavanje prehrambenih savjeta kako bi se zadovoljile jedinstvene potrebe različitih populacija.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj