Ekstremni toplinski valovi postali su sve veća briga posljednjih mjeseci, posebno zbog njihovog ozbiljnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Medicinski stručnjaci upozoravaju da visoke temperature mogu brzo utjecati na vitalne organe kao što su srce, mozak i bubrezi, često prije nego što simptomi postanu primjetni. Dr. Alexandru Nechifor, stručnjak za unutarnju medicinu, naglašava da mnogi ljudi pogrešno čekaju dok ne osjete žeđ da piju vodu, što je prekasno jer je dehidracija već počela.
Odgovor tijela na ekstremnu toplinu uključuje mehanizme kao što su vazodilatacija i povećano znojenje, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav. Ovi procesi mogu uzrokovati smanjeni protok krvi u bubrege, što dovodi do potencijalnog oštećenja bubrega.
Drugi kritični faktor je utjecaj lijekova na to kako tijelo reagira na toplinu. Određeni lijekovi, uključujući diuretika, mogu povećati gubitak tekućine i neravnotežu soli, dok drugi koji se koriste za hipertenziju, srčana oboljenja ili mentalno zdravlje mogu promijeniti proizvodnju znoja, percepciju žeđi i prilagođavanje visokim temperaturama.
Odgovarajući način skladištenja lijekova je još jedan detalj koji se često zanemaruje.
Kada vrućina postane medicinska hitna situacija, simptomi poput grčeva u mišićima, teškog znojenja, mučnine, glavobolje i umora mogu ukazivati na toplinsku iscrpljenost. U takvim slučajevima, pogođena osoba treba biti premještena u hladnije okruženje, odmarala se i hidrirana ako je svjesna i sposobna gutati. Teži simptomi poput zbunjenosti, nejasnog govora, neobičnog ponašanja, onesvijestivanja, napadaja ili ekstremno visoke tjelesne temperature signaliziraju toplinski udar, što zahtijeva hitnu hitnu pomoć. Prema dr. Nechiforu, hitno je ključno pozvati 112, a nesvjesnim ili zbunjenim osobama ne treba davati tekućine dok ne stigne profesionalna pomoć.
Dr. Nechifor preporučuje izbjegavanje putovanja i intenzivne tjelesne aktivnosti između 11 i 18 sati tijekom toplotnih valova.
Uz rizike koje predstavljaju ekstremni vremenski uvjeti, upotreba prehrambenih dodataka izazvala je zabrinutost među medicinskim stručnjacima. Mnogi pojedinci uzimaju dodatke bez medicinskog vodstva, često pod utjecajem trendova na društvenim medijima.
Stručnjaci upozoravaju da je pogrešna pretpostavka da "prirodni" znači "siguran". Neki biljni ekstrakti, kao što su zeleni čaj, kurkumin, ashwagandha i ginseng, mogu uzrokovati oštećenje jetre ako se konzumiraju u velikim količinama. Slično tome, prekomjerno uzimanje vitamina D ili proteinskih dodataka bez odgovarajućeg nadzora može oštetiti bubrege.
Medicinski stručnjaci naglašavaju da iako su određeni dodaci možda potrebni za ispravljanje prehrambenih nedostataka ili upravljanje određenim zdravstvenim stanjima, njihova upotreba uvijek bi trebala biti vođena stručnim savjetovanjem.
Unatoč tim upozorenjima, postoje situacije u kojima su suplementi zaista potrebni, kao što su potvrđeni nedostaci hranjivih tvari, trudnoća, restriktivna ishrana, poremećaji apsorpcije ili specifične medicinske preporuke.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
RO
