Povećanje prašine u pustinji u Europi i posljedice na zdravlje

Europske regije posljednjih su godina doživele značajan porast razine prašine u Sahari, što ima posljedice na zdravlje i proizvodnju energije. Prema istraživačima iz švicarskog Paul Scherrer Instituta (PSI), objavljenom u časopisu Nature, količina pustinjske prašine koja ulazi u Europu porasla je za deset do dvadeset i pet posto u posljednjem desetljeću. Podaci iz uzoraka ledenog jezgra uzetih iz Alpa ukazuju na to da se ta razina zagađenja česticama više nego udvostručila od sredine devetnaestog stoljeća.

Te su promjene povezane s širim klimatskim promjenama, uključujući širenje sušnih zona kao što je pustinja Sahara i promjene u uzorcima cirkulacije atmosfere. Kao rezultat toga, pojavili su se češći i intenzivniji vjetrovi koji potječu iz Sjeverne Afrike i usmjereni su prema europskim teritorijima. Vidljivi znakovi ovog ekološkog pomaka uključuju žuto-nemarno nebo, crvenilo zalaze sunca i prašnjavi ostatak na vozilima i površinama. Utjecaj se proteže izvan estetike, što predstavlja ozbiljne rizike za javno zdravlje. Osobe s prethodno postojećim srčanim ili plućnim stanjima, kao i starije odrasle osobe, posebno su ranjivi.

Znanstvene studije pokazuju da su dani obilježeni visokom koncentracijom prašine iz Sahare povezani s većom stopom smrtnosti od srčanog udara i respiratornih problema. Učinci ove čestice u zraku proširuju se na područje obnovljive energije.

Iako se još uvijek istražuju neposredna rješenja, dugoročne mjere prilagođavanja mogle bi uključivati poboljšane sustave praćenja kvalitete zraka i poboljšane protokole održavanja solarne infrastrukture.