MNB je kaznio Molt za 43 milijuna HUF.

MOL, jedna od najvećih mađarskih energetskih tvrtki, zbog toga što nije objavila kritične informacije o trajnom zatvaranju naftovoda Barátság. Ova odluka dolazi u okviru tekućih nadzornih aktivnosti MNB-a čiji je cilj osigurati transparentnost i usklađenost s tržišnim propisima među kotiranim tvrtkama. Prema službenoj izjavi banke, od MOL-a se zahtijevalo da do 12. veljače javno komunicira investitorima o zatvaranju plinovoda i svojim planovima za kompenzaciju gubitka uvoza nafte putem alternativnih puteva. Međutim, tvrtka je odgodila to otkrivanje do 16. veljače, nekoliko dana nakon incidenta.

Istraga MNB-a otkrila je da je MOL već poduzeo korake izvan svojih uobičajenih operativnih postupaka počevši od 11. veljače, što ukazuje na to da je tvrtka bila upoznata s situacijom koja utječe na njezine operacije i potencijalno utječe na vrijednost njezinih dionica. Unatoč ovoj svijesti, MOL nije objavio potrebne informacije u zakonski propisanom vremenskom okviru. Kašnjenje je značilo da su ulagatelji bili lišeni pravovremenih informacija ključnih za donošenje informiranih odluka o ulaganju. Kao rezultat toga, MNB je izdao upozorenje MOL-u i izrekla kaznu od 43 milijuna forinta zbog neispunjavanja izvanrednih obveza objavljivanja prema Zakonu o tržištu kapitala.

Problem je nastao nakon napada na cijevovod Barátság 27. siječnja 2026. godine, koji je prouzročio neočekivano i dugotrajno zaustavljanje isporuka nafte u Mađarsku.

Osim financijske kazne, MNB je istaknuo da je djelovanje MOL-a predstavljalo ponavljanje kršenja njegovih dužnosti, s obzirom na prethodne slučajeve u kojima tvrtka nije ispunila standarde objavljivanja. To ponavljanje neispunjavanja dodatno je naglasilo potrebu za strožim pridržavanjem regulatornih smjernica. MNB je također primijetio da su neke informacije povezane s zatvaranjem plinovoda procurile prije službene objave, što je potencijalno odvratilo određene osobe koje su prethodno imale znanje o situaciji. Iako je to izazvalo sumnju u trgovanje s unutarnjim informacijama, MNB je zaključio da nema dovoljno dokaza za pokretanje službenog postupka na tom frontu.

Umjesto toga, odlučili su surađivati s policijskim zapovjedništvom u Budimpešti, koje provodi kaznenu istragu o tom pitanju.

Kontroverza oko odgođenog otkrivanja MOL-a privukla je pozornost kada je Tőzsdei Egyéni Befektetők Érdekvédelmi Szövetsége (TEBÉSZ), organizacija koja zastupa pojedinačne ulagatelje, podnijela pritužbu MNB-u. TEBÉSZ je tvrdio da su se rukovodioci MOL-a možda bavili trgovanjem iznutra u razdoblju između 27. siječnja i 16. veljače, kada tvrtka još nije službeno najavila zatvaranje plinovoda.

Konkretno, dva izvršna dužnosnika prodala su sve svoje dionice u MOL-u, dok je drugi prodao gotovo 91% svojih dionica.

Unatoč tim navodima, konačna procjena MNB-a pokazala je da dokazi nisu bili dovoljno jaki da se protiv MOL-a podignu optužbe za trgovanje informacijama o unutarnjem vlasništvu. Ipak, banka je ponovila svoj stav da se tvrtka mora striktno pridržavati obveza objavljivanja u budućnosti. Slučaj naglašava važnost transparentnosti u korporativnim komunikacijama, osobito za glavne igrače u energetskom sektoru čije odluke mogu značajno utjecati na nacionalnu energetsku sigurnost i povjerenje investitora.

Odluka MNB-a služi kao podsjetnik svim kotiranim društvima na nužnost pridržavanja regulatornih okvira namijenjenih zaštiti interesa dioničara i održavanju poštenih tržišnih praksi.