Prema Državnoj graničnoj straži, nije bilo redova, kašnjenja u provjeri putnika ili propuštenih letova povezanih s sustavom tijekom njegove provedbe ili otkad je u potpunosti počeo raditi 10. travnja.
Ovaj sustav koriste sve države članice EU-a osim Irske i Kipra, zajedno s zemljama povezanima sa Šengenskom kao što su Švicarska, Norveška i Island. U Litvaniji se čini da se prijelaz odvijao bez značajnih problema, prema službenim izvještajima. Unatoč ovom glatkom radu u Litvaniji, neke zemlje EU-a i članovi europske zrakoplovne industrije izrazili su zabrinutost zbog mogućih poremećaja.
Prošlog tjedna, zrakoplovni sektor je primijetio da su vremena čekanja na određenim lokacijama dostigla do pet sati zbog sustava. Osim toga, devet zemalja EU-a pozvalo je Bruxelles da odobri veću fleksibilnost u provedbi sustava u hitnim situacijama. Ovi pozivi na prilagođavanje odražavaju rastuće frustracije među dionicima koji vjeruju da trenutni okvir nema dovoljno prilagodljivosti. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala je tekuće tehničke izazove s sustavom. U međuvremenu, povjerenik EU-a za unutarnje poslove, Magnus Brunner, obećao je dodatnu podršku zemljama koje se još uvijek susreću s poteškoćama.
To uključuje i tehničku pomoć i smjernice za donošenje politika čiji je cilj rješavanje stalnih problema i osiguravanje glatkih operacija diljem bloka. Statistike granične straže pokazuju da je između 10. travnja i 15. srpnja 627 pojedincima odbijen ulazak na litvanskim graničnim kontrolnim točkama iz različitih razloga. Tijekom istog razdoblja kroz sustav je obrađeno ukupno 822.411 državljana zemalja koje nisu članice EU-a. Ti brojevi naglašavaju razmjere rada sustava i ukazuju na to da je do sada uspio nositi se s količinom putnika bez značajnih zastoja.
Međutim, različita iskustva u različitim zemljama naglašavaju složenost provedbe takve digitalne infrastrukture velikih razmjera. Dok iskustvo Litve ukazuje na to da sustav može djelovati učinkovito u normalnim uvjetima, izazovi s kojima se susreću na drugim mjestima ukazuju na to da će biti potrebno dodatno usavršavanje i koordinacija kako bi se osigurali dosljedni rezultati u cijeloj EU.
Kako bi se sustav nastavio funkcionirati, stalno praćenje i prilagođavanje bit će ključno za rješavanje novih problema i ispunjavanje očekivanja putnika i nacionalnih tijela.
1 izvještaja
LRT (English)Državni / javniSredinaČinjenice 85Objektivnost 80prije 20 hLitvanija ne izvješćuje o značajnim poremećajima u novom sustavu ulazaka/izlaza EU-a, koji automatski bilježi podatke o građanima koji nisu građani EU-a koji ulaze u 29 europskih zemalja. Državna granična služba i litvanski zračni lukovi potvrđuju da je sustav funkcionirao glatko bez redova, kašnjenja ili propuštenih letova.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen stav, navodeći kako pozitivna iskustva Litve s sustavom, tako i zabrinutosti drugih zemalja EU-a i zrakoplovnog sektora.
Zašto činjenice (85): The article reports Lithuania's experience with the EU's Entry/Exit System based on official statements from the State Border Guard Service and Lithuanian Airports. It provides specific numbers regarding entries and refusals, aligning with cross-source consensus that Lithuania has not experienced ma
Zašto objektivnost (80): The article presents information from multiple sources, including official statements and reports from the European Commission. It maintains a neutral tone but does include some subjective assessments like 'wider disruption' and references to officials acknowledging technical issues, which slightly
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
LT
