Lokalni izbori na istoku: Iz šokne tvrdoće

Izbori za landtag u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu održat će se u nedjelju, što predstavlja potencijalni povijesni preokret u političkoj sceni zemlje. Ankete pokazuju da stranka "Alternativa za Njemačku" (AfD) vodi s podrškom koja premašuje 40 posto, što bi stranci omogućilo da potencijalno osvoji apsolutnu većinu u parlamentu. Time bi AfD postala prva stranka ekstremne desnice, kako je klasificirana od strane unutarnjih obavještajnih agencija, koja bi vladala saveznom državom u Njemačkoj nakon ponovne ujedinjenja.

Glavni kandidat stranke, Ulrich Siegmund, izjavio je tijekom nedavne konferencije da očekuje pobjedu na izborima i da namjerava ukinuti sporazum o medijima kao svoj prvi službeni čin, ukoliko bude izabran. Politička atmosfera oko glasanja značajno se promijenila od 2017. godine, kada je AfD prvi put ostvario rezultat iznad deset posto na saveznim izborima. Iako su ranije postignuti rezultati izazvali šok, trenutni trendovi ukazuju na stabilizaciju snage stranke u istočnoj Njemačkoj. Na saveznim izborima 2025. godine, AfD je postala najjača politička sila u svim istočnim saveznim državama. Trenutni ankete pokazuju da stranka zadržava tu dominaciju u Saksoniji-Anhaltu, gdje je 2016. godine dobila 24 posto glasova.

Analitičari smatraju da je predstojeći glasački rezultat pokazatelj šireg nacionalnog trenda, a ne izoliranog regionalnog fenomena. Ulrich Siegmund obratio se delegatima na saveznom kongresu mlade organizacije AfD, "Generation Deutschland", koji je održan u Magdeburgu. Opisao se kao obična osoba i pohvalio lokalno vodstvo stranke zbog korištenja jasnog jezika. Siegmund je iznio dva moguća scenarija ishoda izbora. U prvom scenariju, AfD tesno propušta pobjedu, što bi dovelo do koalicije stranaka od Kršćansko-demokratske unije do Lijevice, koju je nazvao koalicijom "krvave kobasice" koja se neće moći održati.

U drugom scenariju, stranka AfD osvaja 45 posto glasova, što im omogućuje da ostvare povijesni rezultat. On je izrazio uvjerenje u taj ishod, navodeći dugim redovima pristaša koji su tijekom kampanje željeli fotografirati se s njim. Unatoč svom optimizmu, Siegmund je izjavio da će stranka prihvatiti demokratske rezultate, čak i ako budu malo ispod apsolutne većine. Međutim, pozvao je građane da prate proces brojanja glasova. Preporučio je biračima da posjete svoja birališta u 18:00 kako bi promatrali izbrojavanje, kako bi se osigurala pravna sigurnost i spriječile nepravilnosti.

On je priznao ranije slučajeve manjih pogrešaka u izbornom procesu, ali je negirao da je izricao općenite optužbe protiv službenika, opisujući većinu općinskih službenika kao one koji dobro obavljaju svoj posao. Napomenuo je da u sustavu možda postoje samo neki pojedinci koji ne poštuju pravila. Političko okruženje u Saksoniji-Anhalту odražava šire ekonomske i socijalne promjene. Ta savezna država, koja je dom približno 2,1 milijun ljudi, uključuje industrijski kompleks kemijske industrije oko Leune i Bitterfelda, u kojem je zaposleno oko 10.000 ljudi. Južne regije prolaze kroz strukturnu transformaciju zbog ukidanja rudnika lignita, što rezultira stopom nezaposlenosti koja je nešto viša od nacionalnog prosjeka.

Glavni grad savezne države, Magdeburg, i grad Halle su jedina urbana područja s populacijom koja premašuje 200.000 stanovnika. Matthias Quent, istraživač ekstremizma koji radi kao profesor na Sveučilištu Ernst-Abbe u Jeni, analizirao je faktore koji su doprinijeli uspjehu stranke AfD. On je primijetio da slogan stranke, "sve je moguće", odjekuje kod birača obećavajući političku samostalnost onima koji se osjećaju marginalizirani, a istovremeno budi strah u drugima. Quent je argumentirao da je promatranje situacije isključivo kroz prizmu istočne Njemačke nedovoljno, jer je AfD u posljednjih nekoliko mjeseci postigla rekordne rezultate na nacionalnoj razini.

On je naglasio da je nezadovoljstvo saveznom vladom veliko, a stranka BSW ima mali potencijal za mobilizaciju prosvjeda, što ostavlja stranku AfD s percepcijom kompetencije u rješavanju problema. Državna služba za zaštitu ustava već godinama klasificira AfD kao stranku s potvrđenim desničarskim ekstremističkim težnjama. Obavještajne procjene ukazuju da nema značajne razlike između ekstremističkih i umjerenih frakcija unutar strukture stranke. Unatoč toj klasifikaciji, stranka se ukorijenila u društvu i prisutna je na lokalnoj razini. Quent je primijetio da se AfD za mnoge birače ne čini ekstremnom; umjesto toga, oni percipiraju mainstream politiku kao ekstremističku prijetnju.

Moralna zabrana glasanja za takve stranke čini se da gubi na učinkovitosti. Ostali politički akteri reagiraju na rastuću popularnost tih stranaka. CDU i BSW su počeli rušiti prepreke za suradnju, signalizirajući otvorenost za koalicije ili provodeći politike koje su ranije bile povezane s AfD-om, u pokušaju da ih spriječe. Masovni protesti protiv desničarskog ekstremizma, slični onima viđenima u svibnju 2024., uglavnom nisu se ostvarili. Prosvjedi protiv desničarskih skupova ostaju malog obujma. Autorka Jana Hensel, u svojoj novoj knjizi, opisala je eru demokracije u istočnoj Njemačkoj kao kraj, ističući da je taj pad drastičan u usporedbi s drugim regijama.

Ona je naglasila da, iako se ekstremizam desnice ne pojavljuje isključivo u istočnoj Njemačkoj ili općenito u Njemačkoj, njegov utjecaj je ovdje posebno izražen. Izborni program stranke AfD za saveznu državu Saksonija-Anhalt sadrži 43 točke usmjerene na kontrolu migracija, uključujući konkretne mehanizme za deportacije i ukidanje prava na azil. U susjednoj saveznoj državi Mecklenburg-Vorpommern, gdje su također planirani izbori, slični trendovi su vidljivi. Politička rasprava se promijenila od šoka do oblike paralize, a rekordna razina nasilja desnice ne uspijeva potaknuti dugotrajnu javnu raspravu. U ruralnim dijelovima istočne Njemačke, stranke izvan AfD praktički ne igraju nikakvu ulogu u kampanji.

Sada se pozornost usmjerava na glasačke kutije, gdje će rezultat izbora odrediti hoće li stranka AfD formirati vladu ili će ući u nestabilnu koaliciju, što će temeljito promijeniti političku sliku države.