5. kolovoza 1995. hrvatski branitelji podigli su 20-metarsku zastavu na vrhu tvrđave Knin, označavajući oslobođenje grada i signalizirajući kraj višegodišnje srpske pobune tijekom hrvatskog Domovinskog rata.
Podizanje hrvatske zastave na tvrđavi Knin već je dugo prepoznato kao jedan od najznačajnijih simbola pobjede u Domovinskom ratu. Postalo je središnje mjesto u nacionalnim obilježavanjima Dana pobjede i Dana zahvalnosti za domovinu. Tog dana 1995. članovi 7. gardijske brigade Puma iz Varazdina, pod zapovjedništvom generala Ivana Korade, popeli su se na zidove tvrđave između 9:30 i 10 sati kako bi uklonili srpsku zastavu s jarbola. Među prvima koji su se popeli bili su vojnici Jasmin Hadžić, Mario Bilac i Eduard Baltic. Zbog mehaničkih problema, velika hrvatska zastava nije mogla biti odmah podignuta, već je umesto toga razvaljena preko zidova tvrđave prije nego što je postavljena na jarbol.
Sljedećeg dana, pozdravlja prvog predsjednika Hrvatske, Franja Tuđmana, na njegovom dolasku u oslobođeni Knin. Originalna zastava podignuta 1995. godine trenutno se čuva u Hrvatskom memorijalnom i dokumentacijskom centru za Domovinski rat u Zagrebu. Ove godine, ceremonija će uključivati sviranje hrvatske himne, a zatim zvonjenje crkvenih zvona u Kninu. Slijedit će službena parada, koja će kulminirati glavnim događajem na stadionu NK Dinara, gdje će prisutni gledati podizanje zastave putem video veze. Program uključuje govore političkih vođa, recitaciju povijesti operacije Oluja i čitanje imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
U tvrđavi Knin, 245 kadeta iz hrvatske vojske i studenata iz policijske akademije okupit će se u sjećanje na one koji su poginuli ili nestali tijekom Oluje.
Knin je postao politički i vojni centar samoproglašene Republike Srpske Krajine. Hrvatsko stanovništvo je protjerano iz grada, koji je ostao izvan ustavnog okvira Republike Hrvatske sve do oslobođenja tijekom Oluje 5. kolovoza 1995. godine. Operacija Oluja započela je 4. kolovoza napadom hrvatskih snaga duž fronta koji se protezao gotovo 600 kilometara.
Proces teritorijalne potpunosti za državu završen je mirnom reintegracijom hrvatske regije Slavonije 1998. godine. Operacija je uključivala gotovo 200.000 pripadnika hrvatske vojske i policije. Dvadeset i četiri hrvatskih branitelja izgubilo je živote, 1.430 je ranjeno, a dva su još uvijek nestala. Osim svečanosti u Kninu, obilježavanje 31. godišnjice Oluje uključivalo je događaje u Ljubovu, gdje su se dogodile neke od najžešćih bitaka operacije.
Ove su medalje otkrili sudionici Udruženja boraca Oluja i predstavnici raznih organizacija. Plaketu u čast poginulih pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda iz Slovačke otkrila je majka preminulog slovačkog vojnika UN-a i predsjednik Udruženja ratnih veterana Slovačke Republike. Posebna medalja pod nazivom "Služili su miru" dodijeljena je potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Tomislavu Medvedu, između ostalog.
Oni su odavali počast poginulim braniteljima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomenicima posvećenim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Sjećajući se trenutka kada je držao zastavu podignutu na tvrđavi Knin, opisao ju je kao jedan od najemotivnijih trenutaka u svom životu. Unatoč naporima da zadrži suze, priznao je duboke emocije izazvane sjećanjima na padle drugove. Sjetio se početka operacije, napominjući kako se borbene linije protežu na 700 kilometara i kako su vijesti o oslobođenju Kninša stigle do njegove jedinice u Benkovcima. Sjetio se predviđanja prije velikih operacija, uključujući distribuciju cigareta i zaliha vojnika. Artiljerijska vatra u zoru označila je početak ofenzive, a događaji tog vremena ostaju živo čak i tri desetljeća kasnije.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Croatia
