ON
← Natrag na feed
Italija, Belgija, Portugal, Španjolska... I kod naših susjeda, torpa gori.
France🏛️ PolitikaSredina

Italija, Belgija, Portugal, Španjolska... I kod naših susjeda, torpa gori.

U nekoliko europskih zemalja izbili su gradski neredi, koji odražavaju slične nemire u Francuskoj. U Belgiji, studenti protestuju protiv povećanja troškova školovanja i reformi koje prijete pristupačnosti sveučilišta, dok je policija koristila suzavac i vodene topove kako bi raspršila demonstrante u Bruxellesu. U Albaniji, mladi protesti usredotočeni su na visoke troškove obrazovanja, nedovoljno financirane institucije i nezaposlenost, uz pozive za ostavku premijera Edija Rame. U Italiji, povećanje cijena goriva dovelo je do blokada cesta od strane vozača kamiona i poljoprivrednika, a bilo je izvještaja o pljački u blizini milanske Duomo, što je navelo vlasti da razmotre proširenje preventivnog pritvora za maloljetnike. U Španjolskoj, iseljavanje starije žene izazvalo je velike demonstracije, što je vodilo premijera Pedra Sáncheza da raspiše prijevremene izbore. U Portugalu, tisuće ljudi prosvjedovalo je za pristupačnim stanovima, a jedna je diplomantkinja istaknula financijski pritisak troškova života unatoč svom obrazovanju.

Prosvjedi zbog visokih životnih troškova izazvali su opću nezadovoljnost diljem Europe, a nasilni sukobi i masovni prosvjedi zahvatili su Francusku, Italiju, Portugal, Španjolsku, Belgiju, Albaniju i Grčku. Ova turbulencija, potaknuta visokim cijenama goriva, stagnirajućim plaćama i krizom stanovanja, dala je novu snagu strankama desnice uoči nacionalnih izbora koji su planirani za sljedeću godinu u Francuskoj, Italiji i Poljskoj. U Francuskoj su prosvjedi, koji su se izvorno usredotočili na loše stanje školskih objekata u predgrađima Pariza, eskalirali u jedne od najgora građanskih nemira u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća. Pljačkane su trgovine, paljene zgrade, a gradska vijećnica iz 19. stoljeća u Limogesu je izgorjela.

Evropska komisija procjenjuje da je nedavni sukob koji je uključivao Sjedinjene Države i Iran, a koji je izbio u februaru, Europi prouzrokovao gubitke od približno 100 milijardi eura zbog poremećaja u trgovini i energetskim tržištima. Ova geopolitička napetost dovela je do porasta cijena plina za otprilike 140 posto, a cijene dizela su se udvostručile, što je dodatno pojačalo postojeće inflacijske pritiske. U Francuskoj, obim mobilizacije 17. listopada bio je ogroman, a procjene govore o broju demonstranata između 550.000 i 800.000. Predsjednik Emmanuel Macron obratio se naciji tijekom vikenda, priznavši "legitimne zahtjeve" građana koji su ogorčeni zbog rastućih troškova života i goriva.

Međutim, on je oštro osudio nasilje, naglašavajući da se mirni prosvjednici nikada ne smiju miješati s onima koji su se bavili uništavanjem, vandalizmom i pljačkanjem. Vlada se sada fokusira na borbu protiv preprodaje ukradenih roba, primijetivši sumnjive oglase za proizvode poput paketa pomoći, džemperima, šminkom, torbama i tenisicama koji su se odmah nakon nemira pojavili na platformama za prodaju između pojedinaca. Policija je izjavila da nisu preplavljeni velikim brojem ljudi koji su marširali zbog pitanja obrazovanja i troškova života, već specifičnim aktima nasilja. Ekonomski kontekst ovih prosvjeda uključuje desetogodišnji trend povećanja cijena koji je nadmašio rast plaća.

Od 2017. godine, cijene u Francuskoj su porasle za 23,4 posto, prema podacima koje su navodili mediji. Cijene energije su porasle za 60 posto, troškovi hrane za 35 posto, a naknade za usluge za 20 posto u proteklih deset godina. Iako su mediani plaće porasle za 22,8 posto u istom periodu, realne plaće, korigirane za inflaciju, u suštini su stagnirale. Ovo predstavlja odmak od povijesnih trendova, jer su realne plaće kontinuirano rasle svake godine tijekom 1980-ih, 1990-ih, 2000-ih i 2010-ih. Stagnacija je posebno izražena u javnom sektoru, gdje je vlada tri godine zamrznula indeks plaća.

Platama u javnom sektoru povećanje je bilo samo 5,7 posto od početka 2017. godine, što je daleko ispod stope inflacije. U privatnom sektoru postoje razlike; zdravstveni djelatnici su profitirali od reformi iz 2020. godine, dok su menadžeri srednjeg ranga i zanimanja s manjom kvalifikacijom doživjeli smanjenje svoje kupovne moći. Neredi su se brzo proširili na susjedne zemlje, često odražavajući teme visoke cijene goriva i reforme obrazovanja. U Italiji, blokade koje su postavili kamiondžije, poljoprivrednici i radnici u industriji čelika, poremetile su promet na jugu, uzrokujući lokalne nestašice goriva i zaustavivši proizvodnju mozzarelle od bivola, što je proizvođačima koštalo tri milijuna eura. Većina tih blokada je od tada ukinuta.

U Milanu, policija je sukobila s prosvjednicima koji su bacali kamenje i pljačkali trgovine u blizini katedrale Duomo. U nedjelju, vlasti su uhitile 271 osobu, uključujući 220 maloljetnika. Vlada premijerke Giorgie Meloni odgovorila je sigurnosnim dekreтом koji je olakšao pravila zadržavanja za maloljetnike, uveo novi prekršaj za "nasilno sudjelovanje u prosvjedu" i nametnuo novčane kazne roditeljima za štete koje su prouzročili njihova djeca. Snage sigurnosti bile su masovno raspoređene za sljedeće prosvjede u osam gradova, koristeći dronove i helikoptere za nadzor gomile. Gradonačelnik Milana, Giuseppe Sala, pozvao je vlasnike trgovina da otvore svoja vrata kako bi spriječili paniku, unatoč prethodnim incidentima pljačke.

U Portugalu, desetine tisuća ljudi marširale su u Lisabonu, tražeći pristupačno stanovanje i veće plaće, pritom vršeći pritisak na središnje-desnu vladu. Jedna 26-godišnja doktorantica je istaknula da bi njezina mjesečna najamnina, unatoč studijima, mogla porasti s 716 eura na preko 1.200 eura. U Španjolskoj, izbacivanje 87-godišnje Maricarmen Abascal iz njezina doma u Madridu izazvalo je bijes diljem zemlje. Njezina smrt 7. listopada dodatno je potaknula prosvjede. Nakon odbijanja njegovih prijedloga, premijer Pedro Sanchez najavio je prijevremene izbore za 29. studenog.

U Belgiji, policija je koristila suzavac i vodene topove kako bi rasterala studente u Bruxellesu koji su prosvjedovali protiv troškova školarine i reformi koje prijete dostupnosti visokog obrazovanja. Slična su mišljenja izražena u Albaniji, gdje su mladi pozivali na ostavku premijera Edija Rame, navodeći visoke troškove studiranja, nedovoljno financirane institucije i nedostatak mogućnosti zapošljavanja. U Grčkoj, solidarnost s francuskim studentima dovela je do prosvjeda ispred francuskog veleposlanstva u Ateni. Studentske grupe organizirale su kamp ispred grčkog parlamenta kako bi osudile drastičan porast najma, troškove života i propadanje obrazovanja. Prosvjednici su tražili veće financiranje javnih sveučilišta i pomoć za hranu i stanovanje.

Jedan od lidera studentske organizacije objasnio je da je simbolički čin kampiranja bio neophodan jer je vlada ignorirala njihove glasove, dodavši da su njihove žalbe u skladu s onima mladih Europljana koji se suočavaju sa sličnom zanemarivanjem sustava zdravstva i obrazovanja. Desničarske stranke koriste ovu nezadovoljnost u svoju korist. Biraci u ruralnim područjima Francuske i istočnoj Njemačkoj, između ostalih, traže alternative tradicionalnim strankama. Kombinacija energetskih kriza uzrokovanih sukobom na Bliskom istoku i domaćih mjera štednje stvorila je nestabilno okruženje. U Francuskoj, sindikat CGT je izjavio da bi štrajkovi trebali zamijeniti početne prosvjede, počevši od 5. studenog.

U međuvremenu, u Italiji, pokret "17. listopada" koordinirao je prosvjede u više gradova, objavljujući lokacije samo trideset minuta prije početka. Grupa protiv ratnih aktivnosti također je održala skup u Rimu. Konvergencija ekonomskih problema, percepcije odvojenosti vlade i anksioznosti mladih zbog buduće stabilnosti nastavlja poticati ove prekogranične pokrete, a nema trenutnog rješenja na vidiku, jer vlade pokušavaju uskladiti mjere sigurnosti s ekonomskim mjerama pomoći.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 5 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (2)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

8 izvještaja

Marianne logoMarianneNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 80
Italija, Belgija, Portugal, Španjolska... I kod naših susjeda, torpa gori.

U nekoliko europskih zemalja izbili su gradski neredi, koji odražavaju slične nemire u Francuskoj. U Belgiji, studenti protestuju protiv povećanja troškova školovanja i reformi koje prijete pristupačnosti sveučilišta, dok je policija koristila suzavac i vodene topove kako bi raspršila demonstrante u Bruxellesu. U Albaniji, mladi protesti usredotočeni su na visoke troškove obrazovanja, nedovoljno financirane institucije i nezaposlenost, uz pozive za ostavku premijera Edija Rame. U Italiji, povećanje cijena goriva dovelo je do blokada cesta od strane vozača kamiona i poljoprivrednika, a bilo je izvještaja o pljački u blizini milanske Duomo, što je navelo vlasti da razmotre proširenje preventivnog pritvora za maloljetnike. U Španjolskoj, iseljavanje starije žene izazvalo je velike demonstracije, što je vodilo premijera Pedra Sáncheza da raspiše prijevremene izbore. U Portugalu, tisuće ljudi prosvjedovalo je za pristupačnim stanovima, a jedna je diplomantkinja istaknula financijski pritisak troškova života unatoč svom obrazovanju.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža uravnotežen pregled nemira u više europskih zemalja, fokusirajući se na zajedničke probleme poput rastućih troškova života, reforme obrazovanja i pristupačnosti stanovanja. Govorni ton ostaje neutralan, predstavljajući činjenice bez da otvoreno favorizira bilo koju političku stranu ili ideologiju. Nema koristi.

Zašto činjenice (85): The article accurately highlights similar unrest across Europe, including Italy, Belgium, and Greece. It provides relevant examples of protests and their causes, aligning with other reports about the global nature of the unrest.

Zašto objektivnost (80): The article presents information in a balanced manner, discussing both French and European contexts. It avoids overtly biased language while emphasizing common issues faced by youth across different countries.

France 24 (Français) logoFrance 24 (Français)Državni / javniSredinaČinjenice 85Objektivnost 60
Plaće, kupovna snaga, inflacija: zašto su cijene života uzrok društvenog bijesa

Članak ispituje rastuće socijalne nemire u Francuskoj uzrokovane rastućim troškovima života, posebno se fokusira na prosvjede protiv visokih cijena i mjera štednje. U izvješću se navodi da je od stupanja na dužnost predsjednika Emanuela Macrona 2017. godine opća razina cijena porasla za 23,4%, što je znatno brže od porasta medijanskih plaća od 22,8%. Ova razlika dovela je do stagnacije realnih plaća, što je trend koji je opisan kao bez presedana u usporedbi s prethodnim desetljećima u kojima su realne plaće dosljedno rasle. U članku se ističu određeni sektori kao što su energija, hrana i usluge, koji su imali značajan porast cijena zbog faktora kao što su pandemija, rat u Ukrajini i nedavni geopolitički sukobi na Bliskom istoku. Osim toga, u članku se spominje da trenutna stopa inflacije ostaje visoka na 3,1% godišnje, što je pogoršano ljetnim toplinskim valovima i porastom cijena goriva.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak je u cijelom tekstu neutralan, zasnovan na podacima. Ona pripisuje ekonomske brojke izravno Nacionalnom institutu za statistiku i ekonomske studije (INSEE) umjesto da se oslanja na stranačke komentare. Dok se naslov poziva na 'društveni bijes', tijelo teksta se fokusira na

Zašto činjenice (85): U članku se precizno odražavaju podaci iz primarnih izvora o nedavnom ubrzanju cijena energije i općim inflacijskim trendovima od ožujka 2026. Posebne brojke navedene za dugoročni porast cijena (energije +60%, hrane +35%) su vjerovatne ekstrapolacije iz tablice povijesnih podataka koja pokazuje da je povećanje cijena u EU-u u prosjeku povećanje cijena u EU-u u prosjeku.

Zašto objektivnost (60): Tona je donekle urednička, koristeći izraze kao što su 'društveni bijes', 'plamen cijena' i 'štednja'. Iako prikazuje činjenice, okvir se naginje na naglašavanje društvenih nemira i političkih implikacija, umjesto da se zadrži striktna neutralnost o samim ekonomskim podacima.

La Croix logoLa CroixStranački povezanSredinaČinjenice 80Objektivnost 75
Prosvjedi 17. listopada: i u Italiji, socijalni bijes

16. listopada 2026. širom Italije izbili su masovni prosvjedi, potaknuti socijalnim nemirima zbog problema poput rastućih troškova života, teškoća s stanovanjem i nedovoljnih ulaganja u obrazovanje. Studenti i mladi bili su na čelu, održavajući demonstracije u gradovima poput Rima, Bolonje, Torina, Milana i Genove uz slogane koji su naglašavali potrebu za pristupačnim životnim uvjetima i dostupnim obrazovanjem. Protesti su uslijedili nakon poziva na društvenim medijima inspiriranih sličnim pokretima u Francuskoj. Poljoprivrednici iz južne Italije također su se pridružili demonstracijama, protestirajući protiv povećanja cijena goriva. Ovi protesti odražavaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo ekonomskim uvjetima i javnim politikama.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža uravnotežen pregled različitih društvenih pokreta i njihovih pritužbi, bez da otvoreno favorizira bilo koju stranu. Izvještava o studentskim prosvjedima, farmerskim problemima i širim ekonomskim pitanjima bez korištenja pristrasnog jezika ili selektivnog prikupljanja.

Zašto činjenice (80): The article accurately describes the Italian protests and their connection to the French situation. It provides context on the various groups involved and their grievances, aligning with other reports about the spread of unrest across Europe.

Zašto objektivnost (75): The article maintains a generally neutral tone while highlighting the similarities between the Italian and French situations. It avoids overtly biased language but focuses more on the negative aspects of the protests.

La Croix logoLa CroixStranački povezanSredinaČinjenice 75Objektivnost 70
Pokret u Francuskoj daje nam nadu

U Grčkoj, studenti su se pridružili protestima inspiriranim francuskim omladinskim pokretom, demonstrirajući ispred francuskog veleposlanstva u Ateni 19. listopada 2026. Cilj demonstracija je istaknuti probleme kao što su rastući troškovi stanarine, troškovi života i opadanje kvalitete obrazovanja. Studentske organizacije planiraju kampirati ispred grčkog parlamenta kasnije tog tjedna kako bi izrazile svoju zabrinutost. Apostolos Afendas, studentski vođa, izjavio je da je vlada ignorirala njihove zahtjeve, a prosvjed je simbol zajedničkih borbi diljem Europe. Studenti traže povećano financiranje javnih sveučilišta, pomoć s hranom i pristupačno stanovanje, izražavajući zabrinutost za svoju budućnost i sposobnost da priušte osnovne potrebe.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak objektivno prikazuje situaciju, naglašavajući nezadovoljstvo studenata i njihovo usklađivanje s europskim omladinskim pokretima bez otvorene favoriziranja bilo koje političke strane. Uključuje izravne citate studenata vođa i opisuje njihove zahtjeve bez očigledne pristranosti.

Zašto činjenice (75): The article covers the Greek student protests and their solidarity with French students. It provides relevant background on the issues facing Greek youth but lacks specific details on the scale or impact of the protests.

Zašto objektivnost (70): The article presents the situation in Greece with a degree of neutrality but focuses primarily on the solidarity aspect with French students, potentially limiting the scope of the discussion.

France 24 (Français) logoFrance 24 (Français)Državni / javniSredinaČinjenice 60Objektivnost 75
Može li se čuti "GenZ"?

U članku se govori o rastućem aktivizmu među mladima, osobito onima mlađim od 30 godina, u nekoliko europskih gradova, uključujući Pariz, Atinu, Tiranu i Bruxelles. Ti mladi protestuju protiv rastućih troškova života, loših stambenih uvjeta, opadanja javnih usluga i korupcije. Ovaj članak postavlja pitanja o tome jesu li njihovi glasovi i zabrinutosti adekvatno čuli vlasti i društvo u cjelini.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su prikazani prosvjedi i brige mladih, bez da se otvoreno zalaže za neki određeni politički stav. Uokviruje to pitanje kao kolektivnu brigu, a ne usklađuje se s određenim ideološkim stavovima. Ne postoji jasan naglasak na jednoj strani nad drugom, a ton ostaje isti.

Zašto činjenice (60): This article provides general context about youth protests across Europe but does not specifically address the events of October 17th or the subsequent measures taken by the French government. As such, it lacks detailed factual alignment with the other articles covering the same event.

Zašto objektivnost (75): The tone remains largely neutral and journalistic, presenting the concerns of young people without taking sides or using emotionally charged language.

La Croix logoLa CroixStranački povezanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 80
Nasilje od 17. listopada: Vlada želi zaustaviti prodaju opljačkanih predmeta

Nakon nasilnih prosvjeda protiv povećanja troškova života 17. listopada, francuske vlasti izrazile su zabrinutost zbog prodaje ukradene robe na online tržištima. Predmeti kao što su pribor za njegu kože, džemper, šminka, torbe i tenisice su prijavljeni na prodaju, što dovodi u pitanje razmjere pljačke tijekom demonstracija. Vlada je objavila planove za rješavanje ovog problema, iako konkretne mjere još nisu detaljno opisane. To je uslijedilo nakon široko rasprostranjenih nemira širom Francuske, gdje su prosvjednici zahtijevali akciju protiv inflacije i pritisaka troškova života.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvještava o inicijativi vlade za borbu protiv prodaje ukradenih predmeta nakon prosvjeda, predstavljajući situaciju činjenično bez otvorene naklonosti bilo kojoj strani. To ne uključuje pristrasan jezik, jednostrano prikupljanje izvora ili uredničko objavljivanje koje bi ukazivalo na jasnu ideološku sklonost.

Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument

Zašto objektivnost (80): The tone is neutral and factual, focusing on the government’s actions and the nature of the problem without overt bias. The article avoids strong emotional language or opinionated statements.

France 24 (English) logoFrance 24 (English)Državni / javniSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 80
'Policija nije bila preplavljena ljudima koji su protestirali i marširali' zbog obrazovanja i cijene života

U članku se raspravlja o tvrdnjama o prisutnosti policije tijekom prosvjeda vezanih uz obrazovanje i životne troškove. To sugerira da policija nije bila preplavljena brojem prosvjednika, što ukazuje na to da demonstracije nisu dosegle razinu koja je zahtijevala prekomjernu intervenciju policije. Čini se da se u tekstu govori o razmjeru i utjecaju tih prosvjeda, možda kao odgovor na zabrinutost javnosti ili medijske izvještaje koji sugeriraju suprotno. Međutim, zbog tehničkih problema s ugrađenim sadržajem, specifični detalji ili vizualni dokazi nisu dostupni u dostavljenom tekstu.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnoteženu perspektivu, obraćajući se kako tvrdnji o intenzitetu protesta, tako i policijskom odgovoru, bez da otvoreno favorizira nijednu stranu. Ne postoji jasna indikacija pristranog jezika ili selektivnog nabavke.

Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument

Zašto objektivnost (80): The tone remains relatively neutral overall, though the phrasing 'police weren't overwhelmed' implies a subtle positive framing toward law enforcement performance. No strong bias or emotionally charged language is present.

Libération logoLibérationNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 80
Srednjoškolci kažu: "Zašto nam dopuštaju da studiramo ako je to sektor bez ikakvih mogućnosti?"

Članak sadrži glasove srednjoškolaca iz cijele Francuske koji razgovaraju o svojim obrazovnim iskustvima i zabrinutostiima o budućim karijernim izgledima. Jedna od učenika, Sarah, koja ima 17 godina i završava liceum Antonin-Artaud u Marseilleu, izražava želju da postane tužiteljica, ali se pita zašto obrazovni sustav priprema učenike za karijere kojima možda nedostaju jasne mogućnosti.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se usredotočuje na studentske perspektive vezane uz obrazovanje i karijeru, bez zauzimanja političkog stajališta ili pokazivanja pristrasnosti prema nekoj određenoj ideologiji. Predstavlja glasove studenata bez editorializiranja ili favoriziranja jedne strane nad drugom.

Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument

Zašto objektivnost (80): The article leans slightly toward presenting student perspectives without counterpoints from authorities or educators. While it gives voice to students, it lacks balance by not including opposing viewpoints or contextual analysis.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče