Globalni izdatci za nuklearno oružje dostigli su 2025. povijesni vrhunac, pokazuje studija Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN). Prema izvještaju, ukupno je u nuklearno oružje uloženo 119 milijardi dolara, što je iznos od više od 3.200 eura u sekundi. Ovaj porast odnosi se na sve devet država koje posjeduju nuklearno oružje, uključujući SAD, Rusiju, Veliku Britaniju, Francusku, Kinu, Indiju, Pakistan, Izrael i Sjevernu Koreju. Izdatci su porasli za 19 posto u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na sve veće vojne pojačavanje i preusmjeravanje sigurnosnih strategija.
Der Bericht von ICAN naglašava da su SAD i dalje vodeći investitori u nuklearno oružje. Oni su izdvojili 69,2 milijarde dolara, što je više nego što odgovara ukupnom iznosu svih drugih država koje posjeduju nuklearno oružje zajedno. Kina je slijedila s 13,5 milijardi dolara, Velika Britanija s 12,6 milijardi dolara na treće mjesto, dok je Rusija ostala s 9,5 milijardi dolara. Investicije u nuklearno oružje nisu samo utemeljene kao modernizacija, nego i kao strateška nužnost, kako bi se osigurala vojna nadmoć.
Međutim, naglašava se da suvremena tehnologija, posebno umjetna inteligencija, povećava učinkovitost i preciznost nuklearnog oružja i istodobno povećava rizik od nekontrolirane upotrebe.
745 od njih u aktivnoj spremnosti za upotrebu. Gotovo cijeli broj tih eksplozivnih glava nalazi se u rukama SAD-a i Rusije, pri čemu Kina, Francuska i Velika Britanija također imaju značajne udjele. U usporedbi s prethodnim godinama došlo je do značajnog povećanja broja eksplozivnih glava koje su premještene na nosive sustave, što ukazuje na pojačanu vojnu aktivnost i povećanje opasnosti. Stručnjaci upozoravaju da integracija umjetne inteligencije u vojne sustave može ubrzati procese odlučivanja i otežati kontrolu nad upotrebom nuklearnog oružja.
Situacija je dodatno komplicirana ukidanjem ili ne produženjem bilateralnih ugovora o kontroli naoružanja i ukidanju naoružanja, koji postoje od sedamdesetih godina između SAD-a i Rusije. Ti ugovori, koji promiču sigurnost i stabilnost u Europi i regiji, više nisu važeći, a dvije supersile su u konvencionalnom ratu. Osim toga, obje strane izričito ili implicitno prijete upotrebom nuklearnog oružja, što dovodi napetost na novi vrhunac.
U regiji Bliskog i Srednjeg Istoka, nabava vlastitog nuklearnog oružja Turske, Saudijske Arabije i Irana mogla bi odgovoriti na izraelsku nuklearnu hegemoniju, što bi dramatično povećalo opasnost od ponovnog korištenja nuklearnog oružja.
Stručnjaci kao što je Dr. V. Ramana von der University of British Columbia upozoravaju da modernizacija nuklearnog oružja i pojačan naglasak na njihovu ulogu u vojnim strategijama šalju opasan trend. Posebno u vrijeme kada mnoge od najmoćnijih zemalja svijeta vode rat pomoću bombi, raketa i dronova umjesto diplomatskih rješenja, postoji veliki rizik da konvencionalni rat eskalira u nuklearni.
Integriranje umjetne inteligencije u vojne sustave moglo bi dovesti do bržeg donošenja odluka o upotrebi nuklearnog oružja, što bi povećalo opasnost od pogrešnih odluka i nekontroliranih posljedica.
Pored vojnih i političkih aspekata, izvještaji ukazuju na društvene i ekonomske posljedice visokih troškova za nuklearno oružje. Prema podacima ICAN-a, ulaganja jednog jedinog dana mogla bi biti dovoljna za spas dva milijuna ljudi od gladi. Sredstvima koja su uložena samo u posljednje tri godine mogla bi se okončati globalna glad.
Te činjenice naglašavaju da su prioriteti vlada u mnogim zemljama snažno određeni vojnim i strateškim interesima, a ne humanitarnim i globalnim izazovima.
Međunarodna zajednica reagira s zabrinutošću na ovaj razvoj događaja. Stokholmski Međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) već je upozorio na sve veću važnost nuklearnog oružja u međunarodnoj sigurnosnoj politici i naglasio da moderni programi naoružanja i promjena sigurnosnih strategija povećavaju opasnost od eskalacijskih procesa. Stručnjaci poput Susi Snyder iz ICAN-a naglašavaju da su trenutni izdatci i investicije u nuklearno oružje jasni znak nove faze nuklearnog oružja koja prijeti globalnoj sigurnosti i stabilnosti.
Budućnost, stoga, očekuje moguće pojačanje napetosti, povećanje opasnosti od sukoba i daljnje povećanje nuklearne prijetnje. Međunarodna zajednica mora intenzivno razmišljati o tome kako zaustaviti ili barem kontrolirati taj razvoj kako bi zaštitila globalnu sigurnost i živote ljudi.
10 izvještaja
taz – die tageszeitungNeovisanLijevoprije 23 danaU članku se govori o rekordnim troškovima nuklearnog oružja od kraja Hladnog rata, ističući zabrinutost zbog sve veće opasnosti koje predstavljaju ova oružja. Kritikuje povijesno opravdanje nuklearnog odvraćanja, dovodeći u pitanje je li to doista spriječilo konvencionalno ratovanje između zemalja NATO-a i Varšavskog pakta.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se prikazuje kritična perspektiva nuklearnog oružja, naglašavajući njegovu sve veću prijetnju i dovodeći u pitanje valjanost prošlih opravdanja nuklearnog odvraćanja.
IPS News (Inter Press Service)NeovisanSredinaprije 24 danaKako se vojne napetosti eskalašu u regijama poput Europe i Bliskog istoka, globalne nuklearne sile šire i nadogradivaju svoje nuklearne arsenale. Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), nuklearna oružana država uključujući SAD, Rusiju, Veliku Britaniju, Francusku, Kinu, Indiju, Pakistan, Sjevernu Koreju i Izrael nastavili su programe za modernizaciju svojih nuklearnog kapaciteta u 2025. godini, raspoređujući nove nuklearne oružane ili nuklearne sisteme.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se nalaze činjenični podaci iz SIPRI-a u vezi s proširenjem i modernizacijom nuklearnog arsenala od strane različitih zemalja, bez otvoreno podržavanja bilo kojeg posebnog političkog stajališta.
taz – die tageszeitungNeovisanLijevoprije 24 dana Rekordna potrošnja na nuklearne bombe: više od 3.200 eura u sekundi za nuklearne oružjeI.C.A.N. je objavio izvještaj o tome kako su svjetske potrošnje na nuklearne oružje dosegle rekordne razine u 2025. godini, a da je devet nuklearnog sila uložilo 19% više nego u prethodnu godinu.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku je istaknuta povećana svjetska potrošnja na nuklearne oružje i naglašena uloga ICAN-a, organizacije koja se zalaže za nuklearno razoružanje i nagrađena Nobelovom nagradom za mir 2017. godine.
HRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniLijevoprije 25 danaMeđunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) objavila je da su globalni troškovni troškovi nuklearnog oružja u 2025. godini porasli za 19% i dostigli 119 milijardi dolara godišnje. To je jednako više od 3.700 milijardi dolara potrošenih svake sekunde.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se prikazuju podaci iz ICAN-a, organizacije koja je poznata po zagovorima nuklearnog razoružanja i koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Al Jazeera EnglishDržavni / javniLijevoprije 25 danaIzvješće Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) pokazuje da su svjetske potrošnje na nuklearne oružje u 2025. godini dosegle rekordnu visinu od 119 milijardi dolara, uz povećanje od 16,8 milijardi dolara u odnosu na prethodnu godinu.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se ističe rastući svjetski trošak nuklearnog oružja i navodi Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), koja je poznata po zagovorima za nuklearno razoružanje.
KurierStranački povezanSredinaprije 25 danaPrema izvješću ICAN-a, devet nuklearnih sila u 2025. godine uložilo je 119 milijardi dolara u nuklearno oružje, a najviše je potrošilo Sjedinjene Države na 69,2 milijardi dolara, a slijede ih Kina, Velika Britanija i Rusija.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se nalaze činjenični podaci iz izvješća ICAN-a bez očiglednog ideološkog okvira.
ORF NewsDržavni / javniSredinaprije 25 danaGlobalni troškovni izdatci na nuklearne oružje dostigli su rekordni broj u 2025. godini, prema izvješću Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se nalaze činjenični podaci iz ICAN-a i SIPRI-a bez otvoreno pristranog jezika ili selektivnog izvora.
MladinaNeovisanLijevoprije 25 danaU prošlosti je bilo 19 posto više potrošenih na svoje nuklearne arsenale nego u prethodnoj godini, što je ukupno oko 119 milijardi dolara (102 milijardi eura).
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se ističe povećanje potrošnje na nuklearne oružje i označava ga kao značajnu financijsku obvezu s potencijalnim globalnim implikacijama.
de VolkskrantNeovisan🔒Sredinaprije 26 danaU članku se govori o pojavljivanju Kine kao treće nuklearne sile, ističući da su globalni napori za smanjenje broja nuklearnog oružja zaustavljeni.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se nalaze činjenične informacije bez otvoreno pristrasnog jezika ili naglaska.
MladinaNeovisanSredinaprije 26 dana Rizik od nuklearne energije sve većiU članku se govori o povećanju nuklearnog rizika uprkos smanjenju broja globalnih nuklearskih lupnih glave, pozivajući se na izvješće Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Izvješće ističe čimbenike poput usporavanja naporova razoružanja, ubrzanog razvoja novih nuklearnog oružja i smanjenog nadzora nad globalnim nuklearnim arsenalom.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuju činjenični podaci i citatovi iz SIPRI-ja bez otvoreno pristranog jezika ili selektivnog izvora.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
