U srcu hrvatske regije Karlovač, ekološki aktivisti poznati kao Karlovački Rangeri izdali su oštro upozorenje o razmjerima nezakonitog bacanja otpada širom područja. Prema njihovom najnovijem izvještaju, postoji više od 1.000 takvih mjesta oko grada Karlovača, s nekim lokacijama koje podsjećaju na zloglasni slučaj Lika. Grupa je optužila lokalne vlasti da odbacuju njihova ranija upozorenja, čak ih ismijavaju, prije nego što se okrenu i označe sebe kao ekološke šampione. Njihova poruka je jasna: sustav upravljanja otpadom u Hrvatskoj ne uspijeva, a pravni okvir je neadekvatan za rješavanje rastuće krize.
Rangeri tvrde da su tijekom godina dokumentirali stotine ilegalnih odlagališta, od kojih su mnogi sami očistili. Međutim, oni tvrde da je svako mjesto koje očiste brzo zamijenjeno desetima novim. Ovaj ciklus, kažu, odražava dublje sistemske nedostatke, kako u upravljanju otpadom tako i u pravosudnom sustavu koji ne drži odgovorne strane odgovornim. Oni ukazuju na nedostatak učinkovite provedbe zakona i odsustvo značajnih pravnih posljedica za one koji nezakonito odlažu otpad.
Situacija u Liki još jednom je dovela u fokus pitanje nezakonitog odlaganja otpada. U posljednjih je tjedana grad Lika postao središnjom točkom javnog gnjeva nakon što su se pojavile slike na kojima su prikazane ogromne gomile smeća bačene na otvorena polja. Incident je izazvao široku osudu i obnovljene pozive na akciju.
U međuvremenu, u Gospiću, dužnosnici se pripremaju za vanrednu sjednicu Parlamentarnog odbora za zaštitu okoliša i očuvanje prirode.
Obim problema je zapanjujući. Na mjestu je zakopano više od 33.000 tona otpada, prvenstveno sastavljenog od industrijskih materijala, plastike, tekstila i metala. Mikroplastike, povišene koncentracije teških metala i toksična svojstva otkriveni su u podzemnoj vodi nizvodno od mjesta. Iako voda nije dio javnog sustava za opskrbu vodom, kontaminacija predstavlja ozbiljne rizike kako za ljudsko zdravlje tako i za okoliš. Mjesto je jedno od šest prioritetnih područja utvrđenih u ažuriranom planu upravljanja otpadom za razdoblje 2023-2028, naglašavajući njegov značaj u nacionalnom kontekstu.
Dušica Radojčić, predsjednica parlamentarnog odbora, pozvala je na javno saslušanje kako bi se utvrdila odgovornost za neuspjeh u sprečavanju nezakonitog bacanja otpada.
Sandra Benčić, koordinator Inicijative Možemo!, ukazala je na eksponencijalno povećanje uvoza otpada za vrijeme mandata premijera Andreja Plenkovića.
Ivan Guštin javno je kritikovao nedostatak napretka, napominjući da je više od 13.000 tona otpada ostalo bez odgovora šest godina. On ističe odsustvo odgovornosti, s nula presuda, nula istraga i nula odgovornih stranaka.
Aktivisti, političari i građani zahtijevaju odgovore, pokazujući prstima na lokalnim i nacionalnim razinama upravljanja. S obzirom na to da su pravni i institucionalni okviri očito nedovoljni, izazov koji je pred nama nije samo čišćenje postojećih lokacija, nego i reforma cijelog sustava upravljanja otpadom. Bilo kroz zakonodavne promjene, povećano provođenje ili mobilizaciju javnosti, put prema naprijed zahtijeva kolektivni napor i odlučno djelovanje. Za sada, fokus ostaje na odgovornosti onih na vlasti i osiguravanju da buduće generacije naslijede čistije i zdravije okruženje.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Croatia
