U Hrvatskoj je upotreba jednokratnih plastičnih vrećica ponovno porasla, unatoč vladinim naporima usmjerenim na smanjenje njihove potrošnje. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije na Međunarodni dan bez plastičnih vrećica, koji pada 3. srpnja, broj plastičnih vrećica koje se koriste po glavi stanovnika porastao je s 104 u 2023. na 121 u 2024.
Podaci ukazuju na smanjenje težine ultralakih plastičnih vrećica, koja je pala s 1.083 tona 2022. na 856 tona 2024. Slično tome, ukupna težina svih plastičnih vrećica za kupovinu pala je s 3.598 tona 2022. na 2.864 tone 2024. Ove brojke ukazuju na postupno smanjenje količine plastike u tim vrećama, što ukazuje na napredak u mjerama zaštite okoliša. Međutim, učinci obveznih naknada uvedenih za ultralakse plastične vrećice od 1. siječnja 2025. još uvijek se ne mogu u potpunosti kvantificirati jer se prikupljanje podataka i analiza provode na godišnjoj osnovi.
Hrvatska je bila među prvim zemljama u regiji koje su provele mjere usmjerene na suzbijanje upotrebe jednokratnih plastičnih vrećica.
Ekološke skupine, uključujući Greenpeace Hrvatska, tvrde da je potpuna tranzicija prema alternativama za ponovnu upotrebu potrebna zbog hitne potrebe za zaštitom okoliša. Naglašavaju da su plastične vrećice za jednokratnu upotrebu postale simbol potrošnje i predstavljaju značajne prijetnje za okoliš.
Andrić je kritizirala kontinuiranu dostupnost ultralakih plastičnih vrećica koje se prodaju po simboličkim cijenama od samo jednog centa.
Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica, organizacija Green Action planira održati tradicionalni aktivistički nastup u sklopu svoje kampanje "Juli bez plastike". Kampanja ima za cilj potaknuti Vladu i relevantna ministarstva da prioritetu ljudsko zdravlje iznad profita plastične industrije. Ana-Marija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja plastike u Green Actionu, naglasila je da Međunarodni dan bez plastičnih vrećica služi kao podsjetnik da zdravlje nema cijene, dok kontakt s plastikom utječe na svako ljudsko biće od rođenja.
Ona je upozorila da su mikroplastike i nanoplastike pronađene u svakom ispitanom ljudskom tijelu. Ove se čestice mogu namjerno dodati proizvodima ili proizvesti razgradnjom većih komada plastičnog otpada. Oni su se infiltrirali u tlo, vodu, zrak, biljke i životinje, što predstavlja ozbiljne rizike kako za ljudsko zdravlje tako i za okoliš.
Međunarodni dan bez plastičnih vrećica također je prilika za podizanje svijesti o zagađenju plastikom i poticanje pojedinaca, poduzeća i vlada da usvoje ekološki prihvatljivije prakse.
U međuvremenu, Greenpeace Hrvatska je izrazio dodatnu zabrinutost u vezi s štetnim plinovima koje emitira industrija fosilnih goriva. Nedavna terenska studija koju su proveli stručnjaci iz Greenpeacea Njemačke i Hrvatske, zajedno s istraživačkim laboratorijima, otkrila je povišene koncentracije metana, nestabilnih organskih spojeva, ugljičnog monoksida i sumpor-dioksida na šest od osam nadziranih lokacija.
Greenpeace je pokrenuo projekt pod nazivom Metan detektor, interaktivnu mapu koja prikazuje lokacije curenja metana diljem Hrvatske, omogućujući građanima da prate aktivnosti postrojenja za fosilna goriva u blizini njih. Ova inicijativa naglašava rastuću zabrinutost zbog utjecaja industrije fosilnih goriva na okoliš i potrebu za strogim regulatornim mjerama za ublažavanje njegovih učinaka na javno zdravlje i klimu.
3 izvještaja
Index.hrNeovisanSredinajučer Hrvati opet troše više plastičnih vrećica. Udruge: Sustav ne funkcioniraThe article reports on the continued use of single-use plastic bags in Croatia despite efforts to reduce their consumption. According to data from the Ministry of Environmental Protection and Green Transition, while the number of plastic bags used per capita increased slightly in 2024 compared to 2023, the total amount of plastic placed on the market decreased. This suggests progress in reducing overall plastic waste. However, environmental organizations argue that enforcement remains weak, with lightweight plastic bags still commonly available at low prices, often sold for just one cent. They criticize this as an 'eco-farce' that does not address pollution but creates an illusion of regulation. The article highlights ongoing calls for stricter oversight, closing legal loopholes, and transitioning fully to reusable alternatives.
Procjena pristranosti (Sredina): The article presents factual data from the Ministry of Environmental Protection and acknowledges progress in reducing plastic waste. It also includes criticism from environmental groups like Greenpeace, which highlight regulatory gaps and call for stronger action. While there is some emphasis on the
tportalNeovisanSredinajučer Broj plastičnih vrećica ponovno raste: Stručnjaci upozoravaju na 'ekološku farsu'The article discusses rising plastic bag consumption in Croatia despite efforts to reduce it. According to data from the Ministry of Environment, per capita usage increased from 104 in 2023 to 121 in 2024, although total plastic waste on the market decreased. The ministry notes that while the mandatory fee for very light plastic bags was introduced in early 2025, its effects have not yet been officially quantified. Environmental organizations like Greenpeace highlight ongoing issues, such as the continued availability of very light plastic bags at low prices, which they describe as an 'eco-fraud' that fails to address pollution. They call for stricter enforcement, closing legal loopholes, and a transition to reusable alternatives. The article also mentions a campaign advocating for health over industrial profits.
Procjena pristranosti (Sredina): While the article presents concerns raised by environmental groups like Greenpeace, it also includes official data from the Ministry of Environment and does not overtly favor one side over another. It reports both the government’s measures and the criticisms from activists without taking a clear立场.
N1 HrvatskaNeovisanLijevoprekjučer Hrvatski Greenpeace upozorava: Otkrili smo plinove koji su štetni za zdravlje i klimuGreenpeace Hrvatska objavio je rezultate istraživanja na terenu koji su pokazali povećanu koncentraciju štetnih plinova, kao što su metan, ugljikov monoksid i sumporov dioksid, na šest od osam promatranih lokacija. Istraživanje je dokazano stručnjacima iz Hrvatske i Njemačke koristeći napredne uređaje za detekciju plinova. Organizacija je pozvala nadležne organe za zaštitu zdravlja građana i okoliša da provedu mjere za smanjenje emisije metana, posebno nakon što je glavni tajnik UNOV-a António Guterres pozvao na samo smanjenje emisija. Greenpeace je također predložio vladi da uspostavi novi uredbu EU-a o metanu i razvije plan za postupno smanjenje emisije fosilnih plinova do 2035.
Procjena pristranosti (Lijevo): Članak obuhvaća pitanje emisija metana i praksi industrije fosilnih goriva kao kritičnu okolinsku i zdravstvenu zabrinutost, usklađujući se s progresivnim programima klimatskih akcija.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj