ON
← Natrag na feed
Kako šef UN-a Antonio Guterres testira granice tihe diplomatije
World🏛️ PolitikaSredinaprije 4 dana

Kako šef UN-a Antonio Guterres testira granice tihe diplomatije

Al Jazeera English istražuje kako je generalni tajnik UN-a Antonio Guterres upravljao složenim globalnim krizama pomoću oprezne diplomatije otkako je preuzeo dužnost. Njegov mandat obilježen je naporima da posreduje u velikim sukobima, uključujući sirijske i jemenske građanske ratove, krizu Rohingja i libijski sukob, a sve to dok se bavi izazovima poput skepticizma Trumpove administracije prema multilateralizmu i globalnoj pandemiji. Guterres se suočio s značajnim ograničenjima zbog podjela u Vijeću sigurnosti UN-a, što je ograničilo njegovu sposobnost da izravno utječe na velike sukobe. Tijekom ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Guterres je osudio agresiju i pokušao olakšati koridore humanitarne pomoći, ali njegov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom doveo je do negativne reakcije, posebno nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio planirani posjet Guterresa nakon sudjelovanja šefa UN-a na samitu BRICS-a u Rusiji. Guterres se također obratio sukobu između Hamasa i Izraela 2023. godine, izazivajući kritike izraelskih čelnika zbog priznavanja šire konteksta sukoba i zagovaranja prekida vatre, unatoč naglašavanju da postupci Hamasa nisu

Generalni tajnik UN-a António Guterres suočava se s sve većim izazovima dok se kreće kroz složenost globalne diplomatije usred eskalacije sukoba i promjene geopolitičke dinamike. Njegov mandat, obilježen naporima da posreduje u krizama u Ukrajini i Gazi, testirao je granice tihe diplomatije u okviru Ujedinjenih naroda. Guterres je preuzeo vodstvo u razdoblju definiranom stalnim regionalnim sukobima, uključujući ratove u Siriji i Jemenu, krizu Rohingya u Mjanmaru i libijski sukob. Ova pitanja su se pojačala zbog porasta anti-multilateralnih osjećaja tijekom Trumpove administracije i globalnog utjecaja pandemije.

Izbijanje rata između Rusije i Ukrajine 24. veljače 2022. predstavljalo je jedan od najznačajnijih izazova za Guterresa. Nakon invazije, pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče trupe, ali njegovi pozivi nisu bili prihvaćeni. Unatoč tome, Guterres je postigao značajan uspjeh u olakšavanju sporazuma o žitu iz Crnog mora 2022. godine, osiguravajući siguran prolaz ukrajinskog izvoza žita i ruskih pošiljki hrane. Ovaj potez izazvao je oštre kritike ukrajinskih dužnosnika, europskih čelnika i organizacija za ljudska prava, pogotovo s obzirom na status Putina kao mete Međunarodnog kaznenog suda zbog navodnih ratnih zločina.

Drugi veliki sukob izbio je 7. listopada 2023. godine, kada je Hamas iznenada napao Izrael, što je rezultiralo više od 1.100 smrtnih slučajeva. Izraelski vojni odgovor uključivao je teška bombardiranja Gaze, što je dovelo do oko 75.000 palestinskih smrtnih slučajeva do početka 2025. Nezavisna istražna komisija UN-a zaključila je da je Izrael počinio genocid u Gazi, što Izrael poriče. Guterres se suočio s negativnim reakcijama zbog izjave da se napadi 7. listopada nisu dogodili u vakuumu, pozivajući se na blokadu Gaze i okupaciju Zapadne obale.

Naglasio je da žalbe palestinskog naroda ne mogu opravdati napade Hamasa, ali je nastavio zagovarati prekid vatre. 6. prosinca 2023. godine, Guterres se pozvao na članak 99 Povelje UN-a, pozivajući Vijeće sigurnosti da se pozabavi humanitarnom krizom u Gazi i potakne na prekid vatre. Međutim, Sjedinjene Države stavile su veto na rezoluciju, naglašavajući ograničenja multilateralne diplomatije. U listopadu 2024., Izrael je proglasio Guterresa persona non grata, ograničavajući njegov pristup zemlji nakon optužbi da nije nedvosmisleno osudio iranski raketni napad na Izrael.

Ovaj potez pogoršao je raskol između Izraela i UN-a, što je dodatno kompliciralo Guterresovu sposobnost da razgovara s izraelskim vođama. Kako se Guterres približava kraju svog drugog mandata, potraga za njegovim nasljednikom se intenzivira. Proces odabira uključuje 15-člani Vijeće sigurnosti, gdje pet stalnih članova, Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD, imaju značajan utjecaj putem svoje moći veta. Građansko društvo se zalaže za feminističkog vođu koji daje prioritet ljudskim pravima, ali razgovori o tim pitanjima ostaju minimalni.

Trenutna vodeća kandidatkinja Rebeca Grynspan, bivša potpredsjednica Kostarike, suočava se s opozicijom, a nedavne ankete ukazuju na povećani otpor određenih članova vijeća. Neprozirna priroda procesa odabira ukazuje na to da se može pojaviti kompromisni kandidat koji odražava preferencije dominantnih sila. Kako se politički krajolik nastavlja razvijati, budući smjer UN-a ostaje neizvjestan.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 2 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (4)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

2 izvještaja

Al Jazeera English logoAl Jazeera EnglishDržavni / javniSredinaČinjenice 75Objektivnost 70prije 4 dana
Kako šef UN-a Antonio Guterres testira granice tihe diplomatije

Al Jazeera English istražuje kako je generalni tajnik UN-a Antonio Guterres upravljao složenim globalnim krizama pomoću oprezne diplomatije otkako je preuzeo dužnost. Njegov mandat obilježen je naporima da posreduje u velikim sukobima, uključujući sirijske i jemenske građanske ratove, krizu Rohingja i libijski sukob, a sve to dok se bavi izazovima poput skepticizma Trumpove administracije prema multilateralizmu i globalnoj pandemiji. Guterres se suočio s značajnim ograničenjima zbog podjela u Vijeću sigurnosti UN-a, što je ograničilo njegovu sposobnost da izravno utječe na velike sukobe. Tijekom ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Guterres je osudio agresiju i pokušao olakšati koridore humanitarne pomoći, ali njegov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom doveo je do negativne reakcije, posebno nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio planirani posjet Guterresa nakon sudjelovanja šefa UN-a na samitu BRICS-a u Rusiji. Guterres se također obratio sukobu između Hamasa i Izraela 2023. godine, izazivajući kritike izraelskih čelnika zbog priznavanja šire konteksta sukoba i zagovaranja prekida vatre, unatoč naglašavanju da postupci Hamasa nisu

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen pregled Guterresovih diplomatskih napora i kontroverzi oko njih, pozivajući se na kritike ukrajinskih i izraelskih dužnosnika i Guterresova vlastita opravdanja. U svojoj priči ne favorizira nijednu stranu nad drugom.

Zašto činjenice (75): The article provides a general overview of Guterres' diplomatic efforts, including references to the Libya conflict and the Black Sea grain deal. However, it lacks specific details about the events in Libya mentioned in the primary source, such as Guterres' meeting with Haftar in Benghazi or his com

Zašto objektivnost (70): The article presents a somewhat critical view of Guterres' diplomacy, particularly regarding his interactions with Putin and Zelenskyy. While it avoids overt bias, it frames Guterres' efforts in terms of 'quiet diplomacy' and highlights limitations rather than neutrality.

IPS News (Inter Press Service) logoIPS News (Inter Press Service)NeovisanSredinaČinjenice 30Objektivnost 50prije 6 dana
Kriza i prilika u UN-u

Na 81. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, napetosti su porasle jer su svjetski čelnici održali govore obilježene agresivnom retorikom, potkopavajući misiju UN-a za promicanje mira i međunarodne suradnje. Donald Trump predložio je razmatranje 'uništenja' Irana, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu kritizirao kritičare izraelskih akcija u Gazi kao 'moralne kukavice', što je potaknulo neke delegate da izađu. Članak naglašava rastuću krizu multilateralizma, s moćnim narodima koji daju prednost vlastitom interesu nad globalnom upravljanjem. Ova erozija međunarodnih normi poklapa se s rastućim globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, ekonomska nejednakost i suzbijanje građanskih sloboda.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen pregled situacije u UN-u, naglašavajući i kritike trenutnog vodstva i izazove s kojima se suočava izbor novog glavnog tajnika.

Zašto činjenice (30): This article discusses unrelated topics such as the UN General Assembly and statements by Donald Trump and Benjamin Netanyahu. It does not address the specific event involving Guterres in Libya at all. The content is entirely disconnected from the primary source document.

Zašto objektivnost (50): The article takes a clear stance against autocratic leaders and criticizes the UN's effectiveness. It uses emotionally charged language like 'bellicose tone', 'moral cowards', and 'nakedly transactional deal-making', showing a biased perspective rather than presenting facts objectively.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče