Azerbajdžan: Zabrana nošenja marame u školama izaziva prosvjede

Zabrana hidžaba u školama u Azerbejdžanu izazvala je rijetke prosvjede, privlačeći pozornost kako u zemlji tako i u svijetu. Demonstracije su se održale diljem zemlje, s učenicima, od kojih su mnogi nosili islamske marame, protestujući protiv novih pravila o školskoj uniformi. Protesti naglašavaju napetosti oko vjerske slobode, sekularizma i regionalnih utjecaja u regiji Kavkaza. Protesti su počeli nakon što je azerbejdžansko ministarstvo obrazovanja u ponedjeljak uvela nove propise o odoru. Ženama koje nose hidžab navodno je zabranjen ulazak u škole u glavnom gradu Bakuu i južnim okruzima kao što su Masally i Jalilabad.

Demonstracije su značajne s obzirom na retkost javnih prosvjeda u Azerbejdžanu, gdje vlasti obično brzo raspršuju okupljanja. Posljednjih dana, pristup društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka je bio ograničen, što ukazuje na to da vlada ovo pitanje smatra vrlo osjetljivim. Kontroverza proizlazi iz izmjena zakona o općem obrazovanju u Azerbejdžanu, usvojenog 7. srpnja, koji je pojačao načela sekularnog obrazovanja i zahtijevao poštovanje pravila oblačenja. Daljnje pooštravanje pravila o školskoj uniformi uslijedilo je 21. rujna vladinom rezolucijom kojom se zabranjuje dodatna odjeća koja odstupa od standardne uniforme ili je u suprotnosti s svjetovnim obrazovnim vrijednostima.

Iako uredba izričito ne spominje hidžab, muslimansku maramu koja pokriva kosu i vrat, neki školski upravitelji tumače da zabranjuje ovu odjeću. To tumačenje dovelo je do isključivanja djevojaka iz nastave, što je izazvalo prosvjede. Odvojena odluka izdana 6. listopada utvrdila je zahtjeve za odjećom za učitelje, što je dovelo do izvještaja o ženama koje nose marame kojima je zabranjeno podučavanje. Ove mjere izazvale su oštre reakcije različitih grupa unutar zemlje.

Podržavači ove politike tvrde da bi se jednaka pravila trebala primjenjivati jednako na sve učenike, dok kritičari tvrde da isključivanje djevojčica na temelju vjerske odjeće krši njihova prava. Rasprava je izvan tradicionalnih političkih linija, s nekim kritičarima vlade koji podržavaju ograničenja, a drugi se protive. Obitelji i učitelji izrazili su zabrinutost zbog utjecaja ovih pravila. Jedna učiteljica književnosti iz Bakua, koja je željela ostati anonimna, izjavila je da djevojke koje nose hidžab nisu smjele ući u nastavu u njenoj školi. Neke su pristale skidajući marame, dok su druge odlučile ostati kod kuće ili tražiti alternativne obrazovne aranžmane.

Učiteljica je podržala uvođenje jednakih pravila, tvrdeći da su djeca premlada da bi odlučivala o pitanjima vezanim uz vjersku odjeću. Roditelji su ponudili različita gledišta. Jedan od roditelja opisao je pitanje kao pitanje školske uniforme, a ne nacionalne zabrane hidžaba, dok je drugi, kritičan prema ograničenjima, povukao intervju prije objave. Objave na društvenim mrežama dodatno ilustriraju osobnu cijenu, s jednim ocem koji je izvijestio da je njegova kći, učiteljica u osnovnoj školi, otpuštena jer je odbila skinuti hidžab. Podijelio je dokumentaciju o službenom upozorenju izdanom prema novim propisima o odijevanju. Vlasti su odlučno reagirale.

Aktivisti su se također suočili s posljedicama. Ilkin Huseynov, aktivist koji je stvorio online platformu koja nudi besplatne lekcije učenicima kojima je zabranjeno da pohađaju školu, nestao je nakon što je napustio svoj dom u Bakuu s neidentificiranim muškarcima. Prijatelji vjeruju da je uhićen, iako vlasti to nisu potvrdile. Ubrzo nakon toga, njegova stranica na Instagramu postala je nedostupna. Protesti su također zategnuli odnose između Azerbejdžana i Turske. Nakon demonstracije ispred azerbejdžanskog konzulata u Istanbulu, Oktay Saral, viši savjetnik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, kritikovao je uskraćivanje obrazovanja djevojkama zbog njihovog izbora odjeće.

Kao odgovor, vladajuća stranka Azerbejdžana, Novi Azerbejdžan, naglasila je da bliske veze s Turskom ne opravdavaju miješanje u unutarnja pitanja. Azerbejdžan, u većini muslimanska zemlja, ima ustavne odredbe koje osiguravaju razdvajanje religije i države, zajedno s zaštitom obrazovanja i slobode savjesti. Međutim, trenutna situacija naglašava tekuće rasprave o ravnoteži između sekularne vladavine i pojedinačnog religijskog izražavanja. Uz nastavak protesta i ograničenja interneta, ovo pitanje ostaje središnja točka sukoba u regiji.