Njemačka protiv Sjevernog toka

Njemačka je uhapsila osumnjičenog povezanog s bombaškim napadima na plinovod Sjeverni tok 2022. godine, što je novi razvoj u slučaju koji je preoblikovao europsku energetsku politiku. Volodymyr Zhuravlev, ukrajinski ronilac dubokog mora, uhapšen je u Hrvatskoj prošlog tjedna. Vlasti tvrde da je imao ulogu u sabotaži plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, koji su prolazili pod Baltičkim morem iz Rusije u Njemačku. Zhuravlev je, prema izvještajima, nedavno radio kao savjetnik na filmu Ostrvo zmije, izmišljenom izvještaju temeljenom na stvarnim pričama ukrajinskih ronilaca osumnjičenih za izvršenje napada.

Eksplozije Sjevernog toka, koje su se dogodile u rujnu 2022. godine, prekinule su ključnu rutu za opskrbu ruskim plinom u Njemačku. To je poremetilo višedecenijski energetski odnos koji je postao središnji za njemački gospodarski i politički krajolik. Cjevovodi, prvobitno zamišljeni 1970-ih, stekli su zamah početkom 2000-ih pod kancelarom Gerhardom Schröderom, bivšim saveznikom ruskog vođe Vladimira Putina.

Prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Njemačka je gledala na svoje oslanjanje na ruski plin kao strateški izbor. Dužnosnici su često navodili koncept "Wandel durch Handel", promjene kroz trgovinu, tvrdeći da će gospodarske veze s Rusijom postupno dovesti do demokratskih reformi. Međutim, ovaj stav izazvao je oštre kritike istočnoeuropskih zemalja, uključujući Poljsku, koja je cjevovode smatrala sigurnosnim rizikom.

Francuska i Sjedinjene Države također su izrazile zabrinutost, s tim što je posljednja donijela zakonodavstvo za sankcioniranje njemačkih dužnosnika uključenih u projekt. Situacija je eskalirala u mjesecima prije invazije.

Sudski postupak protiv optuženih za bombaške napade na plinovod sada je u tijeku. Preliminarno suđenje trebalo bi početi 26. listopada u Hamburgu, gdje će tužitelji istražiti je li itko unutar ukrajinske vođstva znao ili odobrio napade. Ostaju pitanja o opsegu sudjelovanja predsjednika Volodimira Zelenskog i drugih dužnosnika. Iako suđenje ne može odmah promijeniti podršku Njemačke Ukrajini, moglo bi utjecati na buduće odluke o pristupanju Ukrajine NATO-u i EU-u, ako bi se pojavili dokazi koji sugeriraju suučesništvo.

Naime, nakon što su se ujedinjene države članice dogovorile da će se, u skladu s člankom 106. stavkom 1. ovog Sporazuma, poduzeti mjere u skladu s člankom 107. stavkom 1. ovog Sporazuma, Komisija je u skladu s člankom 107. stavkom 1. ovog Sporazuma, a u skladu s člankom 108. stavkom 1. ovog Sporazuma, podnijela zahtjev za podnošenje zahtjeva za podnošenje zahtjeva za podnošenje zahtjeva.