GAP: Više od 3.000 učitelja je isključeno iz obrazovne stipendije za 2026. godinu

Više od tri tisuće nastavnika na Kosovu neće biti financirano iz stipendije za obrazovanje za 2026. godinu, čime se stvara financijski jaz koji premašuje 24 milijuna eura za lokalne zajednice, prema izvještaju objavljenom od strane Instituta za analizu javne politike (GAP).

Prema analizi, Ministarstvo financija utvrdilo je financiranje plaća učitelja na temelju trenutnog broja učenika i omjera učenika prema učitelju, slijedeći preporuke i propise koje je utvrdilo Ministarstvo obrazovanja.

Za 2026. godinu Ministarstvo financija uklonilo je ukupno 3.101 učitelja iz stipendije za obrazovanje. Prema nalazima, za 25 općina analiziranih u ovoj studiji, općine su predložile ukupno 27.282 učitelja za 2026. godinu, dok je odobreno samo 24.200.

Institut za analizu javnih politika upozorava da se općine sada suočavaju s dvije alternative: uskladiti broj nastavnika s standardima koje je utvrdilo Ministarstvo obrazovanja ili nastaviti zapošljavati dodatne učitelje koristeći općinske proračune ili opće bespovratne sredstava. Financijski pritisak je posebno visok na općini Gjilani, za koju se očekuje da će se suočiti s troškovima većim od 2,5 milijuna eura za plaće nastavnika iznad standarda.

U analizi koju je objavio Institut za analizu javnih politika izražena je zabrinutost u vezi s financiranjem nastavnika u kosovskim općinama, u kojoj se navodi da je stroža primjena formule za dodjelu bespovratnih sredstava za obrazovanje dovela do značajnih neslaganja između broja nastavnika koje su prijavile općine i onih koji su odobreni za financiranje.

"Za 25 općina analiziranih u ovoj studiji, općine su predložile ukupno 27.282 učitelja za 2026. godinu, dok je odobreno samo 24.200. 3% prijavljenog broja, ostaje izvan opsega bespovratne pomoći", navodi se u izvješću Instituta za analizu javne politike.

Ovaj institut procjenjuje da će odluka stvoriti znatno opterećenje za općinske proračune. Prema analizi, trošak pokrivanja plaća nastavnika koji ostaju izvan bespovratnih sredstava premašuje 24 milijuna eura samo za 2026. godinu. Izvještaj napominje da najveći financijski pritisak pada na općine Gjilani, Gjakova, Peja, Malisheva, Podujeva, Rahovec, Suhareka, Skenderaj i južni dio Mitrovice.

Prema podacima, u 25 analiziranih općina broj učenika smanjen je s 300.429 u školskoj godini 2023/2024 na 279.465 u školskoj godini 2026/2027, što predstavlja pad od oko 21.000 učenika.

Institut za analizu javnih politika preporučuje da općine poduzmu dobro planirani proces reorganizacije školske mreže i upravljanja nastavnim osobljem kako bi se sustav predškolskog i osnovnog obrazovanja mogao prilagoditi demografskim promjenama i financijskim kapacitetima.

Situacija naglašava složenu interakciju između obrazovne politike, demografskih trendova i fiskalnih ograničenja. S smanjenjem broja studenata, općine se bore s izazovom održavanja odgovarajuće razine osoblja bez dovoljne financijske potpore. To je primoralo lokalne vlade da razmotre alternativne mehanizme financiranja, uključujući preraspodjelu resursa iz drugih područja ili traženje vanjske pomoći.

Posljedice tih kretanja ne obuhvaćaju samo trenutne proračunske pritiske, već i šire pitanja o održivosti trenutnog obrazovnog modela na Kosovu i potrebi za dugoročnim planiranjem radi suočavanja s demografskim stvarnostima koje se razvijaju. Stručnjaci sugerišu da je potrebno sveobuhvatno preispitivanje strukture i mehanizama financiranja obrazovnog sektora kako bi se osigurao jednak pristup kvalitetnom obrazovanju za svu djecu, bez obzira na njihovo mjesto ili socioekonomsko podrijetlo.

Kako se približava akademska godina, fokus će se vjerojatno prebaciti na to kako općine upravljaju ovim izazovima. Neki se mogu odlučiti za smanjenje veličine razreda ili konsolidaciju škola kako bi optimizirali korištenje resursa, dok bi drugi mogli istražiti partnerstva s privatnim subjektima ili međunarodnim organizacijama za dodatnu potporu.