Od uhićenja do represije, kako se europski čelnici ponašaju dok prosvjedi potresaju kontinent

Francuska policija uhapsila je više od 130 osoba i upotrijebila suzavac tijekom prosvjeda širom zemlje u subotu, što je označilo drugi uzastopni tjedan velikih prosvjeda protiv rastućih troškova života. Dok je ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izjavio da do podneva nije bilo većih incidenata, vlasti su potvrdile da su sukobi izbili u nekoliko gradova nakon početnih marša. Vlada je mobilizirala 70.000 sigurnosnih službenika širom zemlje kako bi upravljala gomilom, koja je uključivala i sindikalno organizirane skupove i neovisna okupljanja.

Ova najnovija runda nemira je uslijedila nakon prošlog vikenda koji je bio obilježen opsežnim pljačkanjem i nasilnim sukobima između maskiranih grupa i policije. Demonstracije su počele u više gradova, uključujući Pariz, Lyon, Lille, Toulouse i Nantes. U glavnom gradu, policija je izvijestila da je oko 110.000 ljudi sudjelovalo u glavnom maršu, iako je situacija ostala relativno mirna u usporedbi s drugim mjestima. Međutim, vizualni dokazi pokazali su oblake suzavaca i raspoređivanje vodenih topova, uz glasne zvukove snimljene na video snimku. U Nantesu, tisuće prosvjednika probili su policijske linije i napredovali u centar grada.

Sigurnosne snage su pokušale zaustaviti gomilu koristeći suzavac i vodeni mlaz, dok su neki sudionici bacali projektile i vatromet na policajce. Prefektura u Nantesu je prijavila štetu i pljačku u lokalnoj trgovini, što je rezultiralo šest uhićenja u tom području. Slična izvješća o pljačkanju pojavila su se i iz drugih regija, iako se opseg štete razlikuje ovisno o lokaciji. Službeni podaci o ukupnom sudjelovanju znatno se razlikuju između vladinih izvora i sindikata radnika. Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova procjenilo je da je 410.000 ljudi sudjelovalo u prosvjedima diljem zemlje.

Nasuprot tome, Generalna konfederacija rada, poznata kao CGT, tvrdila je da se gotovo 800.000 prosvjednika pridružilo akcijama. Samo u Parizu, sindikat je tvrdio da je 250.000 ljudi izašlo na ulice, dok je brojka policije bila 110.000. U Marseilleu, prosvjedni marš je završen bez značajnih poremećaja, s policijom koja je navodila 17.000 sudionika, a sindikati su tvrdili 100.000. Ove razlike naglašavaju stalnu napetost između službenih procjena i procjena organizatora tijekom razdoblja građanskih nemira. Jean-Luc Mélenchon, levičarski populistički predsjednički kandidat, sudjelovao je na skupu u Parizu.

Obraćao se gomili, navodeći da će predsjednik Emmanuel Macron konačno shvatiti da će se takvi prosvjedi ponavljati tjedno. Ovaj osjećaj odražava širu frustraciju među demonstrantima koji osjećaju da se njihove ekonomske žalbe ignoriraju. Nemiri su u početku započeli sredinom rujna studentskim demonstracijama zbog školskih uvjeta prije nego što su se proširili na druge sektore i zemlje. Fokus se prebacio na opća pitanja troškova života, privlačeći radnike, učitelje i državne službenike. Širom Europe, vlade su usvojile različite strategije za rješavanje posljedica tih prosvjeda.

U Italiji je premijerka Giorgia Meloni osudila ono što je opisala kao bande razbojnika koji siju kaos tijekom demonstracija. Nakon pljačke i sukoba prošlog vikenda, naredila je raspoređivanje dodatnih 500 vojnika u Milano i odobrila strože kazne za maloljetnike uključene u vandalizam. Meloni je naglasio da uništavanje i krađa predstavljaju zločine, signalizirajući čvrst odgovor države. Njezin pristup stavlja je među europske čelnike koji poduzimaju najvidljivije mjere odvraćanja. U Belgiji, gdje su počeli prosvjedi zbog reforme obrazovanja i smanjenja proračuna, vlasti su izvijestile o gotovo 200 uhićenja nakon sukoba u kojima je ozlijeđena policija i oštećena javna infrastruktura.

Nemiri su uglavnom pogodili Bruxelles i Liege. Belgijski dužnosnici optužili su aktiviste povezane s Antifa da su potaknuli sukobe. U međuvremenu, grčki dužnosnici su održali vidljivu prisutnost policije na demonstracijama, koje su uglavnom prošle bez većeg nasilja unatoč zabrinutosti zbog potencijalne eskalacije. Glasnogovornik vlade Pavlos Marinakis potvrdio je da se pravo na prosvjed mora poštovati sve dok su demonstracije zakonite, dok izričito osuđuje nasilje, pljačku i okupacije zgrada. Međunarodni komentari su dodali još jedan sloj domaćoj krizi.

Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je nemire kako bi promovirao tvrdu imigracionu agendu, pripisujući francuske prosvjede imigracijskim politikama i pozivajući naciju da zatvori svoje granice. Predsjednik Macron odbacio je te primjedbe, označavajući ih neprihvatljivim i glupim. Optužio je strane vođe da iskorištavaju unutarnju krizu Francuske za političku korist. Francuska vlada je obećala da će oni odgovorni za pljačku ili uništavanje imovine biti financijski odgovorni. Sigurnosne operacije su se nastavile tijekom cijelog dana, s više od 1.000 provjera provedenih samo u Parizu. Vlasti su primjetile da su tijekom tih inspekcija zaplijenjene mnoge opasne predmete.

Iako je većina sindikalno organiziranih marša prošla mirno, izolovani sukobi su se nastavili u nekoliko gradskih centara. Odvojena obavještajna procjena navodno je identificirala Antifu i druge krajnje lijeve grupe kao pobunjenike nekih od nasilja uočenih u posljednjih tjedana. Kako je noć pala, neposredna prijetnja velikog nereda se pojavila, ali osnovne napetosti koje su pokrenule tjedni ciklus protesta ostaju neriješene. Očekuje se da će sljedeća faza demonstracija testirati trajnost trenutnog sigurnosnog položaja i vladinu predanost obećanjima o odgovornosti.