Novi sukobi potresaju Francusku dok prosvjednici marširaju
Nasilni sukobi izbili su u više francuskih gradova 24. listopada tijekom prosvjeda širom zemlje protiv rastućih troškova života, označavajući drugi veliki val nemira u roku od tjedan dana. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izvijestio je da je gotovo 1.000 osoba uhapšeno dok se policija suočila s onim što je opisala kao ekstremno nasilje ultra-lijevih ekstremista, što je rezultiralo dvama ozbiljnim ozljedama, uključujući jednog čovjeka koji je izgubio prste u Toulouseu. Vlasti su rasporedile 70.000 sigurnosnih službenika za upravljanje demonstracijama, koje su privukle između 410.000 i 800.000 sudionika ovisno o tome jesu li korištene službene ili sindikalne procjene. Vlada je provela stroge mjere, uključujući djelomične policijske satove u određenim urbanim zonama i naredbe da se prosvjednici drže podalje od komercijalnih centara, dok je predsjednik Emmanuel Macron označio ne-sindikalne demonstracije kao nelegitimne. Iako je ministar opisao situaciju kao poboljšanu u usporedbi s neredima prethodnih tjedana, značajne napetosti su se nastavile, s krajnje desničarskim i krajnje lijevim grupama u sukobima u južnim gradovima i pljačkanjem u Marseilleu i Grenoblu.
Over 400,000 people marched across France on Saturday, October 24, in a massive show of force that presented a significant challenge to President Emmanuel Macron. Clashes erupted in Paris and other major cities as demonstrators protested rising living costs and inadequate school funding. Interior Minister Laurent Nuñez stated that police made nearly 1,000 arrests nationwide, a figure he noted was expected to rise as counts were finalized. The demonstrations occurred one week after widespread rioting and looting that resulted in approximately 2,700 arrests and damage to around 3,000 businesses. This latest wave of unrest tests the government’s authority in the final months of Macron’s presidency, ahead of national elections scheduled for May. The Interior Ministry estimated the nationwide turnout at 410,000 participants, a decrease from the 550,000 recorded during the previous weekend’s protests. However, the General Confederation of Labor, known as CGT, which helped organize parts of the Saturday marches, estimated the total attendance at nearly 800,000. In Paris alone, authorities counted 110,000 protesters, while the union claimed 250,000 attended the capital’s demonstration. The Paris march began peacefully but turned violent near its endpoint in the city’s eastern districts. Masked individuals threw objects and fireworks at law enforcement, prompting officers to deploy tear gas, sound grenades, and water cannons. Police used megaphones to urge crowds to disperse, and some demonstrators fled in panic as canisters landed among them. Security forces deployed 70,000 officers nationwide, supported by helicopters, armored vehicles, and drones, to prevent a repeat of the previous weekend’s chaos. Nuñez stated that this heavy presence helped avoid widespread looting and shop damage similar to the prior week. Despite these measures, violence flared at the conclusion of several of the 289 protests counted by the Interior Ministry. Street fires burned in Marseille and Lyon. Tear gas was used in Lyon, Clermont-Ferrand, Strasbourg, and Bordeaux, while water cannons were employed in Nice and Nantes. In Nice, far-right extremists engaged in fights with demonstrators downtown, resulting in 11 arrests according to regional authorities. In Nantes, thousands of protesters broke through police lines to reach the city center. Nuñez attributed the violence to "ultra-left" extremists, describing the level of aggression as extremely elevated. He reported two serious injuries: one man in Toulouse who lost fingers, and another individual in Clermont-Ferrand. The minister characterized Saturday’s outcome as more positive than the previous week, citing faster police responses and better protection of businesses. However, widespread anger persisted regarding the government’s crackdown on protests, which critics view as an assault on civil liberties. Authorities had ordered police to keep demonstrators away from city centers where shops are concentrated. Partial curfews remained in effect in certain urban zones, including parts of Place de la République and Les Halles in Paris, until October 26. The unrest stems from a movement that began last month with protests over staff shortages at a high school southeast of Paris. The issue quickly spread nationwide, uniting students demanding better educational resources with workers struggling against soaring fuel and essential costs. Inflation has surged since the start of the conflict in the Middle East in February, placing severe pressure on household budgets. Macron met with high school representatives on Friday, promising to overhaul university admissions systems. However, student leaders insisted that protests would continue until concrete measures were implemented. Political tensions were heightened by a rally in Orléans, located about 110 kilometers south of Paris, where Marine Le Pen’s National Rally party held a congress to launch its presidential campaign. Thousands of counter-protesters, including labor unions, left-wing parties, and anti-racism organizations, marched against Le Pen and Macron, chanting slogans such as "Macron resign. Le Pen in prison." Le Pen, who leads in current opinion polls, has accused the government of failing to protect the public and urged citizens to direct their anger toward voting for her candidacy. Conversely, far-left presidential candidate Jean-Luc Mélenchon, who marched in Paris, supported the demonstrators and criticized police tactics that have left some teenage protesters with life-altering injuries. Preparations for the protests involved extensive security planning. Major cultural institutions, including the Louvre, Musée d’Orsay, the Picasso Museum, and the Grand Palais, closed their doors. Art Basel, a major contemporary art fair, canceled its weekend programming due to safety concerns. Shopkeepers in Paris boarded up windows to deter looters, and some retailers notified customers of closures. Paris police forced a union-organized march to relocate from the central-eastern Bastille area to Porte d’Italie on the southeastern edge of the city at the last minute. While unions reluctantly accepted the move, the Yellow Vest movement, which had protested against Macron in 2018, indicated it would defy the order. Legal consequences from the previous week’s violence continued to mount. French courts sentenced 217 individuals to prison terms related to the earlier unrest, with about half identified as first-time offenders. Prime Minister Sébastien Lecornu stated that local authorities would coordinate with mayors to determine where additional curfews might be necessary. Digital Minister Anne Le Henanff met with social media executives to address the sale of looted goods online, urging platforms to remove such listings. The situation highlights a volatile political atmosphere, with the government attempting to balance the protection of public order with the constitutional right to demonstrate.
Francuski premijer Sebastien Lecornu najavio je primjenu "delimičnih" i "vrlo lokalno ograničenih" policijskih sati u određenim područjima Pariza, kao i u gradovima kao što su Lille i Nice, nakon dana nereda i pljački povezanih s nacionalnim antivladinim prosvjedima. Protesti, vođeni zabrinutošću zbog visokih troškova života, rezultirali su značajnim nemirima, posebno u urbanim centrima. Lecornu je naglasio da je cilj policijskog sata zaštititi i ljude i imovinu, osobito poduzeća, istovremeno isključujući vanredno stanje u ovom trenutku. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez podnio je ostavku usred krize, iako je predsjednik Emmanuel Macron odbio ostavku, navodeći potrebu za snažnim vodstvom u provedbi zakona. Pokret Žuti prslukovi, koji je prethodno protestirao zbog sličnih pitanja u 2018. i 2019. godini, pozvao je na daljnje demonstracije kasnije u mjesecu.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su prikazane činjenične informacije o policijskom času koji je francuska vlada nametnula kao odgovor na neredove i prosvjede. Uključuje izravne citate dužnosnika i pruža kontekst o osnovnim uzrocima nemira, kao što su ekonomske pritužbe. Nema očiglednih ideoloških okvira ili predrasuda.
Zašto činjenice (95): The article accurately reports the implementation of localized curfews in Paris, Lille, and Nice following riots linked to anti-government protests. It cites French PM Sebastien Lecornu’s statements regarding the nature of the curfews and the reasons behind them. The details align closely with the c
Zašto objektivnost (93): The article maintains a neutral tone throughout, presenting facts without overt bias or emotional language. It quotes officials directly and avoids taking sides in the narrative. However, the inclusion of a Reuters photo might subtly influence perception, though it does not affect the written conten
Nasilni sukobi izbili su u više francuskih gradova 24. listopada tijekom prosvjeda širom zemlje protiv rastućih troškova života, označavajući drugi veliki val nemira u roku od tjedan dana. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izvijestio je da je gotovo 1.000 osoba uhapšeno dok se policija suočila s onim što je opisala kao ekstremno nasilje ultra-lijevih ekstremista, što je rezultiralo dvama ozbiljnim ozljedama, uključujući jednog čovjeka koji je izgubio prste u Toulouseu. Vlasti su rasporedile 70.000 sigurnosnih službenika za upravljanje demonstracijama, koje su privukle između 410.000 i 800.000 sudionika ovisno o tome jesu li korištene službene ili sindikalne procjene. Vlada je provela stroge mjere, uključujući djelomične policijske satove u određenim urbanim zonama i naredbe da se prosvjednici drže podalje od komercijalnih centara, dok je predsjednik Emmanuel Macron označio ne-sindikalne demonstracije kao nelegitimne. Iako je ministar opisao situaciju kao poboljšanu u usporedbi s neredima prethodnih tjedana, značajne napetosti su se nastavile, s krajnje desničarskim i krajnje lijevim grupama u sukobima u južnim gradovima i pljačkanjem u Marseilleu i Grenoblu.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen pregled građanskih nemira navodeći konkretne brojke i akcije kako vlade tako i sindikata koji protestuju. Izvještava o karakteriziranju nasilja od strane ministra unutarnjih poslova i njegovoj tvrdnji o poboljšanim sigurnosnim rezultatima uz veću izlaznost sindikata
Zašto činjenice (95): Highly detailed and consistent with the consensus. Includes specific injury reports (fingers blown off in Toulouse) and precise quotes from Interior Minister Nunez. Correctly cites the range of attendance estimates and the number of security personnel deployed. The mention of 'black-clad ultra-left'
Zašto objektivnost (80): Generally objective, though it adopts the government's framing by using terms like 'ultra-left extremists' (attributed to the minister) and describing the previous week as having 'degenerated into violence.' This leans slightly toward the official narrative but remains within acceptable bounds for n
Francuske vlasti raspoređuju 70.000 policajaca i žandarmi za proteste 24. listopada zbog troškova života i školskih uvjeta, nakon nasilnih demonstracija 17. listopada koje su rezultirale štetom za oko 3.000 tvrtki. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izjavio je da će sigurnosne snage koristiti helikoptere, bespilotne letjelice i oklopna vozila da odlučno odgovore na bilo kakvo nasilje. Policija je opozvala odobrenje za planiranu maršrutnu trku u Parizu, što je navelo sindikate da odbiju predloženu alternativu i inzistiraju na održavanju prvobitnog puta. Noćni policijski čas ostaje aktivan u određenim područjima Pariza i Liona, dok se predsjednik Emmanuel Macron sastao s predstavnicima studenata koji su zahtijevali nastavak prosvjeda zbog nedostatka konkretnih vladinih prijedloga. Odvojeno, pucnjava u Trappes i La Verrièreu ubila je jednu osobu i ozlijedila pet drugih, što je Macron okarakterisao kao rasistički teroristički napad.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenično izvješće o građanskim nemirima i vladinim sigurnosnim mjerama koristeći izravne citate dužnosnika i predstavnika sindikata. Ravnoteži perspektivu države (ministar unutarnjih poslova, predsjednik) s prosvjednicima (sindikatima, studentima) bez korištenja opterećenih adjektiva5
Zašto činjenice (95): Very strong factual alignment. Provides specific dates (Oct 23/24), names of locations, and details on the route changes for the Paris march. Correctly includes the unrelated shooting incident in Trappes as a separate item, distinguishing it clearly from the protests. Accurate representation of the
Zašto objektivnost (80): Mostly neutral, but includes the minister's characterization of the Trappes shooting as a 'racist terror attack' and Macron's call to ban non-union protests. These are attributed statements, so the article itself does not endorse them, but the inclusion highlights the government's hardline stance. S
Više od 400.000 ljudi sudjelovalo je u prosvjedima širom Francuske u subotu, izazivajući predsjednika Emmanuela Macrona usred rasprava o financiranju škola i rastućim troškovima života. Sukob između maskiranih prosvjednika i policije dogodio se u nekoliko gradova, uključujući Pariz, što je rezultiralo gotovo 1.000 uhićenja prema Ministarstvu unutarnjih poslova. Dok je vlada procijenila ukupnu prisutnost na 410.000, sindikat CGT tvrdio je da je broj bliži 800.000. Demonstracije su pojačale političke napetosti uoči predsjedničkih izbora u svibnju, s krajnje desničarskim Nacionalnim skupom koji kritizira vladin postupak u vezi s javnom sigurnošću, a krajnje lijevi kandidat Jean-Luc Melenchon podržava demonstrante. Vlasti su rasporedile 70.000 policajaca kako bi zaustavile nemire, što je obilježilo nastavak mjesečnog vala građanske neposlušnosti koja je započela štrajkovima studenata.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak daje uravnotežen pregled prosvjeda navodeći proturječne brojke prisutnosti kako vlade tako i sindikata. U izvješću se izvještava o djelovanjima različitih političkih aktera, uključujući krajnje desničare i krajnje ljevičare, bez zauzimanja partijskog stajališta ili korištenja emocionalno napunjenih adjektiva.
Zašto činjenice (92): Accurately reflects the cross-source consensus regarding the date (Oct 24), the nature of the protests (cost of living/schools), and the specific figures cited (410k vs 800k turnout, ~1,000 arrests). It correctly identifies the political context involving Macron, Le Pen, and Melanchon. No significan
Zašto objektivnost (85): Maintains a largely neutral journalistic tone. While the headline uses slightly dramatic phrasing ('serious challenge'), the body text sticks to reporting facts and quoting official/union estimates without injecting personal opinion or heavy editorializing.
Francuske vlasti su u subotu rasporedile oko 70.000 policajaca po cijeloj zemlji kako bi upravljali novim valom prosvjeda, što je rezultiralo privremenim zatvaranjem glavnih pariških institucija kao što su Louvre i Muzej Orsay. Ova snažna sigurnosna prisutnost slijedi nasilne nemire početkom tjedna koji su uključivali pljačku, paljenje i napade na javnu infrastrukturu, uzrokujući štetu na otprilike 3.000 trgovina diljem zemlje. Dok je ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez naglasio nužnost ovih mjera za vraćanje reda, sindikati su osudili lokalne zabrane određenih skupova kao neustavne kršenja slobode govora. Nastavljajuća se kriza dogodila je tijekom posljednje faze mandata predsjednika Emmanuela Macrona, koja se poklapa s njegovim povijesno niskim brojem glasova. Osim toga, organizirani protuprotesti protiv krajnje desne stranke koju vodi Marine Le Pen, odvijaju se istovremeno, dodajući sloj političke složenosti građanskim nemirima.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak zadržava neutralni ton, zasnovan na činjenicama, što je tipično za izvještavanje novinskih službi. Ona predstavlja opravdanje vlade za raspoređivanje policije uz kritike od sindikata u vezi s zabranom skupova. Ovaj komad kontekstualizira nemire unutar šire političke situacije, kao što je
Zašto činjenice (92): Consistent with the consensus on key facts: 70,000 officers, museum closures, and the aftermath of the previous week's looting (~3,000 shops). Accurately mentions the cancellation of Art Basel events due to security concerns. No contradictions with other sources.
Zašto objektivnost (85): Objective presentation of the security situation. Describes the atmosphere of caution and preparation without judging the legitimacy of the protests or the government's response. Balanced coverage of both the threat perception and the practical impacts.
Francuske vlasti su u subotu rasporedili 70.000 sigurnosnih službenika širom zemlje kako bi spriječile ponavljanje nedavnih nereda i pljački, što je rezultiralo policijskim korištenjem suzavaca kako bi raspršile oko 150 prosvjednika u Lyonu. Ministarstvo unutarnjih poslova navelo je visok rizik od nasilja, što je potaknulo široko rasprostranjene mjere predostrožnosti poput zatvaranja trgovina i zatvaranja muzeja u Parizu. Demonstracije su bile usmjerene protiv predsjednika Emanuela Macrona i Marine Le Pen, a mnoštvo je uzvikalo slogane zahtijevajući ostavku Macrona i zatvaranje Le Pen. Ti protesti su se poklopili s pokretanjem predsjedničke kampanje stranke Nacionalni skup u Orléansu, usred nestabilne političke klime uoči izbora iduće godine. Organizatori krive vladu za neuspjeh u rješavanju inflacije i pogoršanja školskih uvjeta, što su čimbenici pogoršani globalnim ekonomskim pritiscima.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak zadržava neutralni ton oslanjajući se na izravne citate ministra unutarnjih poslova i činjenične opise policijskih akcija i prosvjednih aktivnosti. Ona prikazuje pritužbe prosvjednika u vezi s cijenom života i političkim ličnostima, bez usvajanja stranarskog stava ili korištenja reklamnih materijala.
Zašto činjenice (90): Factually sound regarding the deployment of 70,000 officers, the closure of museums, and the specific incident in Lyon. It accurately describes the security measures taken by businesses. The timeline and location details match the other sources.
Zašto objektivnost (85): Neutral and descriptive. Focuses on the logistical aspects of the security deployment and the impact on daily life (museum closures, shop board-ups) rather than taking a political stance. Tone is calm and informative.
Francuska razmatra uvođenje novih policijskih sati u područjima pogođenim nedavnim građanskim nemirima, koji su eskalirali u neredima nakon široko rasprostranjenih prosvjeda protiv rastućih troškova života i loših uvjeta obrazovanja u srednjim školama. Nasilje se dogodilo samo šest mjeseci prije predsjedničkih izbora u zemlji, što je izazvalo zabrinutost zbog sigurnosti i upravljanja. Premijer Sebastien Lecornu izjavio je da su postojeći policijski časovi pomogli održati mir tijekom prethodne noći, ali je naglasio da bi daljnja ograničenja mogla biti potrebna ovisno o situaciji koja se razvija. Vlada se suočava s kritikama različitih političkih frakcija, a vođa krajnje desnice Marine Le Pen naglašava "krizu autoriteta". U međuvremenu, predsjednik Emmanuel Macron je u inozemstvu u potrazi za osiguranjem dodatnih opskrbe gorivom kako bi ublažio ekonomske pritiske.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak daje uravnotežen pregled situacije bez da otvoreno favorizira bilo koju stranu. Uključuje izjave i vladinih i opozicijskih ličnosti, pružajući sveobuhvatan pogled na politički krajolik i odgovore na nemire.
Zašto činjenice (90): This article provides detailed and specific information, including the date of the curfew (Oct. 19), the impact on international travelers through travel advisories, and the government's efforts to secure additional diesel supplies. It also includes direct quotes from Lecornu and mentions the planne
Zašto objektivnost (85): The article remains largely objective, presenting both the government's actions and the broader implications of the unrest. However, the phrase 'accused of failing to anticipate and contain the street violence' implies criticism of the government, which could be interpreted as a slight lean in favor
Visoke cijene energije uzrokuju široko rasprostranjene nemire širom Europe, pogoršavajući krizu troškova života i pružajući nove mogućnosti političkim pokretima krajnje desnice uoči predstojećih izbora u nekoliko zemalja. Poljoprivrednici na Siciliji protestuju protiv povećanja cijena goriva, što je učinilo poljoprivredne operacije neodrživim, dok su protesti izbili u gradovima poput Pariza, Milana i Lisabona zbog ekonomskih poteškoća i neuspjeha javnih usluga. Demonstracije u Francuskoj su se pretvorile u nasilje, s pljačkanjem i uništavanjem imovine. Nastavljajući američko-iranski sukob dodatno je povećao cijene energije, što je dodatno povećalo pritisak na europska gospodarstva. Francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je legitimnost pritužbi prosvjednika, ali je osudio nasilje.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se iznosi uravnotežen pogled na situaciju, naglašavajući kako gospodarske izazove s kojima se suočavaju građani, tako i uspon krajnje desničarskih političkih pokreta, bez da se otvoreno favorizira bilo koja strana. Uključuje citate prosvjednika i dužnosnika, pružajući više perspektiva na isti
Zašto činjenice (85): The article provides specific details about protests in Gela, Sicily, and mentions the symbols associated with the Sicilian flag, which adds contextual depth. It also references the impact of rising energy prices due to the U.S.-Iran conflict and cites the European Commission's estimate of economic
Zašto objektivnost (75): The article presents the situation with a clear narrative but uses emotionally charged terms such as 'terrifying' and 'worst unrest in decades.' While it includes quotes from protesters, it leans slightly toward emphasizing the severity of the crisis, potentially influencing reader perception rather
Dok se Francuska priprema za predsjedničke izbore u travnju i svibnju, potencijalni uspon ekstremno desničarske vođe Marine Le Pen postala je glavna briga za dužnosnike Europske unije. Le Pen, vođa stranke Nacionalni skup, obećala je da će izazvati EU smanjenjem francuskih doprinosa proračunu EU-a i smanjenjem financijske pomoći Ukrajini. To je stvorilo neizvjesnost oko politika EU-a i rasprava tijekom nedavnog samita u Bruxellesu gdje je prisutan sadašnji predsjednik Emmanuel Macron. Le Pen je nedavno održala konferenciju za novinare u Bruxellesu uoči samita, naglašavajući svoj stav o financijama EU-a i vanjskoj politici. Europske diplomate izrazile su zabrinutost zbog njenog rastućeg utjecaja, napominjući da trenutno nema formalnih veza između Le Pen i izvršne vlasti EU-a.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak objektivno predstavlja informacije, raspravljajući o zabrinutosti europskih dužnosnika u vezi s potencijalnim utjecajem Le Penove na politike EU-a i Le Penovim vlastitim izjavama i postupcima. Ne postoji otvoreno pristrani jezik ili selektivno prikupljanje izvora koji favoriziraju jednu stranu nad drugom.
Zašto činjenice (75): The article provides a reasonable summary of the situation regarding Marine Le Pen's potential impact on EU policy, citing statements from anonymous European diplomats and a university professor. However, some details lack specific sourcing beyond general references to 'a European diplomat' and 'Fra
Zašto objektivnost (65): The article uses phrases such as 'specter of far-right leader,' 'giving Brussels the jitters,' and 'very cunning of her to hold her press conference,' which introduce subjective interpretations and emotional language. While it presents multiple perspectives, the overall tone leans toward emphasizing
Širom Europe, od Albanije do Francuske i Italije, široko rasprostranjeni prosvjedi izbili su krajem listopada 2026., uglavnom zbog nezadovoljstva visokim troškovima života, rastućim cijenama goriva i zahtjevima za poboljšanim obrazovanjem i javnim uslugama. U Albaniji su se studentske antivladine demonstracije pretvorile u nasilje, s izvještajima o bacanju posuda suzavaca na policiju, molotovskim koktelima i sukobima u kojima je sudjelovala policija. Slični nemiri dogodili su se u Francuskoj, gdje su prosvjednici 'Žutih prsluka', uz studente, učitelje, roditelje, sindikate i umirovljenike, izašli na ulice u gradovima poput Pariza i Liona, što je dovelo do sukoba s policijom i oštećenja javne imovine. U talijanskom Milanu, prosvjedi su bili usredotočeni na loše javne usluge i rastuće životne troškove, što je rezultiralo ulica raspršenim krhotinama i razbijenim staklom na prodavnicama. Demonstracije su odražavale šire ekonomske žalbe i pozive na vladinu akciju.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuju činjenični izvještaji o prosvjedima u više europskih zemalja, s naglaskom na akcije prosvjednika i provedbu zakona bez otvorene ideološke strukture. Uključuje citate i opise iz različitih izvora, ali ne naglašava nijedan određeni politički stav ili stav.
Zašto činjenice (70): The article covers multiple European countries affected by unrest, including France and Albania, and includes visual descriptions of protests. However, it lacks specific details about the French curfew measures, the number of arrests, or the political context surrounding the protests. Its focus on i
Zašto objektivnost (70): The article leans more toward descriptive reporting with a focus on visuals and the intensity of the protests. Phrases like 'scenes of unrest' and 'violent clashes' suggest a more dramatic portrayal of events, which may influence reader perception. The lack of balanced coverage of the government's r
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.
TR
