Francuska, pod policijskim časom; vlada pokušava zaustaviti kaos

Francuska je uvela djelomični policijski čas u nekoliko gradova u ponedjeljak navečer usred tekućih nemira izazvanih nasilnim prosvjedima protiv rastućih troškova života. Ove mjere, koje je uveo premijer Sébastien Lecornu, primjenjuju se na određene zone u velikim gradovima, uključujući Pariz, Lille, Nice i Marseille. U Parizu, policijski sat utječe na područja kao što su Place de la République i Les Halles, poznati po nedavnim incidentima pljačke i razaranja, s dodatnim ograničenjima u određenim četvrtima za maloljetnike. Ove akcije su uslijedile nakon nasilnih prosvjeda tijekom vikenda, tijekom kojih su stotine trgovina bile opljačkane i nekoliko zgrada zapaljeno.

Nemiri su izazvali oštre kritike iz cijelog političkog spektra i podstakli su pozive za većim sigurnosnim mjerama. Predsjednik Emmanuel Macron se obratio naciji na televiziji, priznajući neuspjeh vlade u održavanju reda i naglašavajući potrebu za poboljšanjem policijskih strategija. Odbio je ostavku ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuñeza, inzistirajući na održavanju vodstva u provedbi zakona. Macron je zadužio Nuñeza da osigura transparentnost u vezi sa nedostacima u planiranju i obavještavanju koji su doprinijeli nasilju. Pored toga, predsjednik je zatražio implementaciju novih policijskih taktika kako bi se riješili tekući izazovi.

Ministar unutarnjih poslova Nuñez priznao je da su policijske snage "izgubile kontrolu" u nekim gradovima tijekom prosvjeda i priznao nedostatak pripreme za razmjere demonstracija. Napomenuo je da su početne procjene predviđale 200.000 sudionika, ali je stvarna participacija premašila 500.000, što je dovelo do haotičnih situacija u kojima su mirni prosvjedi postali nasilni. Više od 2.400 uhićenja je do sada zabilježeno. Prosvjedi, koji su u početku organizirali studenti i građani zabrinuti zbog troškova života, evoluirali su u šire demonstracije povezane s pokretom Žutih prsluka.

Ova grupa, koja je prethodno osporavala Macronovu politiku 2018. i 2019. godine, najavila je planove za daljnje demonstracije zakazane za 24. listopada. Organizatori su izjavili da neće osuditi nasilje, već će umjesto toga podržati bijes koji su izrazili prosvjednici. Vlasti rade na ublažavanju ekonomskog utjecaja nemira, s najmanje 3.000 pogođenih poduzeća i štete procijenjene u stotinama milijuna eura. Mjere potpore uključuju privremena radna mjesta za pogođene zaposlenike i financijsku pomoć za oštećena poduzeća.

Vlada je također stupila u kontakt s online trgovcima kako bi spriječila ponovno prodaju ukradene robe i identificirala pojedince koji pokušavaju prodati nezakonite predmete. U međuvremenu, Macron nastavlja svoju međunarodnu turneju usmjerenu na osiguranje opskrbe gorivom i stabilizaciju cijena, što su ključna pitanja za prosvjednike. Njegov posjet uključuje zaustavljanja u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, gdje su razgovori usredotočeni na obnavljanje slobodne plovidbe kroz Ormuški moreuz kako bi se osigurale stabilne rute za snabdevanje energijom. Kako se situacija razvija, vlada se suočava s sve većim pritiskom da se pozabavi i trenutnim sigurnosnim problemima i dugoročnim prilagodbama politike kako bi spriječila buduće nemire.

Učinkovitost policijskog sata i predložene promjene u policijskoj strategiji bit će ključne u određivanju putanje krize.