Republikanski kongresmen traži od Trumpa da ne preda F-35 Turskoj

Europska unija i Turska obnovile su političke dijaloge na visokoj razini nakon dugog razdoblja ograničenog kontakta, što ukazuje na obnovljenu posvećenost jačanju njihovih bilateralnih odnosa. Ovaj potez dolazi u trenutku kada obje strane nastoje riješiti kritična pitanja povezana s sigurnošću, obranom, migracijama, energijom i regionalnom stabilnošću.

Te će se rasprave nastaviti u narednim tjednima, uključujući i NATO-ov samit koji će se održati u Istanbulu.

Tijekom susreta s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom i drugim članovima turske vlade, delegacija EU-a naglasila je važnost poticanja funkcionalnijih odnosa s Ankarom usred globalne dinamike.

Zajednička izjava objavljena nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom naglašava dogovor između dvije strane o rasporedu novih krugova dijaloga na visokoj razini o nizu kritičnih tema. Poseban naglasak stavljen je na suradnju u području sigurnosti i obrane, pri čemu su obje strane istaknule potrebu za jačanjem dijaloga i suradnje, dopunjujući napore NATO-a. Ova je rasprava dobila dodatni značaj samo dan nakon intervencije predsjednika Erdogana tijekom parlamentarne sjednice NATO-a u Istanbulu, gdje je pozvao da Turska ne bude isključena iz novih europskih inicijativa o obrani i sigurnosti.

Erdogan je tvrdio da je Turska među najznačajnijim doprinosima savezu i upozorio da isključivanje njenih vojnih sposobnosti iz političkih razloga neće koristiti nikome.

Nakon susreta s predsjednikom Erdoganom, visoki predstavnik Josep Borrell opisao je Tursku kao "ključnog partnera" Europske unije u područjima sigurnosti, migracija i energetike, istovremeno podsjećajući publiku da Turska ostaje zemlja kandidat koja traži pristupanje EU-u.

Povjerenik za proširenje Marta Kos istakla je koristi od bliže suradnje u trgovini, ulaganjima i povezanosti između Europe i Azije, dok je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner naglasio da je suradnja u području sigurnosti i migracija glavni prioritet za obje strane.

U međuvremenu, u Sjedinjenim Državama, republikanski kongresmen Mike Lozier pokrenuo je novu kongresnu inicijativu čiji je cilj spriječiti potencijalnu prodaju borbenih zrakoplova F-35 Turskoj.

Lozier također povezuje ovo pitanje s turskim širim ponašanjem u istočnom Sredozemlju i Bliskom istoku. On ukazuje na tursku tekuću vojnu okupaciju sjevernog Kipra, njezine akcije protiv Grčke i njezinu sve neprijateljsku retoriku prema Izraelu. Dok priznaje status Turske kao članice NATO-a od 1952. godine, Lozier tvrdi da se pod trenutnim uvjetima Turska ne može lako smatrati pouzdanim saveznikom. On potiče predsjednika Trumpa da ostane dosljedan politici koju je postavila njegova vlastita administracija 2019. godine, upozoravajući da bi povratak mogao poslati pogrešnu poruku i predsjedniku Erdoganu i američkim saveznicima u Europi i Bliskom istoku.

Kako se situacija razvija, nastavak dijaloga na visokoj razini između EU-a i Turske ukazuje na želju za rješavanjem zajedničkih izazova i mogućnosti. Međutim, potencijalna prodaja F-35 Turskoj ostaje sporno pitanje, što odražava dublje geopolitičke napetosti i različite prioritete između dvije regije.