Evo zašto je u zrakoplovima uvijek tako hladno: Bivši stjuardesa otkrio je razlog i iznenadio mnoge

U avionima je uvijek tako hladno najmanje da znaju putnici koji se štite sa dugim letovima, kada je vani hladno, a unutra često dominira primetna hladnoća. Mnogi se navikavaju na ovu situaciju i ponovno uključuju jakne, dukserice ili čak zimske komade u svoju ručnu prtljag. Međutim, kako kaže bivši stjuard i voditelj emisije *The Jet Set* Bobi Loria, hladnoća u avionima nije slučajna, već je rezultat pažljivo kontrolisanog sistema koji služi udobnosti, i sigurnosti putnika.

Optimalna temperatura u avionu, prema Lorijevim riječima, kreće se između 21 i 24 stupnjeva Celzijusa. Iako bi bila sasvim prihvatljiva sobna temperatura u normalnim uslovima, u avionu ona često djeluje hladnije zbog izuzetno niske vlažnosti zraka, koja kreće između 10 i 20 posto. Ovi uslovi, koji su suvilji čak i od pustinjskih, pojačavaju osećaj hladnoće. Glavni razlog za održavanje niže temperature u kabini, međutim, nije udobnost, već sigurnost putnika.

Međutim, postoji povećani rizik od hipoksije - stanja u kojem organizam ne dobiva dovoljno kisika, što može dovesti do vrtoglavice ili nesvjestice. Kabina zrakoplova je pod pritiskom koji odgovara visini od oko 1.800 do 2.400 metara nadmorske visine, što je kompromis između tehničkih ograničenja zrakoplovstva i potreba putnika koji mogu normalno letjeti. Na tim visinama ima oko 25 posto manje dostupnog kisika nego na višoj razini, pa kod nekih putnika mogu se javiti simptomi poput dezorijentacije ili nesvjestice, naročito na dugim ili noćnim letovima.

Zbog toga posade namerno snižavaju temperaturu u kabini. Hladniji vazduh pomaže da putnici ostanu budniji i stabilniji, dok toplota može dodatno opteretiti organizam, ubrzati rad srca i povećati potrebu za kisikom. Suprotno tome, niža temperatura pomaže da se rad srca stabilizuje, disanje ostaje ujednačeno, a smanjuje se i rizik od mučnine i morske bolesti. Dodatni faktor koji koristi na temperaturu u avionu jeste veliki broj putnika na malom prostoru. Stotine ljudi u kabini emituju toplotu, pa se temperatura tijekom leta prirodno povećava. Zbog toga se kabina namerno održava hladnijom kako bi se efekat tajlažio i obezbedila stabilna temperatura tijekom celog leta.

Klimatsko upravljanje u zrakoplovu ovisi o tipu zrakoplova. U zrakoplovu Boeing temperatura se može kontrolirati iz kokpita, dok u zrakoplovu Airbus temperatura u kabini direktno kontrolira centralni sustav. Ipak, svi moderni zrakoplovi koriste sustave za kontrolu okoliša (ECS), koji regulišu temperaturu, pritisak i kvalitetu zraka. Kabina je obično podijeljena u više zona - prednji, srednji i zadnji dio - koji se mogu zasebno kontrolirati.

Zbog toga, putnici često ne mogu osjetiti razliku u temperaturi dok prolaze kroz zrakoplov, posebno kada prelaze iz jednog dijela kabine u drugi. Na kraju, postoje i praktične savete za one kojima je hladno posebno teško tijekom leta. Sjedišta na izlaznim stolovima i pored prozora obično su hladnija zbog propustanja vazduha kroz vrata i blizu spoljašnjih zidova zrakoplova. Takođe, prostor u blizini galeje, odnosno kuhinjskog dijela zrakoplova, često je još hladniji zbog dodatnih rashladnih sustava koji se koriste za skladištenje hrane.

Iako se putnicima ponekad čini da je u zrakoplovu previše hladno, stručnjaci naglašavaju da je balansiranje temperature težak kompromis između udobnosti i sigurnosti. Kako objašnjava Lori, u letu ima 150 putnika, što je iznimno složen zadatak koji zahtijeva preciznu kontrolu i stalnu praksu. U svakom slučaju, hladnoća u zrakoplovu nije slučajnost, već je rezultat dugog razvoja i naučnih istraživanja u zrakoplovnoj industriji.