Europska unija suočava se s sve većim pritiskom zbog porasta kineskog izvoza, koji prijeti europskim industrijama poplavljanjem tržišta jeftinom robom. Ova situacija dovela je do značajne zabrinutosti zbog gubitka radnih mjesta u europskom proizvodnom sektoru, a procjene pokazuju da više od 400.000 radnih mjesta u Njemačkoj ovisi o izvozu u Kinu. Trgovinski deficit EU-a s Kinom dostigao je 365 milijardi eura 2025. godine, što je potaknulo pozive za jačim zaštitnim mjerama. Dok su ranije mnoge europske zemlje trgovinu s Kinom smatrale prilikom, posebno Njemačka s njezinom automobilskom industrijom koja se oslanja na kineska tržišta, sada raste politički pritisak da se usvoje više asertivne politike. Francuska se dugo zalagala za veću zaštitu europske industrije, a čak je njemački kancelar Friedrich Merz, koji je ranije podržavao umjeren pristup, sada otvoreno zahtijeva više zaštitnih mjera. Kao odgovor, EU je već provela carine na uvoz čelika iz neevropskih zemalja i uvela carine na električna vozila iz Kine.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se iznosi uravnotežen pogled na to pitanje, raspravljajući o ekonomskim izazovima koji predstavljaju kineski izvoz i o razvoju stajališta EU-a o provedbi zaštitnih mjera.
